Posljednjih godina niz je dvoraca koji se obnavljaju i dobivaju novi ne samo sjaj nego i namjenu – od turističke, kulturne, obrazovne do zdravstvene. Provjerili smo o kojima je riječ te u kojoj su fazi obnove pojedini dvorci.
Na stranicama Ministarstva kulture dostupan je uvid u 86 dvoraca u RH koji su zaštićena kulturna dobra. Iako neki od njih propadaju, nekima su riješena vlasnička pitanja pa su obnovljeni novcem iz europskih fondova, neke su otkupile same županije ali ne samo u turističku svrhu, a neke imaju privatne vlasnike. Uz spomenutih 86 dvoraca, u RH je zaštićeno i preko 100 kurija i blizu 70 kaštela. Najveći broj dvoraca smjestio se na sjeveru zemlje – Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Varaždinskoj županiji… Velik broj izgrađen je još u srednjem vijeku, a bili su u rukama plemićkih obitelji poput Keglevića, Vranyczany, Frankopana, Erdödy, Oršić, Kulmer, Drašković… Kaštela je pak puno više u jadranskim županijama.
Danas su neki obnovljeni dvorci muzeji, poput samoborskog Livadića, Šaulovac je Centar izvrsnosti Varaždinske županije, a Opeka Centar kompetentnosti, svrhu će uskoro dobiti i dvorci Erdödy u Jastrebarskom i Svetoj Nedelji koji su u obnovi, dvorac Stubički Golubovec je budući Znanstveno edukativno zabavni centar, dvorac Drašković u Klenkovniku budući je Nacionalni respiracijski centar, kroz projekt Putovima Frankopana uređeno je u interpretacijske centre nekoliko dvoraca tog imena u povijesti poznate velikaške obitelji, obnovom dvorca Feštetić u Međimurskoj županiji također će se dobiti reprezentativan interpretacijski centar, dvorac Janković u Suhopolju postao je prepoznatljivi turistički smještaj…
Ovih dana, energetski je obnovljen Dvorac umjetnika Oršić i uređen perivoj sa skulpturama uglednih hrvatskih kipara. Nalazi se u Jakovlju u Zagrebačkoj županiji. Za cjelovitu i energetsku obnovu dvorca angažirano je gotovo 9 milijuna eura iz sredstava Fonda solidarnosti, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te državnog proračuna. U baroknom dvorcu Oršić, od 1973. godine nalazili su se umjetnički ateljei članova Hrvatskog društva likovnih umjetnika i ULUPUH-a, a u parku skulptura neka od najznačajnijih djela hrvatske moderne i suvremene umjetničke produkcije. Konstrukcijska i cjelovita obnova dvorca doprinijela je uspostavi njegove cjelovitosti nakon godina propadanja.
U Samoboru je prije godinu i pol dana otvorena Vilu Allnoch, a prije mjesec dana obnovljen dvorac Livadić u kojem je smješten Samoborski muzej. Livadićev dvorac okružen je prostranim parkom unutar kojeg se nalazi još pet objekata, nekada korištenih u gospodarske svrhe s kojima u cjelini ima visoke arhitektonske i ambijentalne vrijednosti. Samoborski muzej čuva brojne zbirke, a u svom sastavu, ima i Otvorenu galeriju u novoobnovljenoj Vili Allnoch, Rudnik sv. Barbara, čuvaonicu muzejskih predmeta te vlastiti arhiv. Dvorac je nekoć bio dom hrvatskog skladatelja i preporoditelja Ferde Livadića (1799. -1879.) nasljednika plemićke obitelji Tisztpataky koja je dvorac sagradila u 18. stoljeću, a u kojemu je od sredine 20. stoljeća smješten stalni postav Samoborskog muzeja.
U Samoboru se je smjestio i dvorac Reiser, smješten nedaleko od franjevačkog samostana.
Jedan od najljepših dvoraca unutar Zagrebačke županije – Erdödy u Kerestincu unutar Grada Sveta Nedelja lani je krenuo s obnovom, nakon što je krajem 2024. godine potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava. Planirano je da radovi budu gotovi ove godine. Dvorac Kerestinec izgrađen je krajem 16. stoljeća kao rezidencija ugledne plemićke obitelji Erdödy. Svojim renesansno-baroknim stilom, dvorac je jedan od najvažnijih primjera arhitekture tog razdoblja u Hrvatskoj. Zbog svoje povijesne i arhitektonske važnosti, 1960. godine proglašen je spomenikom kulture 1. kategorije, a unatoč svojoj bogatoj povijesti, dvorac Kerestinec je tijekom godina bio izložen značajnim oštećenjima, pogotovo tijekom serije potresa. Prostor će biti namijenjen kulturnim, edukativnim i društvenim sadržajima, s ciljem da postane središnje mjesto okupljanja i događanja.
