Splitsko-dalmatinska i Osječko-baranjska županija imale su lani najveći udjel izdvajanja za obrazovanje u proračunu, Varaždinska, Krapinsko-zagorska i Bjelovarsko-bilogorska najviše su izdvojile za obrazovanje po stanovniku, Sisačko-moslavačka, Karlovačka i Istarska su u odnosu na godinu prije imale najveći rast izdvojenih sredstava za obrazovanje, a u postocima taj je rast također najveći bio u Sisačko-moslavačkoj i Karlovačkoj županiji. U odnosu na 2017. rast je bio najveći u Splitsko-dalmatinskoj, Sisačko-moslavačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.
Gotovo sve županije sudjeluju u EU projektima osiguranja besplatne prehrane za najpotrebitije te pomoćnika u nastavi. Velik dio njih sufinancira prijevoz studenata vlakom, pa je tako primjerice u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj ili Splitsko-dalmatinskoj prijevoz studentima besplatan.
Sve su izdašne u stipendijama, a neke poput Karlovačke i Osječko-baranjske ove su godine povećale iznos stipendija, dok Bjelovarsko-bilogorska najavljuje povećanje na čak 3.000 kuna mjesečno za studente medicine.
Sisačko-moslavačka ove se je godine fokusirala na adekvatan smještaj svih učenika čije su škole stradale u potresu, što je novi župan uspio učiniti, a sada najavljuje potrebu dolaska visokoobrazovnih institucija u Županiju.
Sve pak najavljuju velike kapitalne projekte a u cilju uspostave jednosmjenske nastave u osnovnim školama.
Po stanovniku najviše je u prošloj godini za obrazovanje izdvojila Varaždinska županija, 2.865,66 kuna, Krapinsko-zagorska 2.709,66, Bjelovarsko-bilogorska 2.672,94 kune, Požeško-slavonska 2.653,18 kuna i Međimurska županija 2.427,25 kuna. Gleda li se udio u proračunu koji je bio namijenjen za obrazovanje predvodi Splitsko-dalmatinska županija s udjelom od 53,18 posto, Osječko-baranjska sa 50,31 posto, Zagrebačka 48,88 posto, Vukovarsko-srijemska 39,55 posto i Primorsko-goranska 38,44 posto.
Sisačko-moslavačka županija imala je najveći porast izdvojenih sredstava za obrazovanje u 2020. u odnosu na godinu ranije, za 75 milijuna kuna, Karlovačka županija za 18,8 milijuna, Istarska 15,6 milijuna kuna, Bjelovarsko-bilogorska 14,1 milijun i Splitsko-dalmatinska županija za 10,3 milijuna kuna. I u postocima s rastom predvodi Sisačko-moslavačka županija, za 26,13 posto, Karlovačka za 7,17 posto, Požeško-slavonska za 4,79 posto, Bjelovarsko-bilogorska za 4,61 posto i Istarska za 4,33 posto.
U odnosu na 2017. godinu najveći porast izdvojenih sredstava za obrazovanje imala je Splitsko-dalmatinska županija, za 90,2 milijuna kuna, Sisačko-moslavačka za 89,3 milijuna kuna, Zagrebačka za 79,6 milijuna kuna, Osječko-baranjska za 68,3 milijuna kuna i Bjelovarsko-bilogorska za 68,2 milijuna kuna. U relativnom pokazatelju rast je bio najveći u Sisačko-moslavačkoj županiji, za 32,77 posto, Bjelovarsko-bilogorskoj za 27,09 posto, Karlovačkoj za 21,70 posto, Požeško-slavonskoj za 19,60 posto i Zagrebačkoj za 19,06 posto.
Splitsko-dalmatinska županija je izdvojila lani 53,18 posto za obrazovanje, gotovo 10,4 milijuna kuna više nego godinu prije, a čak 90,2 milijuna više nego 2017. godine.
Županija je i ove godine omogućila studentima besplatan prijevoz vlakovima do mjesta njihova studiranja. Nastavljaju se i nagrađivati najbolji učenici, pa je tako nedavno 78 najuspješnijih učenika na državnim natjecanjima i njihovi mentori primili nagrade župana. Učenici koji su osvojili prvo mjesto dobili su 2 tisuće kuna, za drugo mjesto 1.500, a za treće 1.000 kuna. Svaki mentor dobio je po 1.500 kuna.
