U 2025. godini zaposlenost je, osim u Gradu Zagrebu, porasla u svim županijama, a najviše u apsolutnom iznosu u Zagrebačkoj, a u relativnom u Krapinsko-zagorskoj županiji. Zagrebačka, Varaždinska, Krapinsko-zagorska, Istarska i Primorsko-goranska imale su i najveći broj zaposlenih u odnosu na broj stanovnika.
Prema krajem lipnja objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, izračunatih na temelju obrađenih datoteka iz administrativnih izvora, obrasca JOPPD Porezne uprave i baze osiguranika HZMO-a po gradovima i općinama, ukupno su lani u RH lani bile zaposlene 1.467.683 osobe, a u 2024. godini 1.262.193 osobe. Odnosno na godišnjoj razini došlo je do rasta od 16,28 posto.
Podsjetimo, prema Anketi o radnoj snazi, u 2025. u Republici Hrvatskoj bilo je 1,7 milijuna zaposlenih osoba, što je porast za 19 tisuća, odnosno za 1,1 posto u odnosu na 2024. U istome promatranom razdoblju broj nezaposlenih osoba u Republici Hrvatskoj iznosio je 87 tisuća, što je pad za 2 tisuće, odnosno za 2,7 posto u odnosu na 2024.
Iako je u cijeloj prošloj godini zabilježen rast zaposlenosti na godišnjoj razini, ipak je pri kraju godine došlo do smanjenja zaposlenosti u većini županija, trend koji se je prema privremenim podacima nastavio i na početku ove godine. Primjerice, u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju u 15 županija pao je broj zaposlenih, a u prvom tromjesečju ove godine sve županije, osim Brodsko-posavske imale su pad zaposlenosti (bez obuhvaćenih nerezidenata). Ipak, Anketa o radnoj snazi pokazuje da je u prvom tromjesečju porastao broj zaposlenih na godišnjoj razini za 1,2 posto. Metodologija Ankete o radnoj snazi je naime usklađena s metodologijom koju propisuje Eurostat, pa su rezultati za RH usporedivi su s rezultatima svih zemalja članica Europske unije.
S početkom sezone raste broj zaposlenih, pa tako podaci DZS-a za svibanj pokazuju da je bilo u RH bilo zaposleno 1.739.878 osoba., ali da je ipak i taj broj za 1,1 posto manji nego u svibnju prošle godine. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.494.078. Pala je i stopa registrirane nezaposlenosti, na 3,4 posto, u odnosu na 4,3 posto koliko je iznosila u ožujku kada je najmanji broj registriranih nezaposlenih osoba bio u Istarskoj, Krapinsko-zagorskoj, Gradu Zagrebu, Varaždinskoj, Zagrebačkoj, Koprivničko-križevačkoj i Karlovačkoj županiji. U svim spomenutim županijama stopa registrirane nezaposlenosti bila je manja od prosjeka.
Posljednjih godina trend zaposlenosti je u porastu, a nakon otvaranja kvota i dolaska velikog broja stranih radnika. S druge strane, u pojedinim zanimanjima još uvijek nedostaje radnika. Stoga i mnoge županije poduzimaju mjere kojima taj trend žele ublažiti. To se prije svega odnosi na zdravstveni kadar pa pojedine županije kako bi ih zadržali ili privukli pomažu kroz pomoć u stanovanju ili otplati stambenog kredita, a budućem kadru koji se školuje daju izdašne stipendije. Županije također prateći trendove na tržištu otvaraju nove smjerove u srednjim školama. Također, uvode se i mjere kojima zajedno s poduzetnicima pomažu u financiranju i osposobljavanju budućih deficitarnih kadrova.
Zbrojili smo podatke o zaposlenosti u gradovima i općinama i izračunali stanje u županijama. A ono pokazuje da je najveći broj zaposlenih lani bio u najvećim županijama. Nakon Grada Zagreba, vodeća je Splitsko-dalmatinska u kojoj je bilo 148.022 zaposlenih, u Zagrebačkoj 131.119, Primorsko-goranskoj 103.343, Osječko-baranjskoj 87.718 i Istarskoj županiji 80.154 osoba. U odnosu na broj stanovnika, najviše zaposlenih zabilježila je Zagrebačka županija s 423 zaposlene osobe na 1.000 stanovnika, Varaždinska 402 zaposlenih, Krapinsko-zagorska 397,6, Istarska 391,6 i Primorsko-goranska 388,5 zaposlenih na svakih 1.000 stanovnika. Većih promjena u podacima po županijama ne bi bilo i ako bi se usporedio broj s radno sposobnim stanovništvom. Podaci iz ankete o radnoj snazi pokazuju da je u 2025. godine u Hrvatskoj bilo 3,3 milijuna radno sposobnih stanovnika (starijih od 15 godina).
Najveći rast zaposlenosti u odnosu na 2024. godinu, u apsolutnom iznosu, zabilježile su: Zagrebačka županija za gotovo 45 tisuća, Splitsko-dalmatinska za nešto više od 26 tisuća, Krapinsko-zagorska za gotovo 17,5 tisuća, Sisačko-moslavačka za blizu 15,5 tisuća i Istarska za nešto više od 15,1 tisuću. U postotnom iznosu, najveći rast zaposlenih zabilježile su: Krapinsko-zagorska županija za 58,41 posto, Zagrebačka za 52,18 posto, Sisačko-moslavačka za 48,60 posto, Koprivničko-križevačka za 33,76 posto i Karlovačka za 33,43 posto. (L. Kiseljak)
