Krapinsko-zagorska županija povukla je lani najviše sredstava iz EU fondova u odnosu na ukupno povučena sredstva svih županija te u odnosu na broj stanovnika. Također je vodeća po rastu povučenih sredstava u odnosu na godinu prije. Među vodećima su još Splitsko-dalmatinska, Osječko-baranjska, Varaždinska, Dubrovačko-neretvanska, Požeško-slavonska, Karlovačka županija… Pokazuje to naša analiza napravljena iz podataka izvještaja konsolidiranih proračuna za 2023. godinu.
Hrvatska po povučenim EU sredstvima na 7. mjestu unutar svih članica Unije. Zajedno sa sredstvima iz NPOO-a u plusu smo bili, prema podacima od lipnja, 14,9 milijardi eura.
Hrvatska je iskoristila sva sredstva iz programskog razdoblja 2014. – 2020., a u okviru aktualnog programskog razdoblja 2021. – 2027. pozive za prijavu EU projekata objavljuju se gotovo svakodnevno.
Gradnja vrtića, škola i sportskih dvorana, domova za starije, vatrogasnih domova, obnova vodne infrastrukture, energetske obnove, navodnjavanje, revitalizacija kulturnih objekata i stavljanje u turističku svrhu… tek je dio projekata koji je posljednjih godina obilježio investicije financirane iz europskog novca, velik broj ih je u tijeku ili pripremi.
Do sredine prošle godine trošila su se i sredstva iz europskog Fonda solidarnosti za obnovu od potresa i sva su potrošena, te je upravo iz tog izvora velik dio novca otišao u Krapinsko-zagorsku županiju.
Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti na raspolaganju nam je bespovratnih 5,5 milijardi eura, pri vrhu smo po visini dosad uplaćenih sredstava, a sredstva su odobrena za domove za starije, gdje su županije partneri na projektima, za gradnju ili dogradnju školu i sportskih dvorana… Tijekom 2025. godine morat će se završavati aktivnosti NPOO-a, a s druge strane morat će biti ugovoreni svi projekti nove financijske perspektive.
Lani su županije ukupno povukle 429,8 milijuna eura iz EU fondova, a godinu prije 218,1 milijun eura (računajući i Grad Zagreb, kojeg u našim analizama preskačemo), odnosno u godinu dana povučena sredstva su gotovo udvostručena.
Po stanovniku je Krapinsko-zagorska županija povukla lani 579,79 eura, Dubrovačko-neretvanska 116,11 eura, Požeško-slavonska 114,02 eura, Karlovačka 106,87 eura i Varaždinska kao peta 101,24 eura. U odnosu na ukupno povučena EU sredstva u 2023. godini koja iznose gotovo 429,8 milijuna eura, s udjelom od velikih 16,28 posto predvodi opet Krapinsko-zagorska županija, udjel od 5,47 posto imala je Splitsko-dalmatinska županija, 3,90 posto Osječko-baranjska županija, Varaždinska 3,76 posto i Dubrovačko-neretvanska županija 3,12 posto.
U odnosu na 2022. godinu Krapinsko-zagorska županija imala je u 2023. i najveći rast povučenog novca, za gotovo 62,8 milijuna eura, odnosno za 869 posto. Splitsko-dalmatinska županija povećala je iznos povučenog novca za 12,8 milijuna eura, Karlovačka za gotovo 8 milijuna eura, Zagrebačka za 6,3 milijuna i Zadarska za 4,4 milijuna eura. Nakon KZŽ, u relativnom rastu slijedi Karlovačka županija s 197 posto, Zagrebačka za 132 posto, Požeško-slavonska za 122 posto i Splitsko-dalmatinska za 120 posto.
Krapinsko-zagorska županija: Lani su iskorištena sredstva iz Fonda solidarnosti
Krapinsko-zagorska županija povukla je 579,79 eura po stanovniku europskog novca u 2023. godini, visokih 16,28 posto u odnosu na ostale županije, a u odnosu na 2022. godinu povećala je iznos povučenih sredstava za 869 posto, odnosno 62,8 milijuna eura. U sve četiri kategorije koje smo analizirali Županija je prva.