Dogradnja i gradnja škola te nastavak energetskih obnova zgrada škola prioriteti su Splitsko-dalmatinske županije u sljedećem razdoblju. Neki od njih su dogradnja škole i dvorane OŠ kralja Zvonimira u Segetu Donjem zbog prelaska na jednu smjenu, pa dogradnja OŠ kneza Trpimira i dvorane u Kaštel Gomilici i OŠ Vjekoslava Paraća u Solinu zbog prelaska na dvije smjene, nadalje, izgradnja nove škole Sv. Martina u Podstrani, a kako bi se rasteretila postojeća škola te bi obje također prešle na rad u jednoj smjeni.
Planira se i dogradnja OŠ Vladimira Nazora u Postirama i također prelaska na jednu smjenu. Nova škola gradila bi se u Supetru s planom rada u jednoj smjeni i mogućnosti korištenja škole u komercijalne svrhe. Izgradnja školskih dvorana planirana je u u OŠ dr. fra Karlo Balić u Šestanovcu, OŠ Kamešnica u Otoku, OŠ Jesenice u Dugom Ratu, OŠ Petra Kružića u Klisu, OŠ Tina Ujevića u Krivodolu i OŠ Vis. U Sinju je plan gradnje nove škole fra Pavla Vučkovića. Kako se navodi, projekt je potreban ali ga je nužno revidirati i razdvojiti od Glazbene škole. Za Glazbenu školu potrebno je iznaći novo rješenje. U III. gimnaziji u Splitu planirana je dogradnja učionica za program međunarodne mature. Uvođenjem ovoga programa i realizacijom ove dogradnje Grad Split i županije (cijela južna Hrvatska) dobivaju na atraktivnosti i prihvatljivosti za doseljavanje i školovanje djece stranaca (i naših) koji to mogu platiti. U Omišu je planirana gradnja nove srednje škole ‘Jure Kaštelan’. Ovom izgradnjom riješilo bi se ne samo pitanje srednje škole nego i osnovne, jer bi postojeća osnovna škola (radi u 3 smjene) preuzela postojeću zgradu srednje škole (uz odgovarajuće intervencije). Obje bi radile u jednoj smjeni. Plan je i gradnja kata u Zdravstvenoj školi u Splitu. Dogradnjom kata škola prelazi na jedno mjesto i prepušta prostore u NZJZ te se omogućava povećanje upisnih kvota za deficitarna zanimanja (medicinske sestre i tehničari).
Nadalje, plan je i nastavak ulaganja u Turističko-ugostiteljsku školu i Obrtno tehničku školu u Splitu. Uz ove projekte, pripremljeni su i projekti energetske obnove osnovnih škola u Trilju, OŠ Stjepan Radić u Imotskom, kneza Mislava u Kaštel Sućurcu, OŠ Filipa Lukasa u Kaštel Starom, OŠ Ostrog u Kaštel Lukšiću, OŠ don Mihovila Pavlinovića u Podgori, Ekonomskoj i upravnog školi Split, pa u Tehnička i industrijska škola Ruđer Bošković, Sinj , Škola za dizajn, grafiku i održivu gradnju, Split (zgrada 4 škole… ex GŠC) te Srednja škola fra Andrije Kačića Miočića, Makarska (zgrada u kojoj djelatnost obavljaju obje srednje škole u Makarskoj)
Glavni prioriteti u sljedeće četiri godine su riješiti pitanje rada škola u tri smjene (Podstrana, Omiš, Gomilica, Solin- V. Parać, Seget), a za što bi bilo prihvatljivo financiranje iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka i novih operativnih programa. Nadalje, osigurati da sve matične škole imaju odgovarajuću sportsku (školsku-sportsku) dvoranu koja bi ujedno imala i javnu namjenu, osigurati uvođenje međunarodnog programa u III. Gimnaziji (IBDP) te realizirati projekte RCK (Turistička škola + Obrtno tehnička škola), projekti koji su već u provedbi.
Varaždinska županija je vodeća po izdvojenim sredstvima za obrazovanje po stanovniku, 2.865,66 kuna.
