Najveći rast sklopljenih brakova bio je lani u Istarskoj i Zadarskoj županiji, u odnosu na broj stanovnika najviše ih je sklopljenih bilo u Brodsko-posavskoj županiji. S druge strane najveći rast razvedenih bio je u Primorsko-goranskoj i Krapinsko-zagorskoj. U odnosu na broj stanovnika najviše je razvoda bilo u tri slavonske županije – Virovitičko-podravskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji. I dok u prosjeku propada svaki treći brak, u Istarskoj je propao svaki osmi brak, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Dubrovačko-neretvanskoj svaki peti…
U 2025. sklopljeno je 17 270 brakova. Stopa sklopljenih brakova (sklopljeni brakovi na 1 000 stanovnika) iznosila je 4,5. U 2025. su bila 5 674 pravomoćno razvedena braka. Stopa razvedenih brakova (broj razvedenih brakova na 1 000 stanovnika) u 2025. iznosila je 1,5. Broj razvedenih brakova na 1 000 sklopljenih u 2025. iznosio je 328,5.
Odnosno, svaki treći brak propada, što je slučaj i u gotovo svim županijama. Ponegdje su brojevi i lošiji, no ima i pozitivnih izuzetaka. Primjerice, Istarska županija u kojoj je propao svaki osmi brak u odnosu na broj sklopljenih. U toj je Županiji lani bilo sklopljeno 708 brakova, a razvedenih je bilo 89. Svaki otprilike peti brak propao je u Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u Brodsko-posavskoj svaki četvrti…
U 2024. godini je sklopljeno 17 206 brakova, a razvedenih je bilo 4 961. Lani je, u odnosu na 2024. godinu, povećan broj sklopljenih brakova, za 60-tak, ali je u odnosu na 2021. godinu broj manji za oko 100. Pri tome treba uzeti u obzir da broj stanovnika raste. S druge strane lani je bilo oko 700 više razvoda nego 2024. godine.
U 11 županija plus Grad Zagreb lani je povećan broj sklopljenih brakova, a u 13 županija plus Grad Zagreb je povećan broj razvoda.
Najveći rast broja sklopljenih brakova imala je lani Istarska županija, za 99, u Zadarskoj 73 više, Brodsko-posavskoj 33 više, Koprivničko-križevačkoj 30 više te Varaždinskoj i Primorsko-goranskoj 20 više. U postocima, također predvodi Istarska županija s rastom od nešto više od 16 posto, Zadarska je imala gotovo 10 posto više sklopljenih brakova, Koprivničko-križevačka gotovo 7 posto više, Brodsko-posavska blizu pet posto više i Krapinsko-zagorska 3,60 posto više.
Najveći broj sklopljenih brakova bio je velikim dijelom u županijama s najvećim brojem stanovnika – Splitsko-dalmatinskoj (2.078), Zagrebačkoj (1.456), Osječko-baranjskoj (1.230), Primorsko-goranskoj (956) i Zadarskoj (816). Stavi li se u odnos broj sklopljenih brakova s brojem stanovnika tada je najveći broj brakova sklopljen u Brodsko-posavskoj županiji, 5,58 na svakih 1.000 stanovnika, u Vukovarsko-srijemskoj 5,56 na svakih 1.000 stanovnika, Požeško-slavonskoj 5,46, Virovitičko-podravskoj 5,12 i Osječko-baranjskoj 4,93 braka na 1.000 stanovnika.
S druge strane, u odnosu na broj stanovnika najveći broj razvedenih brakova bio je lani u Virovitičko-podravskoj županiji, 1,98 na 1.000 stanovnika, a stavi li se u omjer sa sklopljenim brakovima (344:133) gotovo svaki treći je u toj Županiji propao, svaki treći propao je i u Vukovarsko-srijemskoj (761:252), odnosno gdje je broj razvedenih na 1.000 stanovnika bio 1,84. Gotovo svaki treći brak propao je i u Osječko-baranjskoj županiji (1.230:447), a u toj Županiji je bilo 1,79 razvedenih na svakih 1.000 stanovnika, u Bjelovarsko-bilogorskoj 1,76 u odnosu na broj stanovnika, a u Sisačko-moslavačkoj 1,73 razvedenih na 1.000 stanovnika.
Brojčano, opet se najveći broj odnosi na najbrojnije županije, a to su Splitsko-dalmatinska sa 611 razvedenim brakom, Zagrebačka županija sa 478, Osječko-baranjska sa 447, Primorsko-goranska s 309 i Vukovarsko-srijemska županija s 252 razvedena braka.
Što se tiče trenda, najveći porast razvedenih bio je u Primorsko-goranskoj županiji, za 137, Krapinsko-zagorskoj za 92, Zagrebačkoj za 84, Vukovarsko-srijemskoj za 57 te Šibensko-kninskoj i Istarskoj za 37. U postocima, predvodi Krapinsko-zagorska županija s porastom od čak 88,46 posto, u Šibensko-kninskoj za 86 posto, Primorsko-goranskoj za gotovo 80 posto, Istarskoj za 71 posto te Vukovarsko-srijemskoj za 29 posto.
Najveći pad razvedenih imale su pak u apsolutnom i relativnom iznosu: Dubrovačko-neretvanska, Zadarska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Bjelovarsko-bilogorska županija. (L.K.)
