U izboru za najbolji EU projekt Sisačko-moslavačka županija jedina je slavila dva puta, osvojila je prva dva mjesta po glasanju javnosti s projektima Banovi dvori i Creative@CBC, dok je treća u istoj kategoriji Splitsko-dalmatinska s projektom Firespill. Uz tu kategoriju, na dodjeli nagrada za najbolji EU projekt na Danima regionalnog razvoja i fondova EU u Šibeniku, nagrade su dodijeljene i najboljim županijskim projektima u još četiri kategorije, a pobjede su s po jednim projektom odnijele Šibensko-kninska, Istarska, Karlovačka, Varaždinska, Krapinsko-zagorska, Koprivničko-križevačka, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Zagreb.
Rekordan 61 projekt ušao je ove godine u finale izbora za najbolji županijski EU projekt koji petu godinu zaredom zajednički provode Hanza Media, Hrvatska zajednica županija, portal župan.hr i Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj uz pokroviteljstvo Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Stručni žiri izabrao je pobjednike u četiri kategorije – Doprinos znanosti i inovacijama, Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici, Doprinos prekograničnoj suradnji i Doprinos poduzetništvu. Svojeg pobjednika i ove godine su odabrali čitatelji glasanjem na portalu jutarnji.hr.
U kategoriji Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici najbolji projekt je Šibensko-kninske županije Centar za razvoj marikulture, slijedi projekt Vukovarsko-srijemske županije Srce zajednice, a treći najbolji projekt je Sigurno mjesto ispred Požeško-slavonske županije.
Foto: Niksa Stipanicev / CROPIX
Active Tourism meets Advanced Technology in Cross-Border Area – AT@AT.CB najbolji je projekt u kategoriji Doprinos prekograničnoj suradnji ispred Varaždinske županije. CRO-SI-SAFE – Unapređenje kvalitete suradnje i partnerstva hitnih službi Krapinsko-zagorske županije i Savinjske regije / Nadgradnja sodelovanja in partnerstva nujnih služb Krapinsko-zagorske županije in Savinjske regije Krapinsko-zagorske županije zauzeo je drugo mjesto. Treće mjesto zauzeo je projekt Brodsko-posavske županije Pametne škole 2 Inovativnim umom do pametnih ICT škola.
Foto: Niksa Stipanicev / CROPIX
Sea Clear SEarch, identificAtion and Collection of marine Litter with Autonomous Robots najbolji je projekt ispred Dubrovačko-neretvanske županije u kategoriji Doprinos obrazovanju, znanosti i inovacijama. Drugi najbolji je projekt Koprivničko-križevačke županije Razvoj kompetencija kroz učenje temeljeno na radu, a treći Get Updated with CALL(Computer Assisted Language Learning) ispred Grada Zagreba.
Foto: Niksa Stipanicev / CROPIX
Istarska županija je s projektom Coworking Pula Poduzetnički centar pobjednik u kategoriji Doprinos poduzetništvu. Slijedi projekt Izgradnja Zgrade 1 Gospodarskog centra ispred Osječko-baranjske županije, dok je treći najbolji projekt KaRijERA I JA Karlovačke županije.
Foto: Niksa Stipanicev / CROPIX
Sisačko-moslavačka županija je s dva projekta pobijedila po izboru publike, čitatelja Jutarnjeg lista. Prvo mjesto osvojio je projekt županijskog naselja Banovi dvori u Glini, a drugo CREATIVE@CBC Development of Cross-Border Cooperation Network of Creative Industries, dok je projekt Splitsko-dalmatinske županija FIRESPILL Poticanje poboljšane reakcije prekograničnih službi za hitne slučajeve i prevencija povećanjem razine sigurnosti zauzela treće mjesto.
Foto: Niksa Stipanicev / CROPIX
Centar za razvoj marikulture predložen je od strane Razvojne agencije Šibensko-kninske županije unutar kategorije Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici, nositelj projekta bio je Razvojno inovacijski centar AluTech, koji je u 100% vlasništvu Šibensko-kninske županije. Ukupna vrijednost projekta bila je 605.520 eura, u potpunosti bespovratna. Uspostavom Centra za razvoj marikulture bio je cilj na okolišno održiv način unaprijediti i poboljšati kvalitetu i količinu marikulturnih proizvoda, osnažiti znanje i profesionalnost uzgajivača školjaka i riba, razviti inovacijski potencijal i potaknuti daljnju preradu te poboljšati plasman marikulturnih proizvoda posebice šibenske dagnje u Hrvatskoj i inozemstvu. Centar školjkarima omogućava korištenje pogona za čišćenje i pakiranje školjki te pruža usluge edukacije i savjetovanja svim postojećim i budućim dionicima iz sektora marikulture. Također se bavi i pripremom i provedbom razvojnih i istraživačkih projekata koji imaju cilj iznalaženje novih i inovativnih pristupa proizvodnji školjaka te smanjenje utjecaja proizvodnje na okoliš i druge sektore.
