Na početku pedagoške godine 2025./2026. dječje vrtiće pohađalo je 158.685 mališana, a najviše ih je bilo zastupljeno u najvećim županijama. Porast broja mališana zabilježen je u 15 županija, pokazala je naša analiza, a najveći postotni rast broja mališana imale su Ličko-senjska županija, Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska i Osječko-baranjska županija, koja pak predvodi po apsolutnom rastu broja djece u vrtićima na godišnjoj razini.
Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku na početku pedagoške godine 2025./2026., prema metodologiji statističkog praćenja podataka, programe predškolskog odgoja i naobrazbe ostvarivale su 1.794 ustanove, od toga 1.682 dječja vrtića i 112 drugih pravnih osoba (osnovne škole, igraonice u knjižnicama ili druge ustanove i udruge). To je 29 više nego godinu prije.
Prvotno iz programa ruralnog razvoja, a potom iz NPOO-a izgrađeno je nekoliko stotina vrtića u cilju otvaranja 47.000 mjesta, odnosno u cilju da 90 posto mališana pohađa vrtić. Dječje vrtiće kojima su osnivač jedinice lokalne uprave i samouprave pohađa 82% djece, što je 0,4 posto više nego godinu prije. U vrtiću osam i više sati boravi ove pedagoške godine 83% djece, 0,2 posto više nego godinu ranije.
Spomenutih 1.682 dječjih vrtića pohađa 158.685 mališana. Usporedbe radi, prošle pedagoške godine bilo je 1.633 vrtića koje je pohađalo 157.365 djece.
Ukupno je državnih vrtića 1.297, 50 više nego prethodne pedagoške godine, privatnih 325, jedan manje nego godinu prije, a vrtića vjerskih zajednica je broj ostao isti – 60.
Nakon Grada Zagreba sa 315 vrtića (239 državnih, 61 privatnog i 15 vjerskih) slijedi Splitsko-dalmatinska županija sa 249 vrtića (194 državna, 45 privatna i 10 vjerskih), Istarska sa 144(114 državnih, 29 privatnih i 1 vjerski), Primorsko-goranska sa 132 (državnih 105, privatnih 23 i vjerskih 4), Zagrebačka sa 115 dječjih vrtića (državnih 77, privatnih 34 i vjerskih 4) te Osječko-baranjska s 93 vrtića (71 državnih, 20 privatnih i 2 vjerskih zajednica), koliko ima i Zadarska županija, ali državnih 66, 23 privatna i 4 vjerska.
U Brodsko-posavskoj županiji u ovoj pedagoškoj godini čak 8 je vrtića više nego godinu prije, 7 više u Vukovarsko-srijemskoj, pet više u Zagrebačkoj i Primorsko-goranskoj županiji, tri više u Osječko-baranjskoj, Istarskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj…
Nekim od programa predškolskog odgoja i naobrazbe bilo je obuhvaćeno ukupno 158.685 djece, za oko 1.300 više nego godinu ranije, a za nešto više od 20 tisuća u odnosu na pedagošku godinu 2020./2021. Redovitim programom obuhvaćeno je ove godine 146.656 djece, programom predškole 7 819 djece, a kraćim programom 4 210 djece.
Najveći broj djece također je zastupljen u najvećim županijama, ali uz malo drugačiji redoslijed. Nakon Grada Zagreba s više od 39,5 tisuće djece u vrtićima, slijedi Splitsko-dalmatinska u kojoj je bilo upisano 17.635 djece, Zagrebačkoj 13.110, Primorsko-goranskoj 9.312 mališana, Osječko-baranjskoj 8.848 i Istarskoj 7.947 djece.
Nakon Grada Zagreba, najveći broj djece u privatnim vrtićima je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (3.381), a odmah slijedi Varaždinska županija (2.560), pa Zagrebačka s 30 manje, Međimurska s 1.561 djetetom, Zadarska s 1.379…
U odnosu na prošlu pedagošku godinu, u 15 županija je povećan broj djece u vrtićima.
Najveći postotni rast broja mališana imala je Ličko-senjska županija, za gotovo 9 posto, Virovitičko-podravska za blizu 7 posto više, Vukovarsko-srijemska za 6,5 posto, Brodsko-posavska i Osječko-baranjska za oko 5,8 posto i Požeško-slavonska za 5,3 posto.
U apsolutnom iznosu najveći rast broja mališana u godinu dana imali su vrtići na području Osječko-baranjske županije, za 485, Splitsko-dalmatinske za 446, Vukovarsko-srijemske za 333, Varaždinske za 294 djece i Zagrebačke županije, za 246 mališana.
Najveći broj odgajatelja i učitelja imaju, nakon Zagreba, vrtići u Splitsko-dalmatinskoj županiji (1.744), Zagrebačkoj (1.439), Primorsko-goranskoj (1.207), Istarskoj (1.035) i Osječko-baranjskoj (890). U godinu dana smanjen je broj odgajatelja i učitelja za oko 1 posto u odnosu na ukupan broj zaposlenih. Ove godine je udjel 58,5% od ukupnog broja zaposlenih, a prethodne pedagoške godine je bio 59,6 posto.
Od ukupnog broja vrtića 392 su samostalna, tj. bez područnih odjela, 306 dječjih vrtića u sastavu ima područne odjele, a područnih odjela bilo je 984. I tu je primjetan porast u odnosu na godinu prije, 7 je više samostalnih, 4 više ima područne odjele, a samih područnih odjela je čak 38 više nego u prošloj pedagoškoj godini. (L. Kiseljak)