Rebalansom proračuna Varaždinske županije u rujnu naglasak je stavljen na zdravstvo i školstvo, kao dva ključna sektora.
‘Na samom početku mandatu smo rekli da moramo dograditi škole u Ivancu, Novoj Vesi, Svibovcu Podravskom i Strmcu i izgraditi školske dvorane u Bisagu, Vinici, Remetincu, Kamenici, Varaždinskim Toplicama, Donjoj Voći, Završju, Črešnjevu i Druškovcu. Tu je i dogradnja Srednje škole Ludbreg, te u Varaždinu Gospodarske, Strukovne i Glazbene škole, te moramo pripremiti svu dokumentaciju do građevinske dozvole i prijaviti projekte Ministarstvu znanosti i obrazovanja – rekao je tada župan Anđelko Stričak.
Ukupno se ove godine dijeli 65 novih stipendija, od čega 53 studentima i 12 učenicima srednjih škola. Novost je da su stipendije povećane, pa će učenici mjesečno dobivati po 400 kuna (ranije 300 kuna), a studenti po 800 kuna (ranije 700 kuna). Stipendije se isplaćuju svih 12 mjeseci u godini, čime učenici godišnje dobivaju 4.800 kuna, a studenti 9.600 kuna.
U grupi zanimanja od posebnog interesa za Varaždinsku županiju stipendije se dodjeljuju, za magistre elektrotehnike, strojarstva, matematike, fizike, doktore medicine, a prvi put i za magistre tekstilnog inženjerstva i tehnologije te stručne prvostupnike tekstilne, odjevne i obućarske tehnologije.
Pravo na stipendije imaju i nadareni studenti koji studiraju na sveučilišnim i stručnim studijima, kao i izuzetno nadareni studenti iz pojedinih područja umjetnosti. Uz to, stipendije se dodjeljuju za studente i učenike loših socio-ekonomskih prilika koji studiraju na sveučilišnim ili stručnim studijima.
Novost je i to da će stipendije automatizmom dobivati i učenici srednjih škola koji su na međunarodnim natjecanjima osvojili prvu, drugu ili treću nagradu te učenik koji je izabran za najboljeg učenika završnih razreda srednjih škola.
Nedavno je u Srednjoj školi Ludbreg svečano otvoren Strukovni centar izvrsnosti iz strojarstva, prvi u Varaždinskoj županiji. U sklopu njega djeluje HTEC – HAAS tehnološki-edukacijski centar. U moderno opremljenim prostorima učenici će se educirati i osposobljavati za nove tehnologije, 3D, robotiku, CAD/CAM alate, CNC tokarenje i CNC glodanje. Riječ je o trećem centru u Hrvatskoj uređenom u suradnji s američkom kompanijom HAAS.
U opremanje centra te novih učionica Varaždinska županija uložila je gotovo 1,5 milijuna kuna.
Sisačko-moslavačka županija je za 26,13 posto tj. 75 milijuna kuna povećala lani izdvajanja za obrazovanje u odnosu na godinu prije. U odnosu na 2017. godinu za 32,77 posto odnosno 89,3 milijuna kuna.
S obzirom na potres i oštećenje na školama, prvi potezi novog župana Ivana Celjaka bili su upravo usmjereni na pronalaženje rješenja da svi učenici pohađaju nastavu, a sada već pregovara o razvoju visokog školstva u Županiji.
‘Stoljetna zgrada naše Gimnazije Sisak, ove školske godine nije primila svoje učenike, budući je znatno oštećena u potresu, stoga je pred nama bio vrlo izazovan period pronaći smještaj za 372 učenika u 20 razrednih odjeljenja sa 51 zaposlenom osobom. Donio sam odluku da ustupimo svoje urede, stoga sam zajedno sa službenicima županijskih upravnih odjela, napustio prostor kako bi do završetka obnove naši gimnazijalci imali siguran i opremljen prostor za pohađanje nastave. Radovi su završeni, sve je prilagođeno učenicima koji su bezbrižno krenuli u školu. Nakon razornih potresa i zgrada Ekonomske škole Sisak također je neuporabljiva, zahtjeva obnovu i za 244 učenika te 40 zaposlenih morali smo u kratkom vremenu pronaći prostor. Pronašli smo siguran i adekvatan prostor bez dodatnih ulaganja uz iznimno nisku cijenu zakupa u neposrednoj blizini centra grada i oni su također krenuli s nastavom. Za Srednju školu Glina zakupili smo modularni objekt koji je također u potpunosti opremljen za učenike i u kojem se održava nastava.’ – rekao nam je nedavno u intervjuu župan Celjak.