Istoimeni dvorac Erdödy ima i Jastrebarsko, na kojem bi građevinski radovi trebali biti završeni ove godine, a potom će krenuti opremanje. U obnovljenom dvorcu će biti mjesta za brojne sadržaje, kulturne i turističke. Uredit će se tu prostor za Glazbenu školu, interpretacijski centar i galerija Gradskog muzeja Jastrebarsko, Gradska vijećnica i dvorana, suvenirnica i ugostiteljski objekt. Prema arhivskim podacima dvorac-kaštel sagradio je ban Matija Gereb u razdoblju od 1483. do 1489. godine. U prvoj polovici 16. stoljeća obitelj Erdödy dolazi u posjed jastrebarskoga vlastelinstva pa tako i dvorca te ga posjeduje sve do 1922. godine.
Unutar Grada su još dva dvorca, ali u privatnom vlasništvu – Oršić i Zwilling.
Dvorac Drašković, smješten je u rubnom istočnom dijelu naselja Božjakovina u Brckovljanima, sagrađen je u drugoj polovici 18. stoljeća, dvorac ima i Gradec čija je izgradnja dovršena 1822. g., a naručio ju je biskup M. Vrhovec. Dvorac Vraniczany smjestio se je u Brdovcu. Dvorac je sagrađen na prijelazu 19. u 20. stoljeće. Dvorac pripada vlastelinskom kompleksu s nizom gospodarskih građevina u prednjem dijelu imanja te perivojem geometrijski organiziranoga parternoga zelenila i pejzažnim parkom s jezerom u stražnjem dijelu. Dvorac Januševec smješten je nedaleko od ceste koja vodi iz smjera Zaprešića prema Brdovcu. Sagradio ga je general Vrkljan 1828. g. vjerojatno prema projektu B. Felbingera, navodi se u opisu dvorca. Dvorac Lužnica je smješten na prostranom imanju, sjeverno od ceste koja vodi iz Zaprešića u smjeru Laduća. Sagradila ga je obitelj Rauch u posljednjoj četvrtini 18. st.
Nekoliko kilometara sjeveroistočno od Vrbovca, u nizinskom predjelu, nalazi se dvorac poznat pod nazivom Lovrečina – grad. Sagradio ga je I. Gezthya u 16. st. nakon kojeg se izmjenjuju brojni vlasnici, a 1909. g. darovan je Družbi sestara milosrdnica u čijem vlasništvu je i danas. Još jedan dvorac Oršić nalazi se u Gornjoj Bistri kojeg je dao sagraditi Krsto II Oršić u razdoblju od 1770. do 1775. godine.
Nedavno su odobreni programi zaštite na nepokretnim kulturnim dobrima u 2026. godini na području Krapinsko-zagorske županije, a među njima su i projekti na dvorcima – Veliki Tabor, Bastion za građevinsku sanaciju za što je odobreno 700.000 eura, Dvorac Poznanovec za radove stabilizacije i izradu dokumentacije za što je odobreno 135.000 eura, za Dvorac Gorica u Pregradi za konstrukcijsku i građevinsku sanaciju odobreno je 100.000 eura, za Dvorac Zajezda za izradu dokumentacije, konstrukcijsku i građevinsku sanaciju odobreno je 400.000 eura i u Zlataru za Kuriju Keglević za konstrukcijsku i građevinsku sanaciju odobreno je 100.000 eura.
Prije nešto više od godinu dana počela je obnova 8,3 milijuna eura vrijedne cjelovite energetske obnove dvorca Stubički Golubovec u Donjoj Stubici, koji će nakon obnove i uređenja postati središnji dio budućeg Znanstveno edukacijsko-zabavnog centra Zagorje.
