Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2025. imale su Zagrebačka županija, Istarska, Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija, a uz drugačiji poredak su te županije vodeće i po migracijskom saldu s inozemstvom koji je za cijelu RH pozitivan. No i nadalje zbog broja doseljenih stranih radnika. Udjel odseljenih hrvatskih državljana još uvijek bio veći nego doseljenih, ali uz pozitivniji trend. Najveći međužupanijski saldo imala je Zagrebačka županija. Novi su to objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku.
Pozitivan ukupan migracijski saldo (razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo) imalo je 12 županija plus Grad Zagreb. Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2025. imale su: Zagrebačka županija (3.475 osoba), Istarska županija (3.275 osoba), Splitsko-dalmatinska (2.955), Primorsko-goranska (2.431), Grad Zagreb (2.397) i Zadarska županija (2.347).
Najveći negativan saldo ukupne migracije stanovništva imale su Sisačko-moslavačka županija (-558 osoba) i Brodsko-posavska županija (-205 osoba).
Međužupanijski pozitivan saldo imalo je sedam županija, a vanjski migracijski saldo 19 županija i Grad Zagreb.
U 2025. u Republiku Hrvatsku iz inozemstva se doselilo 56.665 osoba, a u inozemstvo se odselilo 37.485 osoba. Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je pozitivan i iznosio je 19.180. Otvaranjem kvota za radnike Hrvatska bilježi pozitivan vanjski migracijski saldo, ali koji je lani ipak bio manji nego prethodne tri godine. Lani je razlika bila spomenutih 19.180 osoba, godinu prije 31.394, u 2023. 30.178, a u 2022. godini 11.685 više doseljenih nego odseljenih izvan zemlje.
U 2025. iz inozemstva se doselilo 29,7% hrvatskih državljana i 70,3% stranaca, a odselilo se 35% hrvatskih državljana i 65% stranaca.
U ukupnom broju doseljenih i odseljenih osoba znatan je udio stranaca kojima su izdane dozvole za boravak i rad. Ukupan broj osoba doseljenih iz inozemstva uključuje i raseljene osobe iz Ukrajine kojima je odobrena privremena zaštita u Republici Hrvatskoj. Lani se tako iz Ukrajine doselilo gotovo 3000 Ukrajinaca i trenutačno ih je u Hrvatskoj blizu 30 tisuća.
Doseljenih hrvatskih državljana bilo je 16.843, a odseljenih 13.138 te se je nakon više godina promijenio trend. Prethodnih godina, primjerice 2022., bilo je i tri puta više odseljenih hrvatskih državljana nego doseljenih. Najviše, 46,8 posto, ih je otišlo u Njemačku, 16 posto u ostale zemlje i nepoznato te 15,4 posto u Austriju… Naviše se je Hrvata vratilo iz Njemačke te BiH.
Od ukupnog broja osoba doseljenih u Republiku Hrvatsku, 17% doselilo ih se iz Njemačke, 11,1% iz Bosne i Hercegovine i 11,1% iz Nepala. Od ukupnog broja osoba odseljenih iz Republike Hrvatske, najviše ih se odselilo u Njemačku (16,6%).
U ukupnom broju osoba doseljenih iz inozemstva veći je bio udio muškaraca (66,3%) kao i u ukupnom broju osoba odseljenih u inozemstvo (73,7%). Najveći broj osoba odseljenih u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina (54,2%).
U ukupnom broju osoba doseljenih iz inozemstva u Republiku Hrvatsku u 2025. najveći su udio imali Grad Zagreb (18,3%), Splitsko-dalmatinska županija (11%) i Istarska županija (10,5%). Prema ukupnom broju osoba odseljenih iz Republike Hrvatske u inozemstvo, na prvom je mjestu bio Grad Zagreb (21,1%), a slijedile su Zagrebačka županija (8,5%), Istarska županija (8,3%) te Splitsko-dalmatinska županija (8,3%).
