Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća isplaćena u RH u 2018. godini bila je 6.164 kuna, a bruto 8.612 kuna. Isplaćena neto plaće po zaposlenom većom od prosjeka RH bila je samo uz Grad Zagreb i u Primorsko-goranskoj županiji, a podjednaka u Dubrovačko-neretvanskoj. Ista situacija bila je i u 2017. godini. Najveći porast isplaćene prosječno neto plaće imala je u odnosu na 2017. godinu Međimurska županija.
Prosječne isplaćene neto plaće najveće su osim u Primorsko-goranskoj županiji u iznosu od 6.180 kuna, i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, koja je jednaka hrvatskom prosjeku – 6.164 kuna, a slijedi Istarska županija – 6.109 kuna, Zagrebačka županija s isplaćenih 6.031 kunom prosječnom neto plaćom, Zadarska županija – 5.809 kuna i Splitsko-dalmatinska županija – 5.736 kuna. Godinu ranije, najveća isplaćena neto plaća po zaposlenom bila je veća od prosjeka u PGŽ i DNŽ.
Kod bruto plaća, osim Zagreba, niti jedna županija nije imala veću bruto plaću od prosjeka. Najbliže prosjeku bile su bruto plaće po zaposlenom u Primorsko-goranskoj, Istarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Zagrebačkoj, Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Najveći porast neto plaća po zaposlenom u 2018. godini u odnosu na 2017. imale su Međimurska županija (+357kuna), Krapinsko-zagorska (+255 kuna) i Varaždinska županija (270 kuna). U prosjeku su u svim županijama plaće raste između 150 i 250 kuna.
Kako su nedavno podsjetili u HGK, 1994. godine (prva godina od koje postoje usporedivi podaci po županijama) neto plaću višu od prosjeka Hrvatske imali su Grad Zagreb i sedam županija, a u 2003. godini Grad Zagreb i četiri županije (u preostalim su godinama barem po tri regije imale natprosječnu plaću). Posljednjim godina taj se broj županija smanjuje.
Ipak, u 2017. godini, prvoj godini nakon 2009., rast neto plaće zabilježen je u svim županijama, što je bio početak odraza stabiliziranja gospodarstva. Kako je vidljivo iz objavljenih podataka DZS-a za 2018. godinu, trend rasta plaća u svim županijama nastavlja se, a isto su već pokazali ranije objavljeni Finini podaci o neto plaći po zaposlenom na temelju godišnjih financijskih izvještaja tvrtki obveznika poreza na dobit, ali koji su ujedno užeg obuhvata od podataka DZS-a. Pa su tako Finini podaci pokazali da su najviši rast plaće imali Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska i Međimurska županija.
Nedavna analiza HGK pokazala je da se nakon stagnacije u 2016. godini, raspon između najviše i najniže neto plaće među regionalnim jedinicama postupno smanjuje te da dinamičniji rast plaća imaju županije u kojima su plaće bile niže.
Kontinuitet rasta plaća u realnom izrazu na razini Hrvatske prisutan je od 2014. godine. Rast plaća osobito je ubrzan u posljednje tri godine pod utjecajem stabiliziranja gospodarskog rasta, pozitivnih pomaka na tržištu rada, ali i poreznih promjena usmjerenih na povećanje neto plaće i smanjenje poreznog opterećenja rada. Ipak, rečeno je u HGK, u odnosu na slične zemlje, dinamika rasta plaća uglavnom je niža pa nas druge zemlje sustižu i prestižu u visini plaća. (L.K.)