Dvorac je jedna od funkcionalnih cjelina ZEZ centra Zagorje – projekt znanstveno-edukativno zabavnog centra koji će povezati znanost, kulturu i turizam kroz inovativne pristupe. Uz sam dvorac, drugu funkcionalnu cjelinu čini i dogradnja dvorca, novi objekt s infrastrukturom kao što su šetnice, znanstveni park, vrtovi koji će služiti i za rekreaciju i za opuštanje i za učenje, te prostori za radionice i učionice, kao što su kemijski laboratorij ili makerspace u kojima će se i mladi i obitelji na jedan zabavan način moći pozabaviti istraživanjem i učenjem.
Istodobno, u Gornjoj Stubici traje obnova dvorca Oršić. Ovaj projekt, vrijedan 8,1 milijun eura, uključuje radove na sakralnoj kapeli, muzejskim prostorijama, podrumom, tavanom galerijom… U planu je i uređenje vanjskog djela na kojem će se postaviti sustav za punjenje bicikala i električnih automobila. Zadnji dio projekta obuhvaća konzervatorsko-restauratorske radove koji podrazumijevaju restauraciju freski u kapeli. U dvorcu je smješten Muzej Hrvatskog zagorja, ali i stalni postav Muzeja seljačkih buna, koji je trenutno u procesu izrade trećeg stalnog postava u posljednjih 50 godina.
.jpg)
Na području Županije, a na ulazu u Zabok, nalazi se dvorac Gredice, odnosno poznat kao dvorac Gjalski. Bio je vlasništvo obitelji Gubaš i Babić, u njemu živio i umro Ksaver Šandor Đalski. Dvorac Kulmer smješten je u naselju Bračak pored Zaboka, danas je Energetski centar Bračak. Dvorac Miljana, smješten je na padini brežuljka istočno od rijeke Sutle, u općini Zagorska Sela. Sagradila ga je obitelj Ratkaj u čijem je vlasništvu bio do kraja 18. st. od kada mijenja brojne vlasnike. Dvorac Borkovec je sagrađen 1795. g. u Zlataru, kao jednokatna građevina pravokutnog tlocrta, zaključena dvostrešnim krovištem. Dvorac Lovrečan, nedaleko istoimenog naselja u općini Zlatar-Bistrica, smješten je na velikom imanju južno od ceste Zabok – Zlatar. Podignut je na prijelazu 18. u 19. stoljeće. Dvorac Zajezda u Budinščini dala je sagraditi obitelj Patačić oko 1740. g. Zajezda je značajan primjer trokrilnog dvorca na hrvatskim prostorima jer označava početak razvoja baroknog koncepta u smislu razbijanja zatvorene kubične forme i uvođenja aksijalne organizacije. Nedavno su odobrena sredstva za početak sanacije.
U Bedekovčini se nalazi dvorac Poznanovec, pa dvorci Donja i Gornja Bedekovčina, Kulmer u Krapini koji je već obnovljen sredstvima iz Fonda solidarnosti te je Sabirni arhivski centar Krapina. Dvorac Sveti Križ Začretje je građen u nekoliko etapa tijekom 18. st. nekoć je bio u posjedu velikaških obitelji Keglević, Sermage i Vranyczany. Vrijednost i osobitost daje mu perivoj nastao krajem 18. st. U sklopu dvorca očuvala se jednokatna žitnica i prizemna staja.
Dvorac Mihanović nalazi se na povišenom položaju nedaleko kupališta, okružen ostacima nekad prostranog parka. Dvorac Mali Tabor smješten je na rubu naselja Prišlin u Humu na Sutli, na padini s koje se pruža pogled na dolinu Sutle. Godine 1502. darovan je braći Ratkaj, a posljednji vlasnik dvorca bio je irski barun Jakov Cavanagh. U Desiniću je dvorac Velika Horvatska kojeg je sagradila obitelj Palffy – Erdödy 1611. g. Neko vrijeme bio je u vlasništvu obitelji Ratkaj, a posljednji vlasnici su bili Ottenfelsi.
U Pregradi se nalazi dvorac Dubrava, trokrilni dvorac s unutarnjim dvorištem dala je sagraditi obitelj Keglević, najvjerojatnije 1622. g. Pregrada ima i dvorac Bežanec, smješten je na padini brežuljka istočno od ceste Zagreb – Pregrada. Sagradila ga je obitelj Keglević, vjerojatno u prvoj polovini 18. st., a nakon Keglevića vlasnici su bilii barun Kolenbach, potom barun Shlaum – Linden te obitelj Ottenfels-Geschwind.