Županija je također osigurala prijevoz za sve učenike na području Banovine gdje je uslijed potresa reorganizacijom nastala potreba za prijevozom.
U suradnji s Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Županija je pripremila projekte koji se mogu financirati iz zajma Svjetske banke, a riječ je o dvije srednje škole – jedna na području Siska, druga na području Petrinje, a čija je izgradnja nužna jer su učenici i Ekonomske škole Sisak i Srednje škole Petrinja uslijed razornih potresa ostali bez objekta u kojem mogu pohađati nastavu. Županija je obnovila 9 objekata i učenici u njima sada pohađaju nastavu, no preostalih 11 objekata treba potpunu obnovu.
Također, OŠ Dragutina Tadijanovića iz Petrinje obnovljena je donacijama Hrvata iz BiH za potrebe osnovnih škola, a županija će za iduću školsku godinu obnoviti potkrovlje ove škole kako bi studenti Učiteljskog fakulteta u Petrinji također imali svoj prostor za učenje do potpune obnove matične zgrade.
Županija nastavlja razgovore s predstavnicima visokoobrazovnih institucija u RH s ciljem razvoja visokog školstva na području Županije, a posebno one programe koji su konkurentni na tržištu rada i koji će privući mlade da dođu studirati na području Sisačko-moslavačke županije.
Nastavlja se i snažan investicijski ciklus izgradnje i/ili dogradnje školskih objekata i đačkih domova, kojim će se značajno podići kvaliteta boravka i izvođenja nastave za učenike i njihove profesore. U tijeku je izgradnja Srednje škole Donji Miholjac, a ugovoreni su i radovi na izgradnji športske dvorane Osnovne škole Miroslava Krleže Čepin, dogradnji blagovaonice u OŠ Bilje, dogradnji objekta OŠ „V. Nazor“ Đakovo, OŠ „M. Gubec“ Čeminac, Srednjoškolskog đačkog doma te izgradnji nove zgrade I. gimnazije Osijek.
U tijeku je i provedba projekata Regionalnih centara kompetentnosti, Elektrotehnička i prometna škola Osijek i Ugostiteljsko turistička škola Osijek vrijednih ukupno 170 milijuna kuna.
Nositelj oba projekta – ukupne vrijednosti 73 milijuna kuna – je Elektrotehnička i prometna škola Osijek, a Osječko-baranjska županija je partner u oba projekta.
Županija je i ove godine nastavila sa sufinanciranjem prijevoza vlakom studenata, pa tako Županija u potpunosti financira troškove prijevoza redovitim studentima za mjesečne i pojedinačne karte i sada se već za tu svrhu izdvaja 1,3 milijuna kuna.
Vukovarsko-srijemska županija je lani izdvojila 39,55 posto proračuna za obrazovanje.
Poljoprivredno šumarska škola Vinkovci koja je imenovana jednim od tri Regionalna centra kompetentnosti u sektoru poljoprivrede u Republici Hrvatskoj, nositelj je projekta Centar za suvremene tehnologije i obrazovanje u poljoprivredi, I. faza u okviru kojeg će se unaprijediti infrastrukturu korisnika i škole partnera, kako bi se omogućili kvalitetni i inovativni programi obrazovanja u sektoru poljoprivrede te time povećao interes učenika za upis u Poljoprivredno šumarsku školu Vinkovci i Srednju školu Ilok.
Projekt ukupne vrijednosti 29,8 milijuna kuna u potpunosti se financira bespovratnim sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Projekt se provodi u partnerstvu sa Srednjom školom Ilok i Vukovarsko-srijemskom županijom dok je Razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije suradnik na projektu te nakon uspješne pripreme projekta pruža i stručnu pomoć u provedbi projekta. Najveći dio iznosa projekta je ulaganje u infrastrukturu odnosno rekonstrukcija, dogradnja, obnova i prilagodba objekata u Iloku i u Vinkovcima.