U Ličko-senjsku županiju doseljeno je 1.190 osoba, više nego dvostruko u odnosu na odseljene kojih je bilo 486, odnosno 144 posto je bilo više doseljenih nego odseljenih. Slična je situacija i u Šibensko-kninskoj županiji u kojoj je doseljeno 1.979 osoba, a iz nje otišlo izvan granice 861 osoba, odnosno 130 posto više doseljenih nego odseljenih, nešto manje, za 129 posto je bilo više doseljenih iz inozemstva nego odseljenih u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u koju je doselilo 2.358 osoba, a otišlo u inozemstvo 1.028 osoba. U Splitsko-dalmatinsku došle su 6.257 osoba, a otišle su 3.122 osobe, odnosno 104 posto više doseljenih, dok je u Istarskoj županiji bilo 90 posto više doseljenih, ukupno 5.943 u odnosu na 3.125 odseljenih.
U apsolutnom iznosu, najveći je vanjski migracijski saldo bio u Splitsko-dalmatinskoj županiji (3.135), Istarskoj (2.818), Gradu Zagrebu (2.484), Primorsko-goranskoj (2.323), Zadarskoj (1.956) i Zagrebačkoj županiji (1.338).
U Primorsko-goranskoj županiji bilo je 80,5 više doseljenih iz inozemstva, odnosno 5.208 osoba, a odseljeno je 2.885 osoba. Nadalje, u Zagrebačku županiju lani je doseljeno iz inozemstva 4.715 osoba, a odseljeno je 3.177 osoba, u Zadarsku je doseljeno 3.898, a odseljeno 1.942 osobe, u Osječko-baranjsku županiju došla je 2.351 osoba, a odselilo 1.670 osoba, u Vukovarsko-srijemsku županiju je došla 1.652 osobe, a otišla 1.258, u Brodsko-posavsku je došla 1.901 osoba, a otišlo 1.584, u Virovitičko-podravsku iz inozemstva je došlo 633 osoba, a odselilo se je 478 osoba, 948 osoba doselilo je u Međimursku županiju, a izvan granice otišlo 784 osoba, u Bjelovarsko-bilogorsku doseljeno je 759 osoba, a odseljeno 622, u Varaždinsku 1.612 doseljenih, a odseljenih izvan granice 1.517, u Karlovačku 1.054 doseljenih, a 30 manje odseljenih, razlika od 29 osoba bila je u Koprivničko-križevačkoj županiji u koju je doselilo 784 osoba i odselilo 755 osoba, u Požeško-slavonsku došlo je 698 osoba, a odselilo 684 osoba, u Krapinsko-zagorsku doseljeno je 894 osoba, a odseljeno deset manje stanovnika.
U Grad Zagreba doselilo se je iz inozemstva 10.375 osoba, a iz glavnoga grada izvan granice zemlje otišlo je 7.891 osoba.
Negativan migracijski saldo s inozemstvom imala je samo Sisačko-moslavačka županija u koju je doseljeno iz inozemstva 1.456 osoba, a odseljeno 1.708
U 2025. mjesto stanovanja unutar Republike Hrvatske promijenilo je 73 838 osoba. Najveći broj preseljenog stanovništva unutar Republike Hrvatske bio je u dobi od 20 do 39 godina (46,7%). Udio žena u ukupnom broju preseljenih bio je 54,3%. Od ukupnog broja preseljenog stanovništva u 2025., najviše osoba (40,8%) selilo se između županija, između gradova/općina iste županije selilo se 37,7% osoba, a između naselja istoga grada/općine 21,5% osoba.
Migracije stanovništva između gradova/općina iste županije u 2025. bile su najveće u Splitsko-dalmatinskoj županiji i u Primorsko-goranskoj županiji. Najveću međužupanijsku migraciju stanovništva imali su Grad Zagreb i Zagrebačka županija.
Od ukupno 20 županija te Grada Zagreba, međužupanijski pozitivan migracijski saldo (više doseljenih u pojedinu županiju nego odseljenih u druge županije) imalo je sedam županija, a najviši je bio u Zagrebačkoj županiji (1 937 osoba), Istarskoj (457), Zadarskoj (391), Šibensko-kninskoj (141) te Primorsko-goranskoj (108). U plusu su još bile Ličko-senjska i Krapinsko-zagorska županija.
Negativan saldo migracije među županijama imalo je njih trinaest i Grad Zagreb, s tim da je najveći bio u Brodsko-posavskoj županiji (-522 osobe) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (-463 osobe). (Lidija Kiseljak)