Srce zajednice projekt je prijavljen od strane Razvojne agencije Vukovarsko-srijemske županije unutar kategorije Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici. Nositelj projekta bio je Dom za starije i nemoćne Ilok, a partneri Vukovarsko-srijemska županija i Centar za socijalnu skrb Vukovar. Projektom se je povećao kapacitet Doma za starije i nemoćne Ilok. Rekonstruirano je tako pet paviljona za poludnevni smještaj. Može primiti do 36 korisnika istovremeno – osobe oboljele od Alzheimerove demencije, beskućnike kojima je omogućen cjelodnevni boravak, starije i nemoćne korisnike kao i osobe s invaliditetom. Dotrajala oprema je zamijenjena i nadopunjena s postojećom u kuhinji i praonici rublja. Nabavljena su i dva vozila za prijevoz korisnika i izvaninstitucionalne usluge.
Sigurno mjesto projekt je prijavljen od strane Razvojne agencije Požeško-slavonske županije (PANORA-e)unutar kategorije Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici. Ukupna vrijednost mu je bila 602.145,66 eura, u potpunosti bespovratna. Požeško-slavonska županija bila je nositelj projekta, a partneri Centar za socijalnu skrb Požega i Zajednica udruga društvo crvenog križa Požeško-slavonske županije. Projektom je uspostavljen rad sigurne kuće, ojačan je kapacitet stručnjaka koji rade sa žrtvama nasilja pružajući im psihosocijalnu pomoć, podršku i savjetovanje. Uloga sigurne kuće obuhvaća umrežavanje, međuresornu suradnju i podizanje svijesti javnosti u lokalnoj zajednici o neprihvatljivosti nasilničkog ponašanja.
Active Tourism meets Advanced Technology in Cross-Border Area – AT@AT.CB projekt je prijavljen od strane Javne ustanove za regionalni razvoj Varaždinske županije u kategoriji Doprinos prekograničnoj suradnji. Nositelj projekta bila je Varaždinska županija, a partneri Turistička zajednica Varaždinske županije, mađarski grad Csurgo, kao i tamošnje Sveučilište Pannonia Nagykanizsa kampus. Aktivnosti koje su provedene u projektu doprinijele su povećanju svijesti ciljanih skupina o turističkom potencijalu baštine kao i o prednostima korištenja informatičkih i komunikacijskih tehnologija u razvoju i pružanju turističkih usluga. Uspostavom modernih centara za posjetitelje u Varaždinu (Hrvatska) i Csurgóu (Mađarska), opremljenih najmodernijom informatičkom i komunikacijskom tehnologijom, te razvojem turističke aplikacije za pametne uređaje, koja se temelji na procesu igrifikacije i proširenoj stvarnosti, razvijeni su moderni alati za promociju kulturne i prirodne baština ruralnih područja na atraktivan i interaktivan način, a koji su u
potpunosti prilagođeni potrebama nove generacija posjetitelja.
Unapređenje kvalitete suradnje i partnerstva hitnih službi Krapinsko-zagorske županije i Savinjske regije – CRO-SI-SAFE projekt je predložen od strane Zagorske razvojne agencije unutar kategorije Doprinos prekograničnoj suradnji. Nositelj projekta bila je Zagorska razvojna agencija, a partneri Krapinsko-zagorska županija, Razvojna agencija Sotla i Općina Rogatec. Katastrofe uzrokovane utjecajem klimatskih promjena, sve češće i više utječu na svakodnevni život građana, a često se u prvim trenucima katastrofe ne zna pravilno i pravovremeno reagirati. Hitne stručne službe su spremne, reagiraju brzo i u skladu s protokolima, ali svaka na svojoj strani granice. Dok s druge strane građani, čelnici općina i gradova te ostali djelatnici, u prvim trenucima šoka i panike, ne znaju što i kako dalje napraviti – smiju li pomoći, kome se javiti, kuda krenuti. Iz navedenog razloga, uočena je potreba da se stručne službe dodatno opreme potrebnom opremom specifičnom za takve katastrofe (potres, poplava, požar velikih razmjera, nuklearna katastrofa) i dodatnim specifičnim edukacijama, dok je za lokalno stanovništvo, civilni sektor i čelnike JLS-a uočena potreba dodatnih edukacija i osposobljavanja za
pravilnu i pravovremenu reakciju u takvim trenucima.