Učenicima koji ove godine nisu obuhvaćeni europskim projektom „Užina za sve VI” Vukovarsko – srijemska županija i ove godine prehranu financira iz svog proračuna i to u iznosu od više od 2,3 milijuna kuna.
U ovoj školskoj godini Županija financira prehranu za 2674 učenika iz 18 osnovnih škola, a cijena obroka po učeniku iznosi 5 kuna i 47 lipa.
I ove školske godine Vukovarsko-srijemska županija nastavlja s dobrom praksom provođenja projekta „Obrazovanje bez teškoća: implementacija usluge pomoćnika u nastavi/ stručnih komunikacijskih posrednika djeci s teškoćama u razvoju “, kojim će se u školskoj godini 2021./2022. osigurati pružanje podrške u nastavi za 59 učenika s teškoćama, te Ugovorom o radu zaposliti 52 pomoćnika u nastavi i 1 stručni komunikacijski posrednik.
Ukupna vrijednost projekta je 2,4 milijuna kuna.
Za sufinanciranje troškova javnog prijevoza vlakom redovitih studenata s prebivalištem na području Vukovarsko-srijemske županije rebalansom su povećana sredstava na 940.000 kuna.
Primorsko-goranska županija je izdvojila 38,44 posto proračuna za obrazovanje u prošloj godini.
Primorsko-goranska županija intenzivno ulaže u gradnju novih školskih objekata kao i njihovu obnovu i rekonstrukciju, a kako bi ujednačili uvjete i standarde obrazovanja u svim dijelovima županije, ističe resorna pročelnica Edita Stilin. „Svake godine Županija završi jedan do dva velika kapitalna projekta i započinje nove. Tako smo u ovoj godini završili kompletnu rekonstrukciju osnovne škole Jelenje-Dražice (41.300.000 kuna), a započeli projekt dogradnje osnovne škole „Ivana Rabljanina“ u Rabu, te izgradnju sportske dvorane Medicinske škole, ujedno i naše najveće strukovne srednjoškolske ustanove. Također smo odradili sve pripreme za izgradnju nove osnovne škole u općini Viškovo, ishodovali građevinsku dozvolu te ćemo taj kapitalni projekt kandidirat za sredstva europskih fondova, kaže Stilin. Pročelnica dodaje da PGŽ godišnje za realizaciju kapitalnih projekata i investicijskog održavanja izdvaja oko 25.000.000 do 30.000.000 kuna za 150 zgrada koje županija ima u nadležnosti. U konsolidiranom proračunu za 2021. godinu za resor obrazovanja predviđen je iznos od 580.275.000 kn, a u prijedlog proračuna za 2022. nešto više, 602.969.000 kuna.
Prema riječima Stilin, upravni odjel iznimno prati zahtjeve škola i uvaža ih u najvećoj mjeri. „Vrlo smo odgovorni po pitanju plaćanja obveza našim školama koje su izvršne u danu roka plaćanja, ističe pročelnica.
Bjelovarsko-bilogorska županija je po stanovniku lani izdvojila 2.672,94 kuna za obrazovanje, 4,61 posto tj. 14,1 milijun više nego godinu prije i čak 27,09 posto više nego 2017. ili 68,2 milijuna kuna više.
I ove školske godine Županija je osigurala EU sredstva za osiguravanje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva. Besplatan školski obrok omogućen je za 969 učenika. A kroz projekt osiguravanja pomoćnika u nastavi, pomoć je osigurana za oko 60 učenika s teškoćama.
Župan Marušić rekao nam je nedavno kako je cilj opet uvesti nagrađivanje najboljih učenika i mentora. Što se tiče stipendija, Županija je u vrhu po visini izdvojenih sredstava za stipendije. Puno se ulaže i u energetske obnove škola, a gradi se Glazbena škola i proširuje Medicinska škola – budući regionalni centar kompetentnosti u zdravstvu.
Međimurska županija je izdvojila 2.427,25 kuna po stanovniku u prošloj godini.
Međimurska županija nastavlja s jedinstvenim modelom obrazovanja te je svim školarcima osiguran besplatan prijevoz, udžbenici, osobni asistenti, osigurane su stipendije za djecu branitelja i za učenike deficitarnih zanimanja..