Najveći dio povučenih europskih sredstava u 2023. godini odnosi se na projekte financirane iz Fonda solidarnosti Europske unije, iz kojeg je za sanaciju šteta od zagrebačkog potresa u dvije godine isplaćeno čak 53,5 milijuna eura. Temeljem poziva „Vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u području prijevoza oštećenih u potresu na području Krapinsko-zagorske županije“ su kroz dvije godine ugovorene 54 operacije s ukupnim iznosom bespovratnih sredstva od 34,7 milijuna, a uz jednostavne izravne dodjele dodatno 16,8 milijuna eura. Sanirano je 267,18 km cesta, 38 klizišta, 11 propusta i 3 mosta. Temeljem poziva „Vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u području obrazovanja oštećenih u potresu na području Krapinsko-zagorske županije“ ugovoreno je 12 operacija s ukupnim bespovratnim sredstvima u iznosu od 1,2 milijuna eura te dodatno putem jednostavne izravne dodjele iznos od 822,2 tisuća eura.
Jedan od zapaženijih lani završenih projekata je Novi početak, inače i jedan od kandidata u ovogodišnjeg finalu našeg izbora za najbolji EU projekt. Projektom je osiguran siguran dom za žene žrtve obiteljskog nasilja. Zagorska razvojna agencija pripremila je lani čak 98 projekata ukupne vrijednosti veće od 67 milijuna eura. Primjerice, projekte izrade projektno-tehničke dokumentacije, odnosno stvaranje osnovnih preduvjeta za realizaciju budućih investicija poput gradnje nove zgrade Centra za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice, sjedišta Zavoda za hitnu medicinu u Krapini te uspostave jednosmjenske nastave u osnovnim školama čiji je osnivač Krapinsko-zagorska županija.
U 2023. godini završeni su i radovi konstruktivne sanacije dvorca Stubički Golubovec u kojem će nakon završetka cjelovite obnove i opremanja najsuvremenijom opremom biti otvoren veliki Znanstveno-edukativno zabavni centar – jedini u Hrvatskoj.
Završen je i 9,5 milijuna eura vrijedan projekt rekonstruiranja i dogradnje Srednje škole Zabok – Regionalnog centra kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu, koji je također jedan od kandidata za najbolji EU projekt.
Jedan od većih predstojećih projekata je 17,6 milijuna eura vrijedan projekt obnove vanjskih bazena i gradnje hotela Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice te Dom za starije u Loboru.
Splitsko-dalmatinska županija: Centar za naprednu obuku za vatrogastvo i civilnu zaštitu jedan od najvećih projekata
S 5,47 posto Splitsko-dalmatinska županija je druga po udjelu povučenog EU novca. U top pet je i po rastu povučenog novca u odnosu na 2022. godinu, za 12,8 milijuna eura, odnosno za 120 posto.
Jedan od najznačajnijih projekata je Firespill, koji je u našem ovogodišnjem izboru za najbolji EU projekt. Županija je dobila Centar za naprednu obuku za vatrogastvo i civilnu zaštitu. Centar je centralna baza za obuku vatrogasaca i pripadnika civilne zaštite s najmodernijom opremom i resursima potrebnima za suočavanje s kriznim situacijama. Kroz centar, lokalne hitne službe sada imaju pristup sofisticiranim simulatorima i poligonima za obuku, uključujući požarnu kuću i simulatore za intervencije u zračnom, cestovnom i željezničkom prometu, omogućavaju realistično vježbanje koje se direktno odražava na njihovu spremnost u stvarnim situacijama. Hitne službe su dobile najnoviju sigurnosnu opremu i specijalizirana vozila za kopnene i morske intervencije. Ova oprema, uključujući mobilne zapovjedne jedinice i napredne komunikacijske sustave, značajno je povećala operativnu sposobnost hitnih službi.
