Ukupna cestovna mreža u RH je dugačka 26.497 km, a najveća je u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Primorsko-goranska ima najdulju kilometražu autoceste, a najveća gustoća cestovne mreže je u Varaždinskoj županiji. Najviše osobnih vozila nakon Grada Zagreba ima u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Lani je pak najviše nesreća na cestama bilo u Zagrebačkoj županiji… Dio je to analize Državnog zavoda za statistiku, napravljene na temelju podataka iz Hrvatskih cesta, MUP-a…
Splitsko-dalmatinska županija ima najdulju cestovnu mrežu – 2.587 km, u Zadarskoj je dugačka 1.818 km, Sisačko-moslavačkoj 1.770 km, Istarskoj 1.749 i Zagrebačkoj županiji 1.744 km.
Na autoceste se odnosi 1.361 km, lani je izgrađeno 20 kilometara nove trase. U najvećoj kilometraži se proteže kroz Primorsko-goransku županiju u duljini od 139 km, 4 km manje je u Zagrebačkoj županiji, 131 km u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 129 km u Brodsko-posavskoj županiji te 127 km u Istarskoj županiji.
Državnih cesta je lani bilo nešto više od 40 km više nego godinu prije. Najveća kilometraža je u Splitsko-dalmatinskoj županiji od 783 km, 577 km u Ličko-senjskoj županiji, Zadarskoj 563 km, Primorsko-goranskoj 546 km i Osječko-baranjskoj 498 km.
Najdulju kilometražu županijskih cesta ima Splitsko-dalmatinska županija – 815 km, Zagrebačka 657 km, Sisačko-moslavačka 653 km, Osječko-baranjska županija 636 km i Istarska u duljini od 571 km. Posljednje tri godine ukupna duljina u RH je 9.363 km.
Duljina lokalnih cesta je 8.474 km. Najviše ih u kilometrima ima u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u duljini od 858 km, Zadarskoj u duljini od 674 km, Istarskoj 649 km, Zagrebačkoj 596 km, Sisačko-moslavačkoj 578 km i Ličko-senjskoj 533 km.
Prosječna gustoća cestovne mreže najveća je na sjeveru zemlje, u Varaždinskoj županiji 944 m/km2, Međimurskoj županiji 836 m/km2 te Krapinsko-zagorskoj županiji 811 m/km2, slijedi Istarska s gustoćom od 622 m/km2 i Dubrovačko-neretvanska sa 618 m/km2.
Najviše prometnih nesreća na cestama lani je bilo u Zagrebačkoj županiji (1.685), Splitsko-dalmatinskoj (1.400), Primorsko-goranskoj (878), Gradu Zagrebu (695), Osječko-baranjskoj (642) i Istarskoj (623). U Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj i Istarskoj je najviše bilo nesreća na cestama sa smrtnim ishodima. S druge strane najmanje nesreća bilježe Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska, Krapinsko-zagorska, Međimurska i Ličko-senjska županija.
I na kraju, DZS donosi i analizu o registriranim cestovnim motornim vozilima po županijama. Od ukupno 2,7 milijuna vozila, najviše ih, nakon Grada Zagreba, ima u Splitsko-dalmatinskoj županiji (301.251), Primorsko-goranskoj (204.877), Zagrebačkoj (201.236), Istarskoj (178.339) i Osječko-baranjskoj (149.710).
U Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj najviše je registriranih mopeda i motocikala s Gradom Zagrebom, dok je najviše osobnih vozila u Gradu Zagrebu, preko 411 tisuća, Splitsko-dalmatinskoj gotovo 230 tisuća, blizu 160.000 u Primorsko-goranskoj, 153,6 tisuća u Zagrebačkoj, 133 tisuće u Istarskoj i 115,3 tisuće u Osječko-baranjskoj županiji. (L.K.)