Inovativnim umom do pametnih ICT škola – Pametne škole 2 naziv je projekta kojeg je prijavio Centar za razvoj Brodsko-posavske županije unutar kategorije Doprinos prekograničnoj suradnji. Nositelj projekta bio je Centar za razvoj i podršku Tuzla (CRP Tuzla), a partneri Tuzlanski Kanton i Brodsko-posavska županija. To je drugi projekt koji su zajedno provodili, a u oba projekta ukupno je više od 40 škola energetski obnovljeno, dok su desetci tisuća učenika motivirani da više pažnje posvete energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije. Uspješna suradnja s partnerima vrlo je plodonosna i rezultirala je uspješnim apliciranjem za novi projekt u kojem se prekogranična suradnja proširila i na Sveučilište u Slavonskom Brodu. Time su nastavili suradnju kroz treći projekt. U Brodsko-posavskoj županiji je projektom Pametne škole 2 postavljeno čak 16 fotonaponskih elektrana kojim su se ostvarile značajne uštede u energiji te su škole više približile korištenju energije iz obnovljivih izvora.
SEarch, identificAtion and Collection of marine Litter with Autonomous Robots (SeaClear) projekt je predložen od strane Regionalne agencije Dubrovačko-neretvanske županije (DUNEA) u kategoriji Doprinos obrazovanju, znanosti i inovacijama. Kroz projekt je uspješno razvijen sustav autonomnih robota za čišćenje otpada s morskog dna, koji je tijekom četverogodišnjem trajanja projekta, prošao niz testiranja kako u bistrim, tako i u muljevitim morima Europe. Lokacije testiranja i demonstracija robotskih sustava uključivali su otok Lokrum pored Dubrovnik, zaljev Bistrinu, luku Hamburg i luku Marseille. Uspješan razvoj autonomnih robota za čišćenje otpada s morskog dna i svih njegovih dijelova, uključilo je i SeaCat vozilo kao središnje mjesto samog sustava; dvije podmornice koje su privezane za SeaCat vozilo od kojih jedna mapira i pretražuje morsko dno u potrazi za otpadom, a druga prikuplja pronađen otpad i odlaže ga u košaru; dron koji nadgleda cjelokupni proces iz zraka. Jedan od većih projektnih uspjeha je i uspostavljanje Zajednice prakse za otpad u moru, za područje Dubrovačko – neretvanske županije i grada Hamburga.
Razvoj kompetencija kroz učenje temeljeno na radu projekt je prijavljen od strane Regionalne razvojne agencije Koprivničko-križevačke županije (PORA) unutar kategorije Doprinos obrazovanju, znanosti i inovacijama. Projekt je sastavni dio Centra kompetentnosti u Koprivničko-križevačkoj županiji, velikog projekta u obrazovnom sektoru ukupno vrijednog preko 10 milijuna eura kojim je postavljena nova paradigma u strukovnom obrazovanju. Uspostava Županijskog Centra kompetencija je uz infrastrukturu, opremu i znanje, omogućila učenicima da po završetku školovanja budu spremni za tržište rada i pronađu posao na području Koprivničko-križevačke županije, a potrebno je naglasiti kako je CEKOM KKŽ tek jedan od tri dovršena projekta od ukupno 25 koji su planirani ili započeti u Hrvatskoj.
Get Updated with CALL (Computer Assisted Language Learning) projekt je prijavljen od strane Grada Zagreba, nositelj ovog Erasmus+ projekta bila je Osnovna škola Vugrovec-Kašina, a sudionici projekta InterEducation IEI Ltd, Dublin iz Irske kao organizator strukturiranog tečaja i Necip Fazil Kisakurek Ortaokulu, Balikesir iz Turske kao škola partner. Ukupna vrijednost projekta bila je 18.354 eura, a iznos isplaćenih bespovratnih sredstava 17.443 eura i bez učešća vlastitih sredstava. Projektom su ostvarena dva cilja – poboljšane jezične sposobnosti učenika upotrebom digitalnih alata te doprinos djelotvornoj upotrebi učenja kroz projekte u nastavi engleskog jezika uz iskustva na Erasmus+ i eTwinning platformi.