Dvorac Donje Oroslavje zajedno s perivojem kojim je okružen zauzima značajno mjesto među baroknim dvorcima Hrvatskog zagorja. Klasicistički pravokutni dvorac Hellenbach smješten je nedaleko od Marije Bistrice nad cestom koja vodi prema Zlatar Bistrici. Dao ga je sagraditi grof Petar Sermage 1786. g., a od 1840. je u vlasništvu obitelji Hellenbach. Dvorac Razvor u Kumrovcu, u kojem je rođena i operna pjevačica Sidonija Rubido-Erdödy, pripadao je obiteljima Erdödy, Ožegović i Daubachy.
Varaždinska županija prije koju godinu kupila je dvorac Bela I koji se nalazi u Novom Marofu, a koji će se obnoviti i revitalizirati, uključujući i perivoj oko dvorca.
Cijeli kompleks će imati tri cjeline. Prva cjelina se odnosi na sam dvorac Bela I smješten u „dolini vitezova ivanovaca“, koji će postati središnja točka prezentacije srednjovjekovne povijesti, povijesti templara i ivanovaca, kao i povijesti 19. stoljeća Varaždinske županije. Druga cjelina su gospodarska i pomoćna zgrada u kojima se planiraju ugostiteljski i turistički sadržaji, odnosno kafić i suvenirnica. U trećoj cjelini bit će adrenalinski sadržaji.
Bela I je vrijedan dvorac koji datira iz prijelaza sa 16. u 17. stoljeće, a nadograđivan je u 18. i 19. stoljeću.
Krajem 2024. godine dvorac Opeka, prozvan “hrvatskim Versaillesom”, postao je i službeno sjedište Regionalnog centra kompetentnosti u poljoprivredi u sklopu Srednje škole Arboretum Opeka. Dvorac je u potpunosti rekonstruiran i učenicima su na raspolaganju moderno opremljeni praktikumi i laboratoriji, a uz to je u dvorcu uređen i učenički dom s 40 kreveta.
Povijesno zdanje izgrađeno u 17. stoljeću iz temelja je rekonstruirano u sklopu EU projekta “Rekonstrukcija dvorca Opeka za potrebe Regionalnog centra kompetentnosti u poljoprivredi“.
Dvorac je okružen jedinstvenim arboretumom u Hrvatskoj.
Dvorac u Seketinu smješten je na istaknutom položaju Varaždinbrega u Svetom Iliji. Iako se u dokumentima spominje od 13. stoljeća, današnja građevina je historicistički oblikovana i datirana 1888. godinom, ispisanom na južnom pročelju jedne od kula. Oko dvorca nalazi se manji perivoj. Dvorac je zanimljiv primjer neostilske arhitekture, sa očuvanim i održavanim interijerom. Dvorac Patačić u Krkancu u Vidovcu su 1616. sagradili Stjepan Patačić i njegova supruga Barbara Bedeković. Dvorac Patačić-Rauch nalazi se unutar prostranog perivoja, južno od glavne ceste Varaždin – Ludbreg. Klasicistički dvorac u Martijancu nekadašnji je dom uglednih plemićkih obitelji. Najpoznatija među njima je obitelj Rauch iz koje su potekli ozloglašeni hrvatski banovi.
U Vinici je očuvano samo istočno krilo nekad izuzetno bogato opremljenog dvorca Bajnski Dvori spominju se u 17. st. kao posjed obitelji Both de Bajna. Godine 1864. kupuje ga I. N. Erdödy, te ga zajedno sa suprugom preuređuje u duhu klasicizma i oprema skupocjenim pokućstvom, sagovima i vrijednim slikama. Pri preuređenju dvorcu su prizidani tornjevi i dva bočna krila. Građevina je bila jednokatna, visokoga šatorastog krova. Godine 1918. veći je dio dvorca spaljen.
Dvorac Somogy u Jalžabetu je jednokatna, četverokrilna građevina s unutrašnjim dvorištem. Dvorac Jordis – Lohausen izgrađen je u 19. st. u središtu naselja Vidovec. Preuređen je potkraj 19. st. kad mu je dograđeno istočno krilo, pa prvobitno pravokutni tlocrt dvorca dobiva oblik slova L. Uz dvorac je manji perivoj.
