Šibensko-kninska i Zadarska županija imaju najveći broj vjetroelektrana, uskoro će biti puštene nove u Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a u potonjoj se gradi i najveća VE do sada, u tijeku je i proširenje VE Vrataruša u Ličko-senjskoj županiji…
U travnju 2025. godine je u Hrvatskoj u redovnom pogonu bilo 28 vjetroelektrana, s ukupno instaliranom snagom od 1136,15 MW i odobrenom snagom priključenja u iznosu od 1111,85 MW. U probnom pogonu / izgradnji bile su još 3 vjetroelektrane, ukupne instalirane snage od 128 MW, a ukupno odobrene priključne snage 125 MW, pokazuje izvješće Hrvatskog operatora prijenosnog sustava za posljednje dostupne podatke iz travnja ove godine.
Najviše vjetroelektrana smješteno je na lokacijama u Šibensko-kninskoj županiji (9), Zadarskoj županiji (9+1 u pokusnom radu), Splitsko-dalmatinskoj županiji (6+2), Dubrovačko-neretvanskoj županiji (2) i Ličko-senjskoj županiji (1+1 u pokusnom radu) .
Vjetroelektrane u redovnom pogonu
U pokusnom radu je jedna vjetroelektrana u Zadarskoj županiji, Bruvno, na području Gračaca te dvije (Visoka Zelovo i Opor) u Splitsko-dalmatinskoj na područjima Muć, Hrvace, Sinj te Prgomet, Lećevica.
Ovoga ljeta trebale bi se završiti dvije VE, Opor i Boraja II, na području Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije, španjolskog investitora ACCIONA Energía, u koje je uloženo gotovo 100 milijuna eura. Zajedno će imati 16 Nordex vjetroturbina, svaka s planiranim kapacitetom od 4,5 MW. Proizvodit će oko 203 GWh električne energije godišnje, dovoljno za opskrbu čak 60.000 kućanstava.
Na području Splitsko-dalmatinske županije tvrtka VSB Obnovljiva Energija Hrvatska, članica njemačke grupe VSB, ulaže 300 milijuna eura u izgradnju vjetroelektrane Imotski, snage od 320 MW.
Župan Ličko-senjske županije Ernest Petry, gradonačelnik Grada Senja Željko Tomljanović, predstavnici njemačkih investitora, nadzora i izvođača radova obišli su prošli tjedan gradilište vjetroparka Vrataruša II na području Krivog Puta, iznad Senja. Riječ je o investiciji vrijednoj 25 milijuna eura, kojom se proširuje postojeći vjetropark te osigurava dodatnih 21 megavat električne energije iz obnovljivih izvora. Vrataruša II nadovezuje se na postojeći vjetropark koji je u pogonu od 2010. godine i trenutačno proizvodi 42 MW. Po završetku druge faze ukupna proizvodnja narast će na 63 MW. Završetak pripremnih radova predviđen je do kraja ove godine, isporuka opreme planirana je do kraja ožujka 2026., a puštanje u probni rad predviđeno je početkom 2027. godine.
Iako su sve redom u jadranskim županijama, prošli mjesec je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije dalo zeleno svjetlo za projekt izgradnje vjetroelektrane Tovarnik, snage do 126 megavata, nositelja WPD Adria. Planirani zahvat predviđa postavljanje 18 vjetroagregata na području općine Tovarnik u Vukovarsko-srijemskoj županiji, uz izgradnju pristupnih putova, interne kabelske mreže, rasklopnog postrojenja i priključnog dalekovoda dužine oko 1,5 kilometara. Vjetroagregati će imati visinu stupova između 115 i 165 metara, s lopaticama duljine oko 83,5 metara. Ukupna duljina prometnica obuhvaća oko 15,5 kilometara.
Prema podacima HOPS-a, najveći broj vjetroelektrana (20+3 u pokusnom radu) priključen je na prijenosnu mrežu (220 kV i 110 kV), dok su ostale priključene na srednjenaponsku distribucijsku mrežu (35, 30 i 10 kV).
Prva vjetroelektrana u Hrvatskoj puštena je u redovni pogon 2004. godine (VE Ravne, instalirane snage 5,95 MW). U idućih nekoliko godina izgradnja VE tekla je usporeno, pa su do kraja 2009. godine izgrađene i puštene u pogon još dvije vjetroelektrane, od ukupno 26,8 MW instalirane snage svih VE. U razdoblju 2010. – 2014. godine u redovni pogon ulazilo prosječno 63,94 MW godišnje novih instaliranih kapaciteta vjetroelektrana, dok je u razdoblju od 2015. – 2019. godine u redovni pogon 78 MW godišnje novih instaliranih kapaciteta vjetroelektrana. U
razdoblju od 2020. – 2023. godine u pogon je ušlo prosječno 105 MW novo instaliranih kapaciteta vjetroelektrana . U 2024. godini u pogon je ušlo 77 MW novo instaliranih kapaciteta vjetroelektrana.
U posljednje vrijeme VE imaju sve veću ulogu u pokrivanju opterećenja elektroenergetskog sustava Hrvatske.
Jedan od ciljeva je da EU postane ugljično neutralno područje do 2050. godine te energetski neovisna. Inače, 2024. godina bila je rekordna godina po pitanju novih kapaciteta vjetroturbina, s instaliranih 117 GW energije vjetra diljem svijeta, objavljeno je u Izvješću Globalnog vijeća za energiju vjetra (GWEC), Global Wind Report. (L.K.)