Županija nastavlja u potpunosti financirati prijevoz autobusom i vlakom za sve učenike osnovnih i srednjih škola u Međimurju. Jedini trošak koji roditelji imaju je izrada pokaza. Financiraju se i osobni asistenti u nastavi u osnovnim školama svakom učeniku kojemu je asistent potreban. Ove godine riječ je o 92 učenika o kojima će brinuti 87 pomoćnika u nastavi, a osim u osnovnim školama, Županija financira i asistente u vrtićima, po čemu je i dalje jedinstvena u Hrvatskoj. Osigurane su stipendije za školovanje učenika u deficitarnim zanimanjima, stipendije djeci hrvatskih branitelja prema postojećem modelu, nastavlja se s programom studentskih kredita, a osigurane su i jednokratne potpore za studente. Tijekom ljetnih mjeseci završena su brojna ulaganja u školama, među njima i obnovljena školska sportska dvorana Graditeljske škole Čakovec. Dodatna znanja međimurski učenici stječu i kroz centre izvrsnosti iz informatike, matematike, kemije, fizike i biologije, a pri završetku su i građevinski radovi Centra kompetentnosti u strojarstvu u Tehničkoj školi Čakovec vrijednog gotovo 60 milijuna kuna.
Karlovačka županija je za 18,9 milijuna kuna povećala sredstva za obrazovanje u 2020. u odnosu na godinu prije, tj. 7,17 posto.
Prvog dana početka školske godine 2020/21. otvoreni su novouređeni prostori Mješovite industrijsko-obrtničke škole Karlovac na novoj adresi Struga 33. Karlovačka županija kupila je ostatak građevine na Strugi 33, čime je se u potpunosti zaokružen prostor MIOŠa i zadovoljene potrebe za daljnji rad škole.
Od energetskih obnova završena je na OŠ Plaški, OŠ E. Kvaternika Rakovica, prijavljena je 2. faza obnove PŠ Tounj, a ove godine energetska obnova ogulinske Gimnazije i strukovne škole B. Frankopana.
Zbog prelaska u jednu smjenu izgrađuju se sportske dvorane i nadograđuju školske građevine na nizu objekata, u PŠ Kamanje gradi se školska sportska dvorana, isto kao i u PŠ Jarče Polje, za OŠ Cetingrad izrađena je projektna dokumentacija u 2020. godini, za OŠ A. Klasinc Lasinja izrađena je dokumentacija za proširenje dvorane u 2020. godini.
OŠ Barilović se dograđuje i rekonstruira, a za isto projektna dokumentacija je napravljena za Prvu OŠ Ogulin.
Lani je održana svečanost potpisivanja i uručivanja ugovora za Poziv Uspostava RCK u (pod)sektorima strojarstvo, elektrotehnika i računalstvo, poljoprivreda i zdravstvo.
Projekti „KaRijERA i JA“ i „STRuKA i Ti“, koji su svojevrsni podprojekti RCKa, usmjereni su na uspostavu rada Centra te razvoj i modernizaciju strukovnog obrazovanja u (pod)sektorima elektrotehnike i računalstva te strojarstva. Na projektima sudjeluje 26 partnera iz obrazovnog, javnog, civilnog i privatnog sektora. Ukupna vrijednost projekata je približno 60 milijuna kuna, a financirani su iz ESFa u 100% iznosu kroz Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. Projektima će se razviti novi standardi zanimanja i modernizirati postojeći srednjoškolski strukovni programi, razvit će se i modernizirati programi za obrazovanje odraslih i strukovni programi za učenike s teškoćama i osobe s invaliditetom.
Započete su aktivnosti na uspostavi organizacije rada i razvoja RCK kroz formiranje interdisciplinarne radne skupine u koju su imenovani gospodarstvenici-partneri iz Karlovačke i Primorsko-goranske županije, srednjih strukovnih škola iz Karlovca, Slunja, Ogulina, ali i Požege i Rijeke, članovi akademske zajednice odnosno Veleučilišta iz Karlovaca i Zagreba te velik broj drugih partnera uključujući i Karlovačku županiju. Zadatak skupine je, između ostaloga, izrada Strategije rada i razvoja RCK koja je trenutno u tijeku.
