Unatoč korona krizi obrtništvo i dalje u porastu: U kolovozu u Hrvatskoj 2.600 obrta više nego prije godinu dana, najveći rast u Koprivničko-križevačkoj i Osječko-baranjskoj županiji

Iako je u desetogodišnjem razdoblju broj obrta pao, unazad pet godina taj se trend popravlja, a podaci Ministarstva gospodarstva pokazuju da broj obrta raste čak i u korona krizi. U godinu dana najveći je porast obrta bio u Koprivničko-križevačkoj županiji, Osječko-baranjskoj, Zagrebačkoj, Požeško-slavonskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji. U pet godina porast je znatan i u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Ukupno je broj obrta u godinu dana porastao za 3 posto. U kolovozu u odnosu na srpanj, broj obrtnika je porastao, ali je manji broj zaposlenih u obrtima, a isti je trend prisutan i u posljednjih godinu dana. Krajem kolovoza, u odnosu na kraj srpnja, ukupan broj obrta veći je za 176 obrta ili 0,2%.

Na kraju kolovoza ukupan broj zaposlenih u obrtima (obrtnici + radnici)u odnosu na kraj srpnja manji je za 373 zaposlena ili 0,2%. Broj zaposlenih radnika kod obrtnika u mjesec dana manji je za 535 radnika ili 0,5%, a broj obrtnika veći je za 162 obrtnika ili 0,2%. Broj obrta u razdoblju od mjesec dana (31.07.-31.08.2020.) veći je za 176 obrta ili 0,2%. U godini dana (kolovoz 2020. u odnosu na kolovoz 2019.) broj obrta u Republici Hrvatskoj veći je za 2.603 obrta ili 3%. Ukupan broj zaposlenih u obrtima (obrtnici + radnici) 31.08.2020. u odnosu na 31.08.2019., manji je za 8.237 zaposlena ili 4%. U godini dana broj obrtnika bilježi rast, povećao se za 2.597 obrtnika ili 2,9%, dok je broj radnika zaposlenih kod obrtnika manji za 10.834 radnika ili 9,3%.

U pet godina (kolovoz 2020. u odnosu na kolovoz 2015. godine) broj obrta u Republici Hrvatskoj veći je za 12.025 obrta ili 15,5%. U deset godina (kolovoz 2020. u odnosu na kolovoz 2010.) broj obrta manji je za 983 obrta ili 1,1%.

Prema podacima DZS-a u srpnju ove godine bilo je ukupno 1.528.500 zaposlene osobe od čega je u obrtima bilo zaposleno 197.687 osobe, odnosno njihov je udjel bio 12,9 posto.

Broj aktivnih obrta  po županijama u RH u razdoblju kolovoz 2010. – kolovoz 2020.

Izvor: Obrtni registar Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja 

Razlog rasta broja obrta posljednjih godina sigurno stoji i u poticajima za samozapošljavanje koja daje HZZ. Iako su ove godine djelomično obustavljene te je novac preusmjeren za pomoć postojećim obrtnicima ili slobodnim zanimanjima, od nedavno su poticaji za samozapošljavanje vraćeni, pa tako i za nove obrtnike. Lanjski su podaci pokazali da je najviše potpora za samozapošljavanje isplaćeno u Osječko-baranjskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj županiji… Korona kriza je na žalost utjecala na pad obrta u ugostiteljstvu i turizmu, ali raste broj obrta u uslužnim zanatima, broj frizera… Puno se i nadalje gradi, jer investicije nisu stale u županijama, pa je i to omogućilo građevinskim obrtnicima nastavak poslovanja.

Broj obrta u Osječko-baranjskoj županiji porastao je za 5,5 posto u godinu dana tj. njih 243, pa je za pretpostaviti da  niti korona kriza nije imala veće posljedice za obrtnike. No u toj Županiji broj obrtnika je porastao i u 5 godina, za 19,2 posto, pa čak i u 10 godina, za 5,2 posto.