Dvorac Batthyany nalazi se na sjevernomu dijelu povijesne jezgre Ludbrega. To je reprezentativni kompleks koji se sastoji od četverokrilnog trokatnog dvorca, dviju zasebnih dvokatnih zgrada i prostranog perivoja. Prvi spomen dvorca u pisanim izvorima potječe iz 1320., a svoj današnji izgled dobio je radikalnom pregradnjom polovicom 18. st. U sklopu dvorca nalazi se dvorska kapela oslikana kvalitetnim baroknim oslikom. Danas je u njemu smješten odjel Hrvatskog restauratorskog zavoda. Dvorac je energetske obnovljen.
Dvorac Leitner nalazi se u naselju Jalkovec, u čijem je perivoju prije par godina luksuzno uređen i opremljen KAS event & club centar. Nastanak i razvoj perivoja započinje još u vrijeme postojanja kurije i posjeda plemićke obitelji Josipović i nastavlja se nakon rušenja kurije i izgradnje dvorca pl. Leitnera (najmlađi dvorac u Hrvatskom Zagorju). Razvijao se u tri faze: kasnobarokno-klasicistička faza u prvoj polovici 19. stoljeća, pejzažna faza potkraj 19. stoljeća te faza nakon izgradnje dvorca 1910. godine. Krajem 20. stoljeća dvorac i perivoj su preuređeni za potrebe novog vlasnika.
Dvorac Drašković u Klenovniku je početkom17. st. izgradila obitelj Drašković i kojeg je posjedovala do sredine19. st. Od tada pa do početka 20. st. mijenjao je vlasnike, da bi 1927. bio adaptiran za sanatorij-specijalnu bolnicu za plućne bolesti i TBC. Inače, riječ je o najvećem dvorcu u Hrvatskoj. Lani je potpisan ugovor o javnoj nabavi radova ukupne vrijednosti 23 milijuna eura, čime je službeno krenula cjelovita obnova glavne bolničke zgrade u Klenovniku – budućeg Nacionalnog respiracijskog centra!
U Novom Marofu je Dvorac Erdödy, Specijalna bolnica za kronične bolesti. Riječ je o dvorcu s parkom koji je izgrađen krajem 18. st. od strane obitelji Erdödy te ostaje u njihovu vlasništvu do 1923.god. Od 1927. god. dvorac je u funkciji lječilišta za plućne bolesti.
Dvorac u Maruševcu se kao sjedište vlastelinstva ob. Vragović spominje sred.16. st. Od tada pa do 20.st., njega su posjedovale razne obitelji, od kojih je svaka građevinskim zahvatima ostavila svoj trag. Romantičarska vizija dvorca u slikovitom pejzažu ovdje je provedena smještajem parka zajedno s elementima specifične parkovne arhitekture i potječe s kraja 19.st.
Dvorac Šaulovec u Beretincu stoljećima je pripadao staroj hrvatskoj plemićkoj obitelji Kiš, a lani je kompleks dvorca službeno postao sjedište Europskog talent centra Hrvatska – Centara izvrsnosti Varaždinske županije. Obnova zgrade upravitelja počela je 2022. godine i odvijala se u dvije etape, a ukupno je uloženo nešto više od 542.000 eura, pri čemu je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU projekt sufinanciralo sa 60.000 eura, dok je ostatak osigurala Varaždinska županija.
Na mjestu dvorca Šaulovec već se u 16. stoljeću nalazila kurija koja se nadograđivala u razdoblju 17. i 18. stoljeća, a današnji izgled dvorac dobiva početkom 20. stoljeća, točnije 1902. godine kada ga plemićka obitelj Kiš Šaulovečki kompletno uređuje.
Dvorac Križovljangrad je najsjeverniji dvorac Hrvatskog zagorja.
U Bednji se nalazi poznati dvorac Trakošćan. Na visokom brežuljku s perivojem usred parka-šume smješten je dvorac koji sa svojim prirodnim pejzažnim ambijentom čini jedinstvenu cjelinu od nacionalnog značaja. Prvotno manja srednjovjekovna utvrda nastala u 14 st. prelazi 1569.god.u ruke feudalne obitelji Drašković. Od 1953. god. dvorac je uređen kao spomeničko-muzejska ustanova feudalnog ambijenta s očuvanim starim inventarom.
Virovitičko-podravska županija iskoristila je svoje dvorce za turističku svrhu te su danas nezaobilazne destinacije posjetitelja.