Poduzetnički centar Coworking Pula prijavljen je u izbor za najbolji EU projekt unutar kategorije Doprinos poduzetništvu, a od strane IDA-e, Regionalnog koordinatora Istarske županije za europske programe i fondove. IDA je bila nositelj projekta, a partner Grad Pula. Novi polifunkcionalni prostor na četiri etaže predstavlja svim zainteresiranim poduzetnicima, slobodnim profesionalcima i digitalnim nomadima centralno mjesto jačanja jedne nove vrste poduzetničke scene u kojoj više od stotinjak poduzetnika može naći svoje mjesto za rad i umrežavanje. Uz navedeno, poduzetnicima se nudi inovativni obrazovni programi u vidu sudjelovanja u tematskim kreativnim događanjima, hackatonima, trening programima te pripravničkim programima na međunarodnoj razini.
Izgradnja Zgrade 1. Gospodarskog centra u Osijeku prijavljena je u izbor od strane Razvojne agencije Osječko-baranjske županije unutar kategorije Doprinos poduzetništvu. Kroz projekt je izgrađen multifunkcionalan objekt, mješovite namjene, površine gotovo 5000 m2. Projektiran je na principu održive gradnje i zaštite okoliša korištenjem obnovljivih izvora energije te na principu gotovo nulte energije u zgradama. Objekt ima dvije etaže. Sam izložbeni prostor je smješten u prizemlju, uz kojeg se nalaze četiri multifunkcionalne dvorane za poslovne sastanke i prezentacije te druge događaje i popratne aktivnosti. Kat je namijenjen za uredske prostore. Zgrada 1. je sajamski prostor koji omogućava poduzetnicima, obrtima i drugim gospodarskim subjektima da izlože i komercijaliziraju svoje proizvode, nađu nova tržišta, strateške partnere i dr.
KaRijERA i JA projekt je koji je predložila Regionalna razvojna agencija Karlovačke županije unutar kategorije Doprinos poduzetništvu. Provodio se je na području tri županije – Karlovačke, Ličko- senjske i Primorsko- goranske županije od veljače 2020. godine do prosinca 2023. godine. Centar je smješten na 2. katu novoizgrađenog Regionalnog centra kompetentnosti Tehničke škole Karlovac, a jedan od glavnih zadataka mu je povezivanje gospodarstva i obrazovanja kao preduvjet modernizacije strukovnog obrazovanja, osiguranja održivosti i samoodrživosti centra, ali i ispunjavanja potreba gospodarstvenika po pitanju zapošljavanja kvalitetnih i stručnih radnika. Uspješnom suradnjom i sinergijom između nositelja projekta, strukovnih škola, javnog sektora, akademske i znanstvene zajednice, učilišta za obrazovanje odraslih, civilnog sektora te gospodarskog sektora, stvoreni su uvjeti za stjecanje znanja i vještina na najmodernijoj opremi te usklađenost između traženih profila zanimanja na tržištu rada.
Županijsko naselje Banovi dvori u Glini projekt je prijavljen od strane Sisačko-moslavačke županije, koja je i nositelj projekta, u kategoriji Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici. Osnovna ideja županijskih naselja prvenstveno je bila osigurati primjeren smještaj osobama čiji su domovi stradali u potresu. Nakon prestanka te potrebe, stambene jedinice ući će u sastav domova za starije osobe te time postati najmodernija umirovljenička naselja kakvih nema nigdje u Hrvatskoj. Županijsko naselje Banovi dvori smješteno je u centru grada Gline, u neposrednoj blizini Doma zdravlja SMŽ i Doma za starije osobe, što ga čini izvrsno pozicioniranim s obzirom na planiranu namjenu naselja. Gradnja Županijskog naselja Banovi dvori započela u travnju 2023. godine, a završena već u siječnju 2024. godine kada su ujedno i prvi stanovnici naselja mogli useliti u svoje nove privremene domove.