Posebna pažnja u nadolazećem periodu će se posvetiti razvoju otoka Splitsko – dalmatinske županije, i to kroz program Integriranih teritorijalnih ulaganja za otoke kojim je osigurano 35 milijuna eura za razvoj otočnog područja SDŽ. Nadalje, nastavlja će se ulaganja u izgradnju, dogradnju školskih objekta (s naglaskom na osiguravanje cjelodnevnog boravaka i jednosmjenske nastave). Poseban naglasak se stavlja na strateški projekt Županije „Centar izvrsnosti Nova sela“ koji za cilj ima uspostaviti regionalni centar izvrsnosti za rad s darovitom, visoko motiviranom djecom i mladima. Nastaviti će se i s izgradnjom i obnovom zdravstvenih objekata EU sredstvima s naglaskom na objekte primarne zdravstvene zaštite kao i daljnje financiranje specijalizacija iz područja primarne zaštite. U domeni zdravstva svakako treba istaknuti projekt „Biokovka 5.0 – mediteranski centar izvrsnosti lječilišnog i wellnes turizma, koji uključuje ulaganje u Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Biokovka. Ulagat će se i u rekonstrukciju domova za starije i nemoćne (poput domova Cista Provo i Vrgorac Dragljane, Šolta) .
Poticat će se i projekti izgradnja sustava za navodnjavanje Sinjskog, Imotsko-bekijskog i Vrgoračkog polja, izgradnja mješovitog hidromelioracijskog sustava odvodnje i navodnjavanja Sinjskog polja – I. faza područje Trnovača i izgradnja sustava navodnjavanja Bunina, Vrgorac.
Osječko-baranjska županija: Lani završena četiri velika projekta
Županija je bila treća lani po udjelu povučenog novca u odnosu na ostale županije, s 3,90 posto. Važni završeni kapitalni projekti u Županiji bili su Regionalni distribucijski centar Osječko-baranjske županije za voće i povrće, Gospodarski centar Osječko-baranjske županije te dva regionalna centra kompetentnosti Ugostiteljsko-turističke i Elektrotehničke i prometne škole Osijek. Riječ je o investicijama ukupno vrijednim više od 45 milijuna eura. Projekt izgradnje prve faze Gospodarskog centra, vrijedan oko 9,5 milijuna eura, jedan je od ovogodišnjih kandidata u izboru za najbolji EU projekt. U planu je već i druga faza projekta vrijedna 115 milijuna eura. Riječ je o stvaranju velikog poslovnog parka sa više od 70.000 m2 izgrađenog prostora. Slijedi i izgradnja poslovnog tornja kao dodatnog prostora za poslovanje samih poduzetnika, pa i gospodarske komore drugih država koje želimo dovesti u Osijek kako bi pokrenuli gospodarsku suradnju i dolazak investitora. Treba izgraditi i dodatne zgrade koje će služiti za neke nove manifestacije.
Jedan od EU projekata koji je u našem izboru za najbolji EU projekt je i prekogranični projekt o suzbijanju komaraca, a ove godine dobivena je suglasnost za izgradnju objekta Centra za kontrolu komaraca u Osijeku i jedan je od 40 strateških projekta koje je Županija odredila u Planu razvoja do 2027. godine. Također će se sufinancirati kroz prekogranični projekt. Djelovanje Centra za kontrolu komaraca bit će usmjereno na osmišljavanje i primjenu sveobuhvatnih, organiziranih, opsežnih i sustavnih rješenja s ciljem učinkovite i održive kontrole komaraca, a primijenjena rješenja će doprinijeti poboljšanju kvalitete života i zdravlja ljudi. Nastavni zavod je u postupku izrade projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju ovog Centra. Sufinanciranje Projekta (80%) očekuje se iz Programa prekogranične suradnje Interreg Mađarska-Hrvatska, a vrijednost projekta je 5.999.644,00 eura.
Varaždinska županija: Velika ulaganja u zdravstvo
Županija je s udjelom od 3,76 posto bila četvrta po povučenim EU sredstvima, a u top pet je bila i po povučenim sredstvima po stanovniku, s iznosom od 101,24 eura.