Osječko-baranjska županija od početka pandemije korona virusom provodila je određene aktivnosti pomoći poduzetnicima, od moratorija na poduzetničke kredite u kojima županija subvencionira kamatu, reprograma postojećih kredita, investicijskih kredita s 0 % kamate do povoljnih kredita za održavanje tekuće likvidnosti. Kroz određene mjere pomogli su i mikro poduzetnicima.

– Pratili smo mjere Vlade i što poduzetnici traže te se odlučili za dva projekta izravne pomoći poduzetnicima. Potpore za pokretanje, razvoj i unaprjeđenje poslovanja namijenjene su poduzetnicima koji su imali dodatna ulaganja u svoje poslovanje, a mjera za ublažavanje posljedica poslovanja izazvanih korona virusom namijenjena je mikro poduzetnicima (trgovačka društva, obrti, zadruga koji imaju manje od 10 zaposlenih) koji nisu obuhvaćeni mjerom Vlade RH – rečeno je ljetos u Županiji, prilikom predstavljanja rekordnih ovogodišnjih poticaja za poduzetnike u iznosu od 11,2 milijuna kuna.

Osječko-baranjska županija imala je jedan od najvećih padova nezaposlenosti u kolovozu u odnosu na srpanj – 233 manje, a i broj zaposlenih je imao rast od 10,4 posto, što je također među vodećim pokazateljima u odnosu na ostale županije.

U Požeško-slavonskoj županiji porastao je u godinu dana broj obrtnika za 4 posto, a čak 16,2 posto u pet godina.

Početkom ove godine potpisan je sporazum Veleučilišta u Požegi i Hrvatske obrtničke komore kao partnera za izradu novih studijskih programa među kojima je i  gastroenologija. Tematski se program odnosi na razvoj ruralnog turizma, a u okviru toga provodit će se obrazovanje za proizvodnju hrane i pića na OPG-ima, usluživanje, plasiranje i marketing u turizmu.

U Požegi ima i Poduzetnički inkubator, radi se na izgradnji Industrijske zone, a što upravo obrtnicima omogućava dobar start.

‘Obrtništvo, da bi bilo uspješnije mora imati poveznicu sa srednjoškolskim obrazovanjem. Drago mi je da se pokrenula reogranizacija obrtništva i kroz školstvo pa  mladi u obrtničkim zanimanjima imaju subvencije prilikom upisa. I upravo u obrtništvu je sve više interesa mladih, veliki je pritisak za upise, a u Tehničkoj školi otvorena je suvremena automehaničarsku radionica’ – rekao je lani prilikom dodjele diplome novim majstorima župan PSŽ Alojz Tomašević.

Za 3,3 posto u godinu dana bio je veći broj obrtnika u Virovitičko-podravskoj županiji, tj. 0,6 posto više u pet godina.

Za očuvanje tradicijskih obrta ove je godine osigurano 50.000 kuna, potpore je primilo 18 vlasnika obrta s područja Virovitičko-podravske županije. Zbog korona krize taj je iznos ove godine povećan za 19 tisuća kuna u odnosu na lani.

I kroz niz drugih mjera Županija je pomogla uslijed korona krize, a ukupno je za poduzetnike, poljoprivrednike, obrtnike.. osiguran iznos potpora od 3 milijuna kuna.

Primjerice, oko 200.000 kuna osigurao se iznos za subvencioniranje kamata za vrijeme otplate kredita za COVID-19 zajma za obrtna sredstva HAMAG BICRO-a i otplate kredita za ESIF mikrozajmove, za obrtna sredstva poduzetnicima i obrtnicima s područja VPŽ-a, za što su im djelatnici Poduzetničkog inkubatora i VIDRA-e besplatno pripremali projekte. Na 500.000 kuna povećane su potpore za programe kreditiranja za žene, mlade i poduzetnike početnike.

Za 3,1 posto u godinu dana, odnosno 11,1 posto u pet godina porastao je broj obrtnika u Međimurskoj županiji. 

I u toj Županiji je neki dan dodijeljena 41 diploma za položene majstorske ispite, a obrtnici dolaze iz šest županija.

