Za subvencije poljoprivrednicima lani je na godišnjoj razini sredstva u apsolutnom iznosu najviše povećala Varaždinska županija, a u postotnom Primorsko-goranska, dok je Koprivničko-križevačka imala najveći udjel izdvojenih sredstava i najveći iznos subvencija po stanovniku. U top pet su još po četiri analizirana kriterija Virovitičko-podravska, Brodsko-posavska, Ličko-senjska, Osječko-baranjska, Karlovačka i Bjelovarsko-bilogorska županija.
U našoj novoj proračunskoj analizi usporedili smo izdvajanja kroz konto 35221 subvencije poljoprivrednicima, u konsolidiranim proračunima za 2025. godinu. Gotovo sve županije povećavaju sredstva za poljoprivrednike, jer geopolitička nestabilnost sve snažnije utječe na globalne opskrbne lance, cijene energenata, transportne pravce i ukupne troškove proizvodnje hrane. Uz to, poljoprivrednike pogađaju razne štete, a i godinama je jasno da nismo samodostatni u proizvodnji…
U svibnju je Vlada usvojila Program državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2026. godinu u iznosu od gotovo 15 milijuna eura. Aktualna
No, s druge ovih su dana iz Hrvatske poljoprivredne komore poručili da im inflacija ‘pojede’ potpore koje su fiksirane u razdoblju od 2020. do 2027. godine, a posebno trenutačno nisu zadovoljni najavljenom mjerom povećanja paušalnog poreza. Dodatno, kažu, cijene proizvoda stagniraju već desetak godina, cijena pšenice, navode, ostala je na istoj razini od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, dok je cijena svinja dotaknula povijesni minimum. Usporedili su cijenu svinje, pa kažu kako je ‘početkom devedesetih godina vrijednost jedne svinje iznosila otprilike trećinu prosječne plaće, a danas je njezina vrijednost svedena na iznos jedne bruto dnevnice državnog službenika’
Stručnjaci se reći da država više treba voditi računa o tome kako povećati domaću proizvodnju, odnosno količinu a ne vrijednost. Ili povećati proizvodnju ali i njezinu produktivnost, odnosno odmaknuti se od jednostavnih kultura s niskim prinosima prema onima koje mogu dostići veću cijenu i osigurati bolji dohodak poljoprivrednicima.
Nedavno je Ministarstvo poljoprivrede s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak te s Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije potpisalo ugovore kojima se poljoprivrednicima i prerađivačima otvara pristup novim financijskim instrumentima ukupne vrijednosti 47 milijuna eura. RH je tako prva zemlja Europske unije s osmišljenim linijama zajmova i kredita s otpisom glavnice do čak 50 % u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023. – 2027.
S HAMAG-BICRO-om osigurano je 27 milijuna eura za financiranje primarne poljoprivredne proizvodnje, s posebnim naglaskom na osjetljive sektore poput stočarstva, pčelarstva, voćarstva i povrćarstva. Korisnicima će biti dostupni zajmovi od 1000 do 150 000 eura uz mogućnost otpisa do 45 % glavnice, odnosno do 50 % za mlade poljoprivrednike. S HBOR-om je osigurano dodatnih 20 milijuna eura za ulaganja u sektor prerade. Kreditima od 200 000 do 3 milijuna eura i mogućnošću otpisa do 40 % glavnice jačat će se preradbeni kapaciteti i povećavati dodana vrijednost domaće proizvodnje.
Jedna od zanimljivih potpora je i ona koja se odnosi na unapređenje uvjeta stanovanja mladih obitelji u ruralnim područjima, kroz potpore za aktivnosti kupnje, izgradnje i rekonstrukcije stambenih objekata za mlade obitelji i mlade poljoprivrednike u ruralnim područjima. Za provedbu programa osigurano je ove godine milijun eura za jedinice lokalne samouprave s manje od 6000 stanovnika koje su osigurale vlastita sredstva za stambeno zbrinjavanje mladih obitelji te donijele odgovarajuće programe potpore.
Što se tiče nove financijske perspektive, koja nastupa od 2028. godine, na području poljoprivrede očekuje se pojednostavljenje procedura odobravanja te davanje dodatnog prioriteta mladim poljoprivrednicima. Predviđena su i dodatna sredstva za istraživanja i inovacije u poljoprivredi kroz novo uvedeni Fond za konkurentnost. Hrvatskoj bi trebalo biti na raspolaganju 3,7 milijardi eura za potpore dohotku u poljoprivredi.
