Prema podacima sustava eVisitor tijekom lipnja je zabilježeno 15,4 milijuna noćenja turista i 3,2 milijuna dolazaka, a u šest ovogodišnjih mjeseci 29,5 milijuna noćenja i 7,6 milijuna dolazaka. Na Istru se je i u lipnju odnosilo gotovo 30 posto ukupnog prometa, a potom na Splitsko-dalmatinsku županiju i Kvarner te ostale jadranske županije. I dok su jadranske županije zabilježile pad prometa na godišnjoj razini, u kontinentalnom dijelu zemlje u većini je županija zabilježen rast. U lipnju je najveći rast noćenja zabilježen u Virovitičko-podravskoj, Sisačko-moslavačkoj, Varaždinskoj, Međimurskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji.
Podaci pokazuju da je u lipnju ostvareno 2,73 milijuna dolazaka stranih turista, što je 9 posto manje nego lanjskog lipnja, dok su domaći turisti ostvarili 9 posto više dolazaka, ukupno 428 tisuća. Broj noćenja stranih turista u lipnju je iznosio 13,69 milijuna, 8 posto manje nego lani, a domaći su to opet nadoknadili s 8 posto više noćenja i ukupnim brojem od 1,74 milijuna. U šest ovogodišnjih mjeseci broj dolazaka stranih turista iznosio je 6,09 milijuna, 2 posto manje nego lani, dok je domaćih bio 7 posto veći i iznosio je 1,54 milijuna. U istom vremenskom razdoblju ostvareno je 25,28 milijuna noćenja stranih turista, 1 posto manje nego lani, kao i 4,24 milijuna noćenja domaćih turista, 6 posto više nego lani.
Najveći broj noćenja ostvaren je tijekom lipnja u Istarskoj županiji, više od 4,5 milijuna, nešto više od 3 milijuna noćenja ostvareno je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, na Kvarneru nešto više od 2,5 milijuna noćenja, Zadarskoj blizu 2,1 milijun i Dubrovačko-neretvanskoj 1,3 milijuna noćenja.
U Istri je broj noćenja u šest mjeseci iznosio blizu 8,7 milijuna, u Splitsko-dalmatinskoj županiji u šest mjeseci ostvareno je gotovo 5,3 milijuna noćenja, na Kvarneru 4,65 milijuna, Zadarskoj 3,4 milijuna i Dubrovačko-neretvanskoj 2,9 milijuna.
Istra kontinuirano prednjači po turističkom prometu na koju se je u lipnju odnosilo 29,38 posto udjela, Splitsko-dalmatinsku županiju blizu 20 posto, na Kvarner 16,5 posto, Zadarsku županiju 13,53 posto… Slični udjeli i isti poredak je bio i u šest ovogodišnjih mjeseci.
Gleda li se samo kontinentalni dio zemlje, nakon Grada Zagreba s ostvarenih nešto više do 260,8 tisuća noćenja u lipnju, slijedi Karlovačka županija sa 67,7 tisuća turističkih noćenja, Krapinsko-zagorska s 42,1 tisućom, Osječko-baranjska i Zagrebačka s blizu 29,7 tisuća i Varaždinska s 25,8 tisuća noćenja. U šest mjeseci na kontinentu također prednjači Grad Zagreb, pa Krapinsko-zagorska županija s ostvarenih 218,8 tisuća noćenja, Karlovačka sa 186,6 tisuća, Zagrebačka sa 124 tisuće, Osječko-baranjska sa 154,2 tisuće i Varaždinska sa 100,3 tisuće noćenja.