U 24 godine provođenja majstorskih ispita u Obrtničkoj komori Međimurske županije gotovo 700 majstora i majstorica primilo je majstorske diplome.

‘Iz godine u godinu sve veći je interes za polaganjem majstorskih ispita’, kazao je predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije Boris Lukovnjak, koji je istaknuo da Međimurska županija za vrijeme pandemije koronavirusom bilježi porast broja otvaranja obrta. U Obrtničkoj komori MŽ mogu se polagati ispiti u čak 33 zanimanja.

Za razvoj i unapređenje poslovanja malih i srednjih poduzetnika, pa tako i obrtnika, Vukovarsko-srijemska županija osigurala je pola milijuna kuna vrijedne potpore u 2020. godini. Na kraju kolovoza u toj je Županiji, u odnosu na lanjski kolovoz, bilo 3 posto više obrtnika, što je ohrabrujući podatak, s obzirom na to da je u pet godina ta brojka stagnirala, a u posljednjih deset broj obrta bio u padu.

BROJ OBRTA

Izvor: OR-MINGO

ZAPOSLENI U OBRTIMA

Izvor: OR-MINGO; HZMO

Krajem kolovoza, a u odnosu na kraj srpnja ove godine, kako nam kažu u Hrvatskoj obrtničkoj komori, 3 ceha bilježe rast broja obrta, a 4 ceha pad broja obrta. Brojčani i postotni rast broja obrta zabilježen je u cehu uslužnog zanatstva 220 obrta više ili 0,5%; cehu frizera, kozmetičara, njege tijela i fitnesa 39 obrta više ili 0,6%, a u cehu proizvodnog zanatstva 14 obrta više ili 0,2%. Brojčani i postotni pad broja obrta zabilježen je u cehu ugostiteljstva i turizma 45 obrta manje ili 0,4%; cehu trgovine 25 obrta manje ili 0,3%; cehu prijevoza osoba i stvari 20 obrta manje ili 0,2%; cehu ribarstva, marikulture i poljodjelstva 7 obrta manje ili 0,2%. U godinu dana također 3 ceha bilježe rast broja obrta, a 4 ceha pad broja obrta. Brojčani i postotni broja rast obrta bio je isto u cehu uslužnog zanatstva 3.134 obrta više ili 8,1%; cehu frizeri, kozmetičari, njega tijela i fitnes 369 obrta više ili 5,7%; cehu proizvodnog zanatstva 28 obrta više ili 0,4%. Brojčani i postotni pad broja obrta u: cehu ugostiteljstva i turizma 481 obrta manje ili 3,9%; cehu trgovine 308 obrta manje ili 3,3%; cehu ribarstva, marikulture i poljodjelstva 71 obrta manje ili 1,8%; cehu prijevoza osoba i stvari 68 obrta manje ili 0,8%.

CEHOVI U OBRTIMA

Cehovski ustroj u obrtima prema oznaci glavne djelatnosti u sjedištu

Izvor: OR-MINGO

Spomenimo i na kraju da su podaci 30.06.2019. bitno drugačiji od podatka sa stanjem 30. lipnja ove godine, napominju u HOK-u, a razlog je taj što je prema odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, koji je na snagu stupio 18. travnja, propisan zastoj provedbe ovrhe na novčanim sredstvima u odnosu na sve fizičke osobe (uključujući i obrtnike i druge koji obavljaju registriranu djelatnost), za razdoblje važenja posebnih okolnosti uslijed pojave epidemije bolesti COVID-19 (do 17. srpnja o. g.), uz mogućnost produljenja trajanja posebnih okolnosti za dodatna tri mjeseca. Iznimno, ovrha se nastavlja u slučaju da fizička osoba ima osnove za plaćanje radi naplate zakonskog uzdržavanja djeteta (alimentacije), druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću (druga uzdržavanja koja se naplaćuju u rentama), tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, ako se radi o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka te u slučaju ovrhe po računu specifične namjene (npr. račun pričuve zgrade i sl.). (Lidija Kiseljak)