S novim sadržajima, lani je Centar za posjetitelje – Dvorac Janković u Suhopolju, dobio potpuno novu dimenziju. Bazen, wellness, saune, vinoteka i multifunkcionalna dvorana, nekada ruševnom zdanju, kojeg je od urušavanja spasila Virovitičko-podravska županija, dali su novu sliku u razvoju turizma ovog područja. Tu se još nalazi Centar za posjetitelje, uz 30 dvokrevetnih soba, restoranom i konferencijskom dvoranom.
Centar je obnovljen u nekoliko faza. Prva faza obuhvaćala je obnovu i opremanje zgrade dvorca, izradu studije valorizacije obitelji Janković, opremanje multimedijalnog izložbenog prostora Centra s kreativnim laboratorijem za radionice, te osiguravanje interaktivnih sadržaja za posjetitelje i lokalnu zajednicu. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 5,3 milijuna eura. U okviru posljednje faze provedena je energetska obnova podruma glavne zgrade dvorca Janković u Suhopolju, ukupne vrijednosti 76,5 tisuće eura, a izvedeni su i radovi na rekonstrukciji grijanja, hlađenja i ventilacije zgrade, koja ima svojstvo kulturnog dobra.
Inače, nekad ruševno zdanje, Dvorac Janković u Suhopolju, treći je dvorac na području Virovitičko-podravske županije spašen od propadanja (Hotel Kurija Janković Kapela Dvor, Dvorac Pejačević u Virovitici), obnovljen je i Ljetnikovac grofa Draškovića koji je danas “Dravska priča”, kao i rodna kuća Petra Preradovića, a obnavlja se Dvorac Janković u Cabuni koji će u budućnosti biti Centra za kulturu zdravlja…
Koprivničko-križevačka županija provodi jedan od svojih najznačajnijih razvojnih projekata, obnovu povijesnog dvorca Inkey u Rasinji. Ukupna vrijednost projekta iznosi 15,7 milijuna eura od čega je Županija osigurala 10,1 milijun eura bespovratnih sredstava. Ovim kapitalnim ulaganjem Županija čuva bogatu kulturnu baštinu, a istovremeno stvara preduvjete za snažan gospodarski i turistički iskorak cijele Koprivničko- križevačke županije.
Radovi na dvorcu su u punom jeku, a u prvoj fazi obnavlja se stara jezgra u kojoj će se nalaziti sobe i apartmani, restoran, vinski podrum i kušaonica, dok će druga faza donijeti dogradnju modernog kongresnog i wellness centra s brojnim popratnim sadržajima. Uz unutarnje prostore, uredit će se i vanjski okoliš dvorca koji će postati reprezentativan prostor za odmor i različita događanja.
U Županiji je u Gornjoj Rijeki istoimeni dvorac koji je, kako se službeno navodi, vjerojatno sagradila obitelj Orehoczy u drugoj polovici 17. stoljeća.
Lani je u Međimurskoj županiji krenula rekonstrukcija i prenamjena dvorca Feštetić u interpretacijski centar u Pribislavcu koji će svjedočiti o bogatoj zavičajnoj baštini. Radovi su u završnoj fazi.
Uredit će se gotovo 2.000 četvornih metara prostora na više etaža, uz vidikovac u kuli kaštela, a okoliš, u kojem će dominirati zaštićeno raskošno stablo magnolije, postat će perivoj. Revitalizirani dvorac svjedočit će o povijesnom nasljeđu Međimurja muzejskim postavom posvećenim obitelji Feštetić, s naglaskom na njezin utjecaj na gospodarstvo Međimurja i razvoj autohtone kuhinje. Stoga će dio novih sadržaja u kaštelu biti posvećen autohtonoj kuhinji, tradiciji i načinu života u prošlosti.
Budućim posjetiteljima interpretacijskog centra bit će ponuđena interakcija s međimurskom poviješću i nasljeđem te će dvije dvorane kaštela biti namijenjene stvaranju iskustvenih doživljaja gostiju, uz mogućnost pripreme delicija autohtone međimurske kuhinje. Prostor će nuditi i smještajne kapacitete čiji će interijer također pratiti baštinu ovoga kaštela te posjetiteljima predstavljati svojevrsni vremeplov. Uredit će se i ugostiteljski lokal, ugraditi dizalo, te će svi prostori dvorca biti dostupni i osobama teže pokretljivosti.
U kaštelu će postojati i interpretacijski kutak koji će govoriti o prirodnoj baštini našega kraja uz poseban odjeljak posvećen fauni te tradiciji lovstva koju naš kraj baštini još od staroga međimurskog plemstva. I višeetažna kula na južnom pročelju, s koje se pruža predivan pogled, također će biti dio novog koncepta dvorca.