No, prepreke za poljoprivrednike su stalne, a uz mjere na nacionalnoj razini, pomažu i županije raznim potporama. Osječko-baranjska županija je ove godine izdvojila čak milijun eura za ulaganja u preradbene kapacitete u mlinskoj industriji. Na Županiju se lani odnosilo čak 33 posto ha od ukupne površine na kojoj se je proizvodila pšenica. Regionalni distribucijski centar za voće i povrće je u prvoj punoj proizvodnoj sezoni potvrdio svoju opravdanost i potrebu na tržištu. Primorsko-goranska razmišlja o osnivanju posebnog odjela za poljoprivredu i cilj aktiviranja 100 hektara novih kultura. Planira se i uvođenje stipendija za mlade poljoprivrednike. Županija je i pokrenula uspostavu Gastro klastera kako bi povezala poljoprivredne proizvođače s ugostiteljstvom, turističkim i obrazovnim sektorom. Karlovačka županija je već uspješno krenula u projekt u kojem je povezala OPG-ove sa školama. Ove školske godine svih 18 županijskih osnovnih škola uključeno je u Zelenu javnu nabavu, ugovorile su oko 100 tona hrane u vrijednosti oko 240.000 eura i to uglavnom od lokalnih proizvođača. Projektom Poljoprivredno poduzetničkog inkubatora u Brodsko-posavskoj županiji malim i srednjim poduzetnicima dostupna je hladnjača i najmodernija tehnologija za preradu voća i orašastih plodova, a ove je godine 350.000 eura osigurala za za nabavku mehanizacije i opreme poljoprivrednicima, 15.000 za istraživačke radove i/ili projekte… Varaždinska županija je ove godine izdvojila 900.000 eura za potpore. Virovitičko-podravska županija prepoznatljiva je kao pionir sustava navodnjavanja, trenutačno je otvorena četiri sustava navodnjavanja, a u pripremi su i novi, a sve za zadani cilj od 10.000 hektara navodnjavanih površina. Ove je godine za potpore osigurala 80.000 eura. Ličko-senjska županija svake godine osigurava potpore za prijevoznike mlijeka za održanje proizvodnje mlijeka na području Županije, a ove je godine iznos povećan na 142.000 eura.
Županije su lani iz proračuna izdvojile za subvencije poljoprivrednicima do 1 posto udjela u proračunu, tek dvije su izdvojile više od pola posto, a ostale manje. Sve su, osim dvije, na godišnjoj razini povećale izdvajanja za subvencije, a koje su lani premašile iznos od 8 milijuna eura, odnosno, bez Grada Zagreba, bile nešto manje od 7 milijuna.
Najviše je za subvencije poljoprivrednicima, po stanovniku županije i po udjelu u proračunu, izdvojila Koprivničko-križevačka županija (6,30 eura po stanovniku i 0,58 posto udjela u proračunu. S per capita izdvojenim sredstvima za subvencije poljoprivrednicima slijedi Varaždinska županija s gotovo 6 eura po stanovniku, nešto više od 5 eura izdvojile su Virovitičko-podravska i Brodsko-posavska županija, a točno 5 Ličko-senjska županija. Po udjelu u proračunu za subvencije poljoprivrednicima, najbolje nakon Koprivničko-križevačke stoji Brodsko-posavska s izdvojenih 0,57 posto, Varaždinska i Virovitičko-podravska izdvojile su 0,40 posto, Bjelovarsko-bilogorska 0,33 posto i Ličko-senjska 0,29 posto.
U apsolutnom iznosu najviše su sredstva povećale u odnosu na 2024. godinu: Varaždinska županija za gotovo 285 tisuća eura, Koprivničko-križevačka za gotovo 240 tisuća, Karlovačka za blizu 151 tisuću, Virovitičko-podravska za blizu 144 tisuće i Osječko-baranjska za nešto više od 131 tisuću eura. U postocima, po rastu predvode: Primorsko-goranska županija za preko 180 posto, Karlovačka za gotovo 109 posto, Virovitičko-podravska za 67 posto, Koprivničko-križevačka za 62 posto i Osječko-baranjska za 57 posto. (L.K.)
