U 2024. godini najviše su europska sredstva iskoristile (per capita i udjel povučenog novca u odnosu na ukupno povučena) Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka, Vukovarsko-srijemska, Virovitičko-podravska, Osječko-baranjska i Splitsko-dalmatinska županija. Najbolji trend rasta povučenog europskog novca u odnosu na 2023. godinu imale su Sisačko-moslavačka, Primorsko-goranska, Istarska, Vukovarsko-srijemska, Virovitičko-podravska i Osječko-baranjska županija. Pokazala je to naša analiza napravljena na temelju konsolidiranih izvještaja o prihodima i rashodima te primicima i izdacima županija za 2024 (PR-RAS)*.
U 2024. godini smanjen je iznos povučenog novca, županije su lani tako povukle 230,8 milijuna eura, a godinu prije 429,8 milijuna eura. No, ne računa li se Grad Zagreb, ta je razlika znatno manja (u 2024. povučeno je 183,2 milijuna eura, a 2023. godine 243,1 milijun eura). U šest županija su povećana povučena europska sredstva u 2024. u odnosu na godinu ranije.
Kako su prije neki dan priopćili u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, godina iza nas obilježila je zatvaranje prve pune financijske omotnice, iz koje se iskorišteno i ovjereno preko 12 milijardi eura. Pokrenut je i snažan ciklus ulaganja iz aktualne financijske omotnice, vrijedne 25 milijardi eura.
Kako se navodi, u fokusu su ulaganja u tradicionalne sektore – promet, zdravstvo, kultura, socijalna uključenost, zelena tranzicija i digitalizacija te inovacije i poduzetništvo. Najavljuje se i još snažniji odgovor na razvojne posebnosti pojedinih regija te će se dostupna EU sredstva usmjeriti u razvoj gradova i njihovih urbanih područja, održive i pametne otoke, industrijsku tranziciju regija, potpomognuta i brdsko-planinska područja te pravednu tranziciju.
Naime, jedna od najvažnijih EU javnih politika jest kohezijska politika, čija je osnovna svrha smanjenje velikih gospodarskih, socijalnih i teritorijalnih razlika između regija, kao i jačanje globalne konkurentnosti europskoga gospodarstva. Nju čine Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond, Europski socijalni fond plus (ESF+) te Fond za pravednu tranziciju (FPT).
Nakon projekta Slavonija, Baranja i Srijem, napravljeni su slični i za ostale dijelove zemlje, poput Sjever Hrvatske, Dalmatinska zagora, Lika, Gorski kotar, Karlovačko područje i Banovina…Velik dio sredstava lani je još iskorišten kroz Fond solidarnosti, a kapitalni županijski projekti, poput gradnji ili dogradnji škola i sportskih dvorana, krenuli su iz sredstava NPOO-a.
Kroz integrirani teritorijalni razvoj – ITU mehanizam na raspolaganju je 800 milijuna eura, a kada se uključi i program HBOR-a, plus participacija lokalnih sredina, to je milijarda eura za središta hrvatskih županija i sve skupa 192 jedinice lokalne samouprave u područjima gdje živi dvije trećine hrvatskih stanovnika.
Samo u ovoj godini planirano je više od 200 novih poziva ukupno vrijednih više od 4 milijarde eura. Osigurana su sredstva za regionalne programe, odnosno ulaganja u gradove, otoke, industrijsku tranziciju regija, brdsko-planinska i potpomognuta područja te pravednu tranziciju Istarske i Sisačko-moslavačke županije.
U aktualnoj financijskoj perspektivi iz Integriranog teritorijalnog programa rezervirala 150 milijuna eura isključivo za ulaganja koja pokrivaju specifične potrebe otoka, i to one koje su definirali sami otočani.
Krapinsko-zagorska županija je i u 2024. godini najviše povukla iz europskih fondova (najbolja je i u cijelom mandatnom razdoblju, od 2021. do 2024.) te je po stanovniku Županije povukla 145 eura, Sisačko-moslavačka županija 121 euro, Vukovarsko-srijemska 97 eura, Virovitičko-podravska 83 eura i Osječko-baranjska županija 82 eura povučenog europskog novca u odnosu na broj stanovnika. Gleda li se udjel povučenog novca, u odnosu na ukupno povučena po županijama, predvodi Splitsko-dalmatinska županija s 9,83 posto, slijedi Osječko-baranjska s udjelom od 9,21 posto, Krapinsko-zagorska sa 7,57 posto, Sisačko-moslavačka sa 7,33 posto i Vukovarsko-srijemska sa 6 posto.
U odnosu na 2023. godinu najveći rast povučenih sredstava, u apsolutnom i relativnom iznosu, imala je Sisačko-moslavačka županija (rast od 11,8 milijuna eura, odnosno 234 posto) te Primorsko-goranska županija (rast od 5,5 milijuna eura odnosno 92 posto). Po relativnom rastu slijedi Istarska županija (71 posto), Vukovarsko-srijemska (60,5 posto) i Virovitičko-podravska (27 posto). Po apsolutnom rastu na trećoj poziciji je Vukovarsko-srijemska županija, koja je u godinu dana povećala izdvajanja za 5,2 milijuna, Osječko-baranjska za 4,5 milijuna i Istarska županija za 3,1 milijun eura. (L.K.)
*Korištena su konta za direktne pomoći (konto 6323 – tekuće pomoći od institucija i tijela EU-a i konto 6324 – kapitalne pomoći od institucija i tijela EU-a) te konta indirektne pomoći (konto 6381 – tekuće pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa sredstava EU i konto 6382 –kapitalne pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa sredstava EU)