2023. godina je bila povijesna za zdravstvo Varaždinske županije. Nakon otvorenja Objedinjenog hitnog bolničkog prijema, dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije Opće bolnice Varaždin, u rujnu je svečano otvoren Nacionalni rehabilitacijski centar za osobe s bolestima i oštećenjima kralježnične moždine Specijalne bolnice u Varaždinskim Toplicama. Započela je realizacija najvećeg EU projekta, izgradnje novog objekta Centralnog operacijskog bloka Opće bolnice Varaždin vrijednog 45 milijuna eura, koja se sufinancira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Pokrenut će biti natječaj za izgradnju nove zgrade Zavoda za javno zdravstvo.
Pri Medicinskoj školi Varaždin otvoren je Regionalni centar kompetentnosti iz inovativnih zdravstvenih tehnologija, također jedan od projekata u našem izboru za najbolji EU projekt .Uz taj, drugi je RCK u poljoprivredi. Uz 22 projekta izgradnje i dogradnje škola za potrebe cjelodnevne nastave, u planu je projekt obnove dvorca Šaulovec za Europski centar za darovite – Centre izvrsnosti Varaždinske županije, kao i dogradnja Glazbene škole u Varaždinu.
Pokrenuto je projektiranje posjetiteljskog centra Gaveznica, na lokaciji na kojoj se nalazi jedini sačuvani fosilni vulkan i jedino nalazište poludragog kamena ahata u Hrvatskoj, kao i posjetiteljskog centra Gomila, na lokaciji na kojoj se nalazi jedan od najvrednijih primjera prapovijesne grobne arhitekture tog tipa u cijeloj Europi.
Karlovačka županija: Ulaganja u obnovu škola
je povukla po stanovniku 106,87 eura, a u odnosu na 2022. godinu povećala povučena sredstva za 197 posto ili gotovo za 8 milijuna eura.
Jedan od najvažnijih završenih projekata je Nikola Tesla Experience Center Karlovac koji je u finalu našeg ovogodišnjeg izbora za najbolji EU projekt. Centar predstavlja posebnu fuziju znanosti i moderne tehnologije te je tako privlačan raznim profilima posjetitelja – od zaljubljenika u tehnologiju i fanova Nikole Tesle, preko obitelji koji žele kvalitetno ispuniti svoje slobodno vrijeme do različitih grupa koje žele saznati više o Teslinu životu i radu.
Županija je objavila na jednom mjestu sve projekte Županije kroz ProjektiKA 2024. godine, a među njima su i one koje provodi Županija i za koje je povukla ili tek bude EU sredstva.
Karlovačka županija nositelj je nekoliko projekata. Jedan od njih je Regionalni centar kompetentnosti – Oružana, za strukovno obrazovanje u elektrotehnici i računalstvu te strojarstvu, zatim turizmu i ugostiteljstvu. Županija provodi i projekt izgradnje školske sportske dvorane u Bariloviću, a u planu je i gradnja sportske dvorane OŠ Cetingrad. Među projektima čiji je nositelj Županija je i dogradnja OŠ „Antun Klasinc“ Lasinja, Izgradnja školske sportske dvorane pri PŠ Bernarda M. Luketića te Izgradnja jednodijelne školske sportske dvorane pri OŠ Generalski Stol, jednodijelne školske sportske dvorane pri PŠ Oštarije, a u tijeku je i projekt Izgradnje trodijelne školske sportske dvorane pri OŠ Ivan Goran Kovačić Duga Resa. Županija je nositelj projekta cjelovite obnove i dogradnje Medicinske škole Karlovac te dogradnje zgrade OŠ Slave Raškaj Ozalj.
Stari gradovi Karlovačke županije „Dodir civilizacija“ projekt je čiji je nositelj Karlovačka županija. Cilj je obnova starih gradova i njihovo međusobno umrežavanje. „Dodir civilizacija“ – Modruš – arheološko vrelo srednjovjekovlja projekt je kojim je predviđena rekonstrukcija objekata stare lugarnice i škole te njihovo opremanje interpretacijskim sadržajima iz područja kulture, povijesti i prirodoslovlja. Vrijednost projekta je 5,5 milijuna eura i planira se završiti 2026. godine.
U pripremi je projekt Podružnica Doma za starije i nemoćne osobe Sv. Antun u Slunju. (L. Kiseljak)