Započele su i aktivnosti na razvoju i modernizaciji ukupno 20 srednjoškolskih strukovnih programa kroz inovativne metode poučavanja i inovativne modele učenja za zanimanja poput elektrotehničara, tehničara za mehatroniku, autoelektričara, CNC operatera ili automehatroničara. U suradnji sa Savezom udruga osoba s invaliditetom Karlovačke županije radi se također na modernizaciji programa primjerenih učenicima s teškoćama i obrazovanju odraslih osoba s invaliditetom za zanimanja poput mehatroničara i strojarskog računalnog tehničara. Osnovane su radne skupine za istraživanje i analizu postojećih programa za obrazovanje odraslih, a koje će biti zadužene za razvoj ukupno 12 formalnih programa obrazovanja odraslih.
Prirodoslovna škola Karlovac partner je u Regionalnom centru kompetentnosti Panonika u području poljoprivrede, kojeg je nositelj Poljoprivredno-prehrambena škola iz Požege.
Prirodoslovna škola Karlovac i Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac sudjeluju u pilot projektu Senzorika – Energetski pametna škola, i to u suradnji s tvrtkama Odašiljači i veze d.o.o. i Končar d.d. Karlovačka županija DEC sredstvima u 2020. god. financirala je ugradnju senzora za daljinsko očitanje energije i vode kod obje škole; 64 tis. kn za Prirodoslovnu i 64 tis. kn za Šumarsku i drvodjeljsku školu.
Od kapitalnih projekata tu je i završena projektna dokumentacija za ugradnju lifta za osobe sa smanjenom pokretljivošću pri Ekonomsko turističkoj školi u Karlovcu, dodatni prostor uređen je u Trgovačko-ugostiteljskoj školi, a u Medicinskoj školi opremljen je kabinet.
Za školsku/akademsku godinu 2020/21. dodijeljeno je 40 učeničkih i 40 studentskih stipendija. Ugovori s korisnicima sklopljeni su na 10 mjeseci prema kojima se isplaćuju mjesečno ugovoreni iznosi: 400 kuna za učenike i 700 kuna za studente. Ove godine povećani su iznosi na 500, odnosno 800 kuna.
U Proračunu 2021. godine za stipendiranje učenika i studenata osigurano je 470.000 kuna, 30.000 više od plana. U 2022. godini planira se ukupno 650.000 kuna za potrebe stipendiranja.
Istarska županija je u odnosu na 2019., lani povećala sredstva za obrazovanje za 4,33 posto, odnosno 15,6 milijuna kuna.
Županija kao osnivač 21 srednje i 25 osnovnih škola, te učeničkog doma Pula, brine za ukupno osamdesetak školskih zgrada matičnih i područnih škola te kontinuirano provodi projekte s ciljem unapređenja obrazovne infrastrukture i podizanja kvalitete rada škola. Trenutno najvrjednija kapitalna investicija je izgradnja nove Medicinske škole Pula, a koja je u završnoj fazi opremanja te bi učenici nastavu u novoj zgradi trebali početi pohađati u sljedećem semestru. Izgradnja i opremanje nove škole, čija vrijednost iznosi 61,7 milijuna zajednički i u jednakim omjerima financiraju Istarska županija i Grad Pula.
Za stipendije i ove akademske godine Istarska županija izdvaja 1.261.000,00 kuna, za što su sredstva predviđena u Prijedlogu Proračuna za 2022. godinu. Dodijelit će se ukupno 80 stipendija, u 3 kategorije: redovnim studentima, studentima slabijeg imovnog stanja i studentima na studijama za deficitarna zanimanja u zdravstvu u Istarskoj županiji. Isti iznos je bio izdvojen i prethodne akademske godine.
„Svim projektima i kapitalnim investicijama u obrazovnu infrastrukturu pokazujemo da je ulaganje u mlade i obrazovanje kao temelj perspektivne sutrašnjice, visoko na listi naših prioriteta, što potvrđuje i prijedlog proračuna za 2022. godinu. Naime, ukupne investicije u narednom trogodišnjem razdoblju za obrazovanje iznose 120.500.000,00 kuna“. – izjavio je župan Boris Miletić. (L.K.)