Bogata dvorcima je i Osječko-baranjska županija.
Dvorac Normann je slobodnostojeća dvokrilna prizemnica L tlocrtnog oblika koja se nalazi u središtu Bizovca i kojeg koristi Općina Bizovac. Dvorac, okružen parkom, izgrađen je od strane obitelji Adamovića Čepinskih i Mihaljevića, u prvoj polovini 19. st.
Dvorac Adamovich u Aljmašu dao je izgraditi vlastelin Sabo de Gomba 1880. godine, okruženog parkom i visokom ogradom.
Jedan od većih projekata obnove bio je projekt „Rekonstrukcija dvoraca Pejačević – Velikog i Malog” u Našicama. U novom postavu kroz prvu fazu ambijentalno su obnovljeni saloni obitelji Pejačević s originalnim namještajem i umjetninama s kraja 19. i početka 20. stoljeća kada su Pejačevići bili na vrhuncu svoje moći i kada je u njemu živjela i prva hrvatska skladateljica Dora Pejačević. Dijelovi namještaja i umjetnine vraćeni su u Našice u suradnji s Muzejom Slavonije i Muzejom likovne umjetnosti Osijek. U donjem dijelu, odnosno suterenu nalazi se Glazbeni salon s Dorinim klavirom i knjižnica obitelji Pejačević, a reprezentativni saloni koji svaki nosi naziv prema dominantnoj boji zidova – plavi, zeleni, crveni i žuti nalaze se u originalnim prostorima u prizemlju Dvorca. Uz njih u prizemlju je izložena i cjelovita spavaća soba. Istočni dio suterena i dio podruma i dalje će koristiti dvije udruge – Hrvatsko kulturno društvo „Lisinski” Našice i Gradska glazba, a na zapadnoj strani podruma uređen je prostor za domjenke.
Dvorac nadvojvode Fridricha Habsburškog u Kneževu u Općini Popovac izgrađen je početkom 19. stoljeća u duhu kalsicizma. U Erdutu je Dvorac Adamović, a još jedan dvorac istog imena je i u Osijeku kojeg su izgradili Ivan Kapistran I. pl. Adamovich potkraj 18. i početkom 19. stoljeća. Dvorac Esterhazy nalazi se u Dardi i izgrađen je krajem 18. ili poč.19. st. u duhu baroknog klasicizma. Dvorac je pripadao obitelji Esterhazy.
Dvorac Eugena Savojskog, Lovački dvorac u Bilju dao je izgraditi princ Eugen Savojski u prvoj polovici 18. stoljeća u čast pobjede nad Turcima. I taj dvorac čeka obnovu, a zbog neriješenih vlasničkih pitanja nije se mogao povući EU novac.
U Vukovarsko-srijemskoj županiji smjestio se je dvorac Odescalchi, na sjeverozapadnom dijelu utvrđenog iločkog grada.
U Karlovačkoj županiji, ladanjski kompleks Kaštel u Karlovcu, sagrađen je na okuci rijeke Kupe, na imanju Kaštel koje se spominje u vlasništvu Zrinskih te kasnije Oršića i Patačića. Sagrađen je u 18. st., a nakon što ga je 1825. g. kupio grof Laval Nugent obnovljen je i uređen.
Dvorac grofa Janka Draškovića u Rečici smješten u dolini rijeke Kupe, sagrađen je tijekom prve četvrtine 19. stoljeća na mjestu starije drvene kurije. Dvorac “Turk” samostojeća je katnica “L” tlocrta s ulaznom altanom, smještena u prostranom parku, uz samu rijeku Kupu. Dvorac je na mjestu starijeg drvenog ljetnikovca maršala Marmonta sagradio 1906. godine Franjo pl. Turk prema projektu inž. Eisenhuta. Imanje Teletinov brod prije gradnje današnje građevine bilo je u vlasništvu Zrinskih, Vojnovića i Zmajlovića. Dvorac je sagrađen u oblicima karakterističnim za period kasnog historicizma na prijelazu u secesiju. U Ozlju se je smjestio dvorac Jaškovo i najistaknutiji i najreprezentativniji je primjer klasicističke profane arhitekture u Karlovačkoj županiji.
