Prema podacima Državnog zavoda za statistiku o broju doktora znanosti koji su taj akademski stupanj stekli u 2025. godini i na temelju toga našoj napravljenoj analizi, najveći broj novih doktora znanosti lani je došao iz Splitsko-dalmatinske županije, u odnosu na broj stanovnika najviše iz Primorsko-goranske županije, koja je imala i najveći rast broja novih doktoranada u odnosu na 2024. godinu, dok su u relativnom pokazatelju najveći rast imale Virovitičko-podravska i Ličko-senjska županija, obje za 100 posto.
U 2025. je akademski stupanj postiglo 800 doktora znanosti. Među njima je bilo 463 žena, što je udio od 57,9%. Od ukupno 800 doktora znanosti, na Sveučilištu u Zagrebu doktoriralo je njih 64,9%, na Sveučilištu u Rijeci 11,9%, na Sveučilištu u Splitu 10%, na Sveučilištu u Osijeku 7,7%, na Sveučilištu u Zadru 4,1%, na Hrvatskome katoličkom sveučilištu, Zagreb i na Sveučilištu Sjever, Koprivnica po 0,5% te na Sveučilištu u Puli 0,4%, pokazuju podaci DZS-a.
Najviše je doktorica znanosti doktoriralo na Sveučilištu Sjever, Koprivnica (100%), po udjelu doktorica znanosti slijede Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb, na kojem je doktoriralo njih 75%, na Sveučilištu u Zadru 69,7%, na Sveučilištu u Osijeku doktoriralo ih je 66,1%, na Sveučilištu u Splitu 63,8%, na Sveučilištu u Rijeci 58,9%, na Sveučilištu u Zagrebu 54,7% i na Sveučilištu u Puli 3,3%.
U 2025. najviše doktorskih radova bilo je iz područja biomedicine i zdravstva (27,9%), slijedilo je područje tehničkih znanosti (21,1%), društvenih znanosti (17,7%), područje prirodnih znanosti (17,6%), područje humanističkih znanosti (7,9%) i područje biotehničkih znanosti (5,9%). Najmanje doktorskih disertacija bilo je iz interdisciplinarnih područja znanosti (1,9%).
Akademski stupanj magistra znanosti prije obrane doktorskog rada steklo je 3,3% doktora znanosti.
Prema godinama života, najviše doktora znanosti bilo je u dobnoj skupini 30 – 34 godine (36,4%). U dobnoj skupini do 29 godina bilo je 12,1% doktora znanosti, u dobnoj skupini 35 – 39 godina 18,9%, u dobnoj skupini 40 – 44 godine 13,0%, u dobnoj skupini 45 – 49 godina 8,7%, a u dobnoj skupini 50 i više godina 10,9%.
Najveći broj doktora znanosti bio je zaposlen u djelatnosti obrazovanja (42,4%), u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi bilo ih je zaposleno 17%, u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima 15,9%, u djelatnosti javne uprave i obrane; obveznoga socijalnog osiguranja 7,0%, a u telekomunikaciji, računalnom programiranju, savjetovanju, računalnoj infrastrukturi i ostalim informacijskim uslužnim djelatnostima 3,8%. U svim ostalim djelatnostima bilo je zaposleno 13,1% doktora znanosti, dok je 0,8% doktora znanosti bilo nezaposleno.
Troškove doktorskog studija za 42% doktora znanosti platio je poslodavac, doktorski studij osobno je platilo 37,4% doktora znanosti, za 14,5% doktora znanosti bila su izdvojena sredstva iz državnog proračuna, a 6,1% njih pripadalo je kategoriji ”ostalo”.
Ukupno je 764 doktora znanosti lani bilo iz hrvatskih županija, četiri manje nego godinu prije. U pet županija je lani povećan broj doktora znanosti u odnosu na 2024. godinu.
Najveći broj novih doktora znanosti imala je lani, nakon Grada Zagreba s 327 novih doktoranada, Splitsko-dalmatinska županija (97), a iza nje slijede: Primorsko-goranska s 80 doktora znanosti, Osječko-baranjska s 54, Zagrebačka s 48 i Istarska s 35 novih doktora znanosti u 2025. godini.
U odnosu na broj stanovnika, najviše ih je lani imala Primorsko-goranska županija (0,30 na 1.000 stanovnika), Splitsko-dalmatinska 0,23, Osječko-baranjska 0,22, Istarska 0,17 i Zagrebačka županija 0,15 doktoranada na 1.000 stanovnika.
U apsolutnom iznosu najveći rast je novih doktora znanosti u odnosu na 2024. godinu imala Primorsko-goranska županija (+27), Zagrebačka (+7), Istarska (+5), Ličko-senjska (+4) i Virovitičko-podravska županija (+3). U relativnom iznosu s rastom od 100 posto su predvodnice Ličko-senjska (s 0 na 4) i Virovitičko-podravska županija (s 3 na 6), rast novih doktora znanosti u Primorsko-goranskoj županiji bio je 51 posto, Zagrebačkoj županiji 17,1 posto, Istarskoj blizu 17 posto dok je u Koprivničko-križevačkoj i Šibensko-kninskoj broj ostao jednak kao i 2024. godine. (L.K.)