Development of Cross-Border Cooperation Network of Creative Industries (CREATIVE@CBC) prijavljen je u izbor za najbolji EU projekt unutar kategorije Doprinos prekograničnoj suradnji. Kroz projekt je ostvareno spajanje kreativne i tradicionalne industrije. Naime, u Sisačko-moslavačkoj županiji je i dalje tradicionalna industrija najveći generator prihoda, ali je spora, troma, zastarjela – cilj je bio modernizirati ju upotrebom novih alata ICT industrije i pritom ostvariti visoke razine dodane vrijednosti, a pripadnicima ICT industrije istovremeno dati priliku za stjecanje iskustva i zaradu. Nadalje, osiguran je pristup znanju te pristup tehnologijama osnivanjem kreativnih centara u Prijedoru, Sisku i Podgorici te je kreirana održiva baza za razvoj i promicanje novih inovativnih koncepata i mreža kreativnih industrija – CREATIVE@CBC.
FIRESPILL (Poticanje poboljšane reakcije prekograničnih službi za hitne slučajeve i prevencija povećanjem razine sigurnosti) projekt je prijavljen od Javne ustanove za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije u kategoriji Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici. Projektom je uspostavljeno Nastavno regionalno središte za osposobljavanje operativnih snaga sustava vatrogastva u Vučevici. Centar je centralna baza za obuku vatrogasaca i pripadnika civilne zaštite s najmodernijom opremom i resursima potrebnima za suočavanje s kriznim situacijama. Kroz centar, lokalne hitne službe sada imaju pristup sofisticiranim simulatorima i poligonima za obuku, uključujući požarnu kuću i simulatore za intervencije u zračnom, cestovnom i željezničkom prometu, omogućavaju realistično vježbanje koje se direktno odražava na njihovu spremnost u stvarnim situacijama. Hitne službe su dobile najnoviju sigurnosnu opremu i specijalizirana vozila za kopnene i morske intervencije. Ova oprema, uključujući mobilne zapovjedne jedinice i napredne komunikacijske sustave, značajno je povećala operativnu sposobnost hitnih službi. Brojne vježbe i seminari organizirani kroz projekt omogućili su kontinuiranu edukaciju operativnih snaga. Simulacijske vježbe, poput gašenja požara u zatvorenom prostoru, spašavanja s visina i upravljanja pomorskim incidentima, pružile su vatrogascima neprocjenjivo iskustvo u kontroliranim uvjetima.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je u svom govoru, kako zahvaljujući europskih fondovima Hrvatska ubrzano lovi korak s onima koji su ušli u Europsku uniju prije nje, podsjetivši da je 2016. Hrvatska bila na 62 posto prosjeka razvijenosti unutar Unije, a danas je na gotovo 78 posto. Podsjetio je da je Hrvatska u potpunosti dosad iskoristila sredstva iz jednog cijelog višegodišnjeg okvira, iz Europskog fonda solidarnosti za obnovu od potresa, a jedna je od najučinkovitijih članica u iskorištavanju sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Pritom se je poodmaklo i s nizom raspisanih natječaja u ovoj aktualnoj financijskoj perspektivi. Uz premijera, sudjelovao je i potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar turizma i sporta Tonči Glavina, ministar regionalnog razvoja i EU fondova Šime Erlić, ministar gospodarstva Ante Šušnjar te ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs.
Dobrodošlicu visokim gostima, uzvanicima i sudionicima konferencije poželjeli su i gradonačelnik Grada Šibenika Željko Burić te župan Šibensko-kninske županije, dr. sc. Marko Jelić:
– Šibensko-kninska županija nije velika, nema nas puno, ali se ponosimo našom bogatom poviješću i kulturom. Iako imamo razvijeni turizam, 75 posto svojih prihoda dobivamo od prerađivačke industrije. Po tome smo jedinstveni među jadranskim županijama, i to zahvaljujući brojnim domaćim i stranim tvrtkama, od Impol-TLM-a i Iskra brodogradilišta u Šibeniku do Aluflexpacka u Drnišu, DIV grupe u Kninu i tvrtke Knauf u Biskupiji. Uz to, ulažemo jako puno u sigurnost naših građana, u zdravstvo, u vatrogastvo,…Naravno, Šibensko-kninska županija je i zelena Županija, te smo u prošloj godini bili vodeći u Hrvatskoj po izdvajanjima za zaštitu okoliša. Dodijeljena EU sredstva do sad smo najviše koristiti za infrastrukturne projekte, obrazovanje, kulturu, ukratko, za unaprjeđenje života naših sugrađana, a nastavljamo ulagati u budućnost i tehnološki razvoj. Cilj nam je da budemo napredni znanjem. To je najveće bogatstvo svake male nacije! – kazao je župan Jelić. (Lidija Kiseljak)