Top deset destinacija tijekom lipnja bile su: Rovinj s ostvarenih 714,1 tisućom noćenja, Dubrovnik sa 620,5 tisuća, Poreč s 538,6 tisuća, Split sa 432,3 tisuće, Medulin s 394,7 tisuća noćenja, Umag s 394,6 tisuća, Vir s 352 tisuće, Funtana s 344,1 tisućom, Novalja s 329,9 tisuća i Tar s 323,5 tisuća noćenja. U šest mjeseci s najvećim brojem ostvarenih noćenja prednjači Dubrovnik, pa slijede Rovinj, Zagreb, Poreč, Split, Umag…
Za domaće turiste najposjećeniji su bili Vir, Crikvenica, Mali Lošinj, Zagreb, Šibenik, Umag…, a za strane Rovinj, Dubrovnik, Poreč, Split, Medulin…
U lipnju su u jadranskim županijama zabilježeni nešto slabiji rezultati turističkih dolazaka nego u istom razdoblju lani, ali najveći dio kontinentalnih županija bilježi rast. Najveći je bio u Koprivničko-križevačkoj županiji i Bjelovarsko-bilogorskoj za više od 17 posto, Virovitičko-podravskoj za gotovo 11 posto, Međimurskoj za nešto više od 7 posto, Sisačko-moslavačkoj za blizu 7 posto te Brodsko-posavskoj za gotovo šest posto. I ostvaren broj noćenja na Jadranu je bio slabiji nego lani, dok je na kontinentu u većini županija zabilježen rast. Najveći u Virovitičko-podravskoj županiji, za gotovo 15 posto, Sisačko-moslavačkoj za 12,4 posto, Varaždinskoj za 10,4 posto, Međimurskoj blizu 9 posto, te Krapinsko-zagorskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj za nešto više od 2 posto.
U šest mjeseci najveći porast broja turističkih dolazaka imala je Koprivničko-križevačka županija, za 28 posto, Međimurska za nešto više od 10 posto, Brodsko-posavska i Krapinsko-zagorska za nešto više od 9 posto te Požeško-slavonska za nešto više od 8 posto. Koprivničko-križevačka bilježi i najveći porast broja turističkih noćenja, za gotovo 16 posto, Krapinsko-zagorska za 12 posto, Međimurska za 9,3 posto, Brodsko-posavska za blizu 8,5 posto i Požeško-slavonska za 4 posto.
Tijekom lipnja, najveći udio u ukupnim noćenjima na nacionalnom nivou ostvarilo je njemačko, a potom domaće i austrijsko tržište.
„S obzirom na sve geopolitičke okolnosti i poremećaje na tržištima zadovoljni smo rezultatima ostvarenima u prvoj polovici godine, koji su na razini prošlogodišnjih. Prema podacima Eurostata za prvo tromjesečje, Hrvatska je četvrta destinacija u Europi po ostvarenim noćenjima, ostavivši iza sebe konkurente poput Grčke, Španjolske, Italije i Portugala. Svoje promotivne aktivnosti prilagodili smo aktualnoj situaciji i izazovima s kojima se suočavamo, što je polučilo dobre rezultate. Vjerujemo da ćemo, uz pametnu cjenovnu politiku, uspješno odraditi i ovo drugo poluvrijeme, glavni dio turističke godine i posezonu“, istaknuo je Tonči Glavina, ministar turizma i sporta.
„Postignuti rezultati potvrđuju kvalitetu i konkurentnost naše ukupne turističke ponude, ali i važnost kontinuiranih promotivnih aktivnosti koje provodimo na ključnim emitivnim tržištima, a kojima dodatno jačamo vidljivost Hrvatske, potičemo interes za putovanja izvan vrhunca sezone te promoviramo raznolikost naše ponude. Pritom smo pratili trendove na turističkom tržištu te u skladu s time prilagođavali komunikacijske poruke u okviru provedenih kampanja. Također, poseban smo naglasak stavili na suradnje sa strateškim partnerima, odnosno aviokompanijama, turoperatorima, agencijama i prijevoznicima, za što smo u ovoj godini, zajedno sa sustavom turističkih zajednica, osigurali preko 6 milijuna eura za suradnje s oko 70 partnera. Na taj smo način izravno utjecali na povećanje broja aviolinija prema našoj zemlji, kojih ove godine imamo 330, odnosno 74 linije više nego lani“, izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice. (L.K., Foto: TZ Virovitičko-podravska županija)
