Najviše su za zdravstvo u prosjeku od 2021. do 2024. godine izdvojile Požeško-slavonska, Šibensko-kninska, Brodsko-posavska, Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija. Lani su, u odnosu na 2021. godinu, tri županije imale rast izdvojenih sredstava za zdravstvo, iz razloga što su bolnice lani prebačene na upravljanje državi. Da nisu, rast bi, kako su pokazale analize iz prethodnih godina, bio prisutan u gotovo svim županijama.
U odnosu na 2021. godinu, u proračunima županija za 2024. godine samo su u tri županije povećana sredstva za zdravstvo, iz razloga što je upravljanje bolnicama lani prebačeno, odnosno, vraćeno na državu. Upravo su izdvajanja za bolnice prethodnih godina bila najveća stavka izdvajanja za zdravstvo unutar konsolidiranih proračuna. No, gleda li se nadstandard, u posljednje četiri godine zasigurno su sve županije povećala izdvajanja. Jer na raspolaganju je i europski novac kojim se, primjerice, ulaže u velike projekte specijalnih bolnica.
Šest županija je izdvojilo kroz četiri godine više od 50 posto, njih osam između 40 i 50 posto, tri između 30 i 40 posto… Tako visoki proračunski udjeli znače i znatna sredstva izdvajanja za zdravstvo po stanovniku. Čak 13 županija izdvojilo je u prosjeku po stanovniku između 2 i 3 tisuće eura.
Iako više nemaju nadležnost nad upravljanjem nad bolnicama, ulaganja nisu stala te se i dalje ulaže u podizanje kvalitete i standarda. Nadalje, grade se i uređuju domovi zdravlja, ljekarne, a uvele su se i mobilne ljekarne, pojačava se vozni park s vozilima za sanitet i hitnu pomoć, opremaju i dograđuju specijalne bolnice… Dodatno se uključuju i u brigu o dostatnim kadrovima, pa je velik broj njih uveo mjere kojima, primjerice, pomažu pri otplati stambenog kredita ili najma stanovanja zdravstvenom kadru, a neke grade i stanove za liječnike. Studentima medicine daju najizdašnije stipendije u odnosu na one u drugim smjerovima.
U protekle četiri godine najbolji skupni indeks*, koji u obzir uzima prosječno četverogodišnje izdvajanje za zdravstvo iz proračuna i izdvajanje u odnosu na broj stanovnika, imala je Požeško-slavonska županija (110,6), pri čemu je po stanovniku kroz ove četiri godine u prosjeku izdvojila 2,9 tisuća eura, a iz proračuna 50,51 posto. Slijedi Šibensko-kninska županija sa skupnim indeksom od 110,2, od čega je po stanovniku izdvojila nešto više od 2,6 tisuće eura, a iz proračuna u prosjeku izdvojila 54,12 posto. Brodsko-posavska županija sa skupnim indeksom od 109,3, izdvojila je u proračunima od 2021. do zaključno 2024. godine u prosjeku po stanovniku 2,4 tisuće eura, a iz proračuna udjel od 56,35 posto. Slijedi Dubrovačko-neretvanska županija sa skupnim indeksom od 108,1, po stanovniku je izdvojila u prosjeku blizu 2,6 tisuća eura, a iz proračuna kroz četiri godine u prosjeku 50,33 posto. Petu poziciju zauzima Zadarska županija, skupni indeks je 107,5, a izračunata je na temelju prosječno izdvojenih sredstava po stanovniku u četiri godine u iznosu od gotovo 2,5 tisuće eura, odnosno iz proračuna u prosjeku udjel od 50,66 posto.
Po postotnom rastu tri su županije imale rast, a razlog je što je upravljanje bolnicama lani opet preuzela država. Najbolje stoji Zagrebačka županija, koja i nema bolnicu, a rast izdvojenih sredstava za zdravstvo u 2024. godini, u odnosu na 2021., iznosio je 49 posto, u Splitsko-dalmatinskoj županiji 43 posto te Primorsko-goranskoj županiji 42 posto. Najmanji pad izdvajanja imale su Osječko-baranjska županija, od svega 0,01 posto te Krapinsko-zagorska županija, za 3 posto. U apsolutnom iznosu, najveći rast izdvojenih sredstava za zdravstvo imale su Primorsko-goranska (31,7 milijuna eura), Splitsko-dalmatinska (29,6 milijuna eura) pa Zagrebačka (22,7 milijuna eura), a najmanji pa spomenute Osječko-baranjska i Krapinsko-zagorska županija. (L.K.)
*Skupni tj. kompozitni indeks napravljen je temeljem dva pokazatelja – izdvojena sredstva po stanovniku za razdoblje 2021-2024 te udio izdvojenih sredstava za određenu stavku u ukupnom proračunu za razdoblje 2021-2024
Za izradu indeksa korištene su metode standardizacije i agregacije kakvu koristi Ministarstvo regionalnog razvoja za izračun indeksa razvijenosti JLS-a. U prvom koraku dva navedena pokazatelja su standardizirana tj. normalizirana koristeći z-score metodu. U finalnom koraku su standardizirane vrijednosti ova dva pokazatelja agregirane metodom aritmetičke sredine na koju je primijenjen koeficijent penalizacije (standardna devijacija × koeficijent varijacije)