Dvorac Erdődy, danas Muzej Moslavine, smješten je u središtu grada Kutine (Sisačko-moslavačka županija), unutar djelomice sačuvanog nekadašnjeg perivoja. Najstariji srednji dio dvorca sagrađen je u baroknom stilu u 18. st.
Dvorac Martinis-Marchi u Maslinici na otoku Šolti (Splitsko-dalmatinska županija) sagradila je 1708.g. plemićka obitelj Marchi. Danas je adaptiran za luksuzni ugostiteljski objekt.
Tvrdalj u Starom Gradu je utvrđeni ljetnikovac kojeg je u XVI. stoljeću na južnoj obali starigradske uvale dao sagraditi pjesnik Petar Hektorović.
Dvorac Stara Sušica smješten je u Gorskom Kotaru i u vlasništvu je Grada Rijeke, a njime upravlja ustanova Dom Mladih koja ga koristi kao dječje odmarališta. U dvorcu borave djeca i mladež iz cijele Hrvatske na različitim programima škole u prirodi, kampovima, zimovanjima i ljetovanjima. Prvi zapisi o dvorcu datiraju iz 14. stoljeća, a u današnjoj formi koja predstavlja spoj romanike i neogotike je od 19. stoljeća kada ga je riječka obitelj Frankopan preuredila u ljetnikovac.
Još jedan dvorac u Primorsko-goranskoj županiji nalazi se u Čabru – Dvorac Zrinski. Od prvotnog utvrđenog grada Petra Zrinskog iz 17. st. do danas je sačuvan dio obrambenih zidina, kula i svodovi u prizemlju centralnog objekta, dok su ostali objekti u potpunosti preuređeni u 19. st. U najstarijem dijelu kompleksa smještena je stalna izložba akademskog slikara Vilima Svećnjaka i Zavičajna zbirka.
Dvorac Severin na Kupi smješten je nad strmom obalom rijeke Kupe. Prema povijesnim podacima u 16.st. ovo je područje dio Frankopanskog posjeda, a arhivska dokumentacija spominje obrambenu kulu i drveni kaštel iz istog razdoblja.
Dvorac Nova Kraljevica čuva pravo bogatstvo povijesti, na samome ulasku u Bakarski zaljev, godine 1651. započeo ga je graditi Petar Zrinski. Z Graditelji dvorca bili su, vjeruje se, Venecijanci, a sam dvorac čini veliki pravokutni kompleks (44 metra dug i 36 metara širok) uz četiri velike kule smještena na uglovima. Četverokutno unutrašnje dvorište ima “šternu” u središtu, a izvorno se sastojao od suterena, prizemlja i prvoga kata, dok su kasniji vlasnici, isusovci, u 19. stoljeću nadogradili drugi kat. Nakon mnogih faza njegovog korištenja – od plemića, preko Isusovaca do ratnih funkcija – ovaj impozantan dvorac danas je kulturni centar i središte raznih događanja u Kraljevici. U dvorcu su se smjestili Posjetiteljski i Interpretacijski centar u sklopu projekta Putovima Frankopana te Mali muzej ribarstva i brodogradnje Kraljevica, galerija Ana Katarina te izložbeni prostor projekta 3rd-SPACE.EU/rope.
Dvorac Marković Kulmer je u Brodsko-posavskoj županiji. Srednjovjekovna cernička utvrda spominje se u povijesnim izvorima tijekom 14. i početkom 15. stoljeća.
U sklopu 10 milijuna eura vrijednog projekta Požeško – slavonske županije, obnavlja se dvorac baruna Trenka u blizini Požege, kojeg je svojevremeno Županija kupila. Bit će pretvoren u posjetiteljski centar s restoranom i ostalim raznim sadržajem.
Dvorac Dioš (Marijin dvor) nalazi se u Končanici, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Sagrađen je 1904. kao ljetna rezidencija veleposjednika Tükörya. Dvorac Janković je u Daruvaru sagrađen je 1777. godine na posjedu grofa Antuna Jankovića.
Od zaštićenih kulturnih dobara – dvoraca, u Gradu Zagrebu, navode se dvorac Kušević-Plavšić te onaj u Brezovici. (Lidija Kiseljak, Foto: Srce Zagorje, Krapinsko-zagorska županija, Varaždinska županija, Zagrebačka županija, Putovima Frankopana, Međimurska županija, Koprivničko-križevačka županija, Virovitičko-podravska županija, Osječko-baranjska županija)
