Krapinsko-zagorska županija imala je lani najveći udjel izdvojenih sredstava za zdravstvo u proračunu te je izdvojila najviše po stanovniku. U top pet u ta dva pokazatelja su još Sisačko-moslavačka, Ličko-senjska, Dubrovačko-neretvanska, Bjelovarsko-bilogorska, Istarska i Primorsko-goranska županija. Najveće apsolutno povećanje izdvajanja u odnosu na godinu prije imala je Sisačko-moslavačka, a u postocima Bjelovarsko-bilogorska županija, a slijedi Varaždinska… Pokazala je to naša proračunska analiza napravljena na temelju konsolidiranih izvještaja županija i konta zdravstvo.
Velika stavka u zdravstvu jesu plaće, a s druge strane nedostatak kadra. S druge strane uz pomoć različitih financijskih izvora radi se na modernizaciji sustava, poput mobilnih ljekarni, pojačanju timova i vozila hitne službe, opremi… Dodatno, sve više županija uključuju se u mjere zadržavanja liječnika, stipendiranjem budućeg kadra, bonusima na plaću, subvencioniranjem kamata na stambene kredite ili plaćanje najma stana…
Od 1. siječnja 2024. godine osnivačka prava i vlasništvo nad općim i županijskim bolnicama prešli su sa županija na državu, što niti danas dio župana ne smatra dobrim potezom te je i stoga pokrenuta ustavnost tog poteza. Iako je Vlada opravdala tu mjeru u cilju reforme i učinkovitijeg zdravstva, na terenu to još uvijek nije tako.
Hrvatski zdravstveni sustav i 2025. godinu završio je u minusu, a unatoč nešto bržem rastu prihoda od rashoda, upravo su bolnički dugovi nastavili rasti gotovo jednakim tempom kao i prethodnih godina. Gotovo 95 posto duga odnosio se je na bolnice, koje su ostvarile više od 300 milijuna eura manjka, pri čemu su opće bolnice u najtežoj situaciji. S druge strane, klinički bolnički centri i klinike poslovali su nešto bolje nego godinu prije, a domovi zdravlja su prešli iz minusa u pozitivno poslovanje ostvarivši višak veći od 19 milijuna eura.
Jedan od najvećih protivnika te mjere bio je krapinsko-zagorski župan Željko Kolar, koji je izgleda u cilju i nadalje učinkovitijeg zdravstva, izdvojio najviše lani u županijskom proračunu za zdravstvo u odnosu na ostale županije. Naime, kako je i rečeno, iako Županija više nema osnivačka prava nad OB Zabok i bolnicom hrvatskih veterana, i nadalje ulažu u edukaciju djelatnika i opremu. U svim zdravstvenim ustanovama kojima su osnivač provode se kapitalne investicije, ali isto tako i edukacije i briga o ljudima.
Krapinsko-zagorska županija izdvojila je lani 41,59% iz Proračuna za zdravstvo, po stanovniku 712 eura, što ju je svrstalo na vodeću poziciju u odnosu na ostale županije. S rastom od 19,8 milijuna u odnosu na 2024. godinu je treća, odnosno peta po relativnom rastu koji je iznosio 30,5 posto.
Sredstva su, između ostaloga, usmjerena na obnovu stare zgrade Specijalne bolnice u Krapinskim Toplicama. Zdravstvene ustanove dodatno su sudjelovale vlastitim ulaganjima u iznosu od gotovo milijun eura. Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije opremljen je s 646.040 eura vrijednom medicinskom opremom te s dva nova vozila za patronažnu službu. Za poticajne mjere za zdravstvo izdvojeno je više od 200.000 eura, što predstavlja rast od 71 posto u odnosu na godinu ranije.
Poticaji su obuhvatili ukupno 82 zaposlenika, među kojima su liječnici obiteljske medicine, pedijatri, ginekolozi i medicinske sestre. Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice dodijeljeno je 3.689.300 eura, pri čemu je najveći dio, odnosno 2,6 milijuna eura, namijenjen obnovi stare zgrade. Bolnica je dodatno investirala više od 1,1 milijun eura vlastitih sredstava u nabavu medicinske opreme, unapređenje infrastrukture i druge tekuće projekte, uključujući nove bolničke krevete, radne stanice za kardiološku dijagnostiku te klimatizacijski sustav na odjelima. U Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice uloženo je 550.180 eura za nabavu opreme i kreveta, izradu projektne dokumentacije za energetsku obnovu te podmirenje kredita za vanjski bazen. Za Zavod za hitnu medicinu Krapinsko-zagorske županije izdvojeno je 824.400 eura za opremu i otplatu zajma za vozila, dok je za Zavod za javno zdravstvo izdvojeno 474.290 eura, ponajprije u kupnju poslovnog prostora u Zaboku i nabavu ionskog kromatografa.
Za Opću bolnicu Zabok i bolnici hrvatskih veterana, iako Županija više nije osnivač, izdvojeno je 169.300 eura kroz nabavu monitora, transportnih kolica, uređaja za oftalmološku ambulantu te opreme za testiranje sluha novorođenčadi. Tijekom prošle godine provedena je i energetska obnova ambulante Doma zdravlja u Novom Golubovcu, kao i modernizacija unutarnje rasvjete u Domu zdravlja Pregrada. Županija također nastavlja suradnju s Medicinskim fakultetom u Zagrebu financiranjem dolazaka studenata završne godine studija. Za 2026. godinu predviđeno je gotovo dvostruko povećanje ulaganja u zdravstveni sustav. Nakon što je tijekom 2025. godine u zdravstvo investirano 7,42 milijuna eura, u 2026. planirana su izdvajanja u iznosu od 15,7 milijuna eura.
Proračunska izvješća pokazuju da su sve županije izdvojile više od 10 posto proračuna za zdravstvo, jedna više od 40, a njih 8 između 30 i 40 posto. U odnosu na 2024. godinu izdvajanja su povećale sve županije, u prosjeku za 20 posto.
Nakon Krapinsko-zagorske, po stanovniku je najviše izdvojila Sisačko-moslavačka županija (625,48 eura), Ličko-senjska ((559,45 eura), Dubrovačko-neretvanska (483,51 euro) i Bjelovarsko-bilogorska županija (480,74 eura). Po udjelu izdvojenih sredstava za zdravstvo druga je Primorsko-goranska (38,70%), Bjelovarsko-bilogorska (36,79%), Dubrovačko-neretvanska (34,03%) i Istarska županija (33,19%).
Sisačko-moslavačka županija vodeća je po rastu izdvojenih sredstava za zdravstvo u apsolutnom iznosu, za 20,8 milijuna eura. Slijedi Varaždinska s 20,1 milijun, Krapinsko-zagorska sa spomenutih 19,8 milijuna, Splitsko-dalmatinska s 19,2 milijuna i Primorsko-goranska županija s rastom od 17,7 milijuna eura. Najveći postotni rast izdvajanja za zdravstvo na godišnjoj razini imale su: Bjelovarsko-bilogorska za 47 posto, Varaždinska za gotovo 45 posto, Sisačko-moslavačka za 33 posto, Dubrovačko-neretvanska za 31 posto i Krapinsko-zagorska za spomenutih 30,5 posto. (L.K.)
