Županije su u razdoblju od 2017. do 2019. godine povukle iz EU oko 1,7 milijardi kuna, a u odnosu na 2017., preklani je iznos povučenih sredstava više nego udvostručen. 

Najviše je povukla po glavi stanovnika Ličko-senjska županija koja ujedno ima i najveći  udjel povučenih sredstava u odnosu na ukupno povučena od strane županija, oko devet posto. Ta je Županija imala velik projekt razminiranja. Slijede ju Virovitičko-podravska i Međimurska županija. Po stanovniku, nakon njih najviše su povukle Požeško-slavonska i Šibensko-kninska županija, a po udjelu povučenih sredstava Vukovarsko-srijemska i Varaždinska županija. I dok su na počecima sredstva više bila namijenjena saniranju, od 2018. godine kreću razvojni projekti, a poseban zamah su imale slavonske županije nakon donošenja programa Slavonija, Baranja, Srijem.

U 2017. godini županije su povukle 338,6 milijuna kuna, godinu poslije 623,8 milijuna te 2019. godine 786,2 milijuna kuna. Ukupno oko 1,7 milijardi kuna. Pokazuju to podaci konsolidiranih proračuna Ministarstva financija, na temelju kojih smo i napravili analizu najuspješnijih.

Prema posljednjim podacima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, iz europskih strukturnih i investicijskih fondova  za razdoblje 2014. – 2020. godine RH je na raspolaganju ukupno 10,7 milijardi eura, odnosno 81,56 milijardi kuna, a do 25. ožujka 2021. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 12,38 milijardi eura tj. 94,12 milijardi kuna što je 115,41% dodijeljenih sredstava. Ukupno je isplaćeno 5,41 milijardi eura (41,11 milijardi kuna) odnosno 50,40% dodijeljenih sredstava te je ovjereno 4,45 milijarde eura (33,84 milijardi kuna) odnosno 41,49% dodijeljenih sredstava.

Operativni program Konkurentnost i kohezija ima najbolji postotak ugovorenosti sredstava od 126,12% ukupno raspoložive alokacije, dok najbolji postotak isplaćenih sredstava bilježi Program ruralnog razvoja odnosno 69,19% dodijeljenih sredstava.

S oko 3,8 tisuća kuna povučenih EU sredstava po stanovniku predvodi Ličko-senjska županija u razdoblju od 2017. do 2019. godine, slijedi Virovitičko-podravska s oko 1,6 tisuća kuna, Međimurska oko tisuću kuna, Požeško-slavonska 725 i Šibensko-kninska oko 661 kunu po stanovniku. Najveći udjel povučenih sredstava sa 9,18 posto imala je također Ličko-senjska županija, slijedila ju je također Virovitičko-podravska županija sa 6,49 posto pa Međimurska sa 5,88 posto. Na Vukovarsko-srijemsku županiju odnosio se je udjel od 5,45 posto, a 5,21 posto na Varaždinsku županiju. Po trendu rasta povučenih sredstava iz EU predvodi Krapinsko-zagorska županija s preko 700 posto, pa Osječko-baranjska sa 544,78 posto rasta, Virovitičko-podravska s nešto više od 400 posto te Bjelovarsko-bilogorska i Međimurska s oko 396 posto rasta povučenih EU sredstava u trogodišnjem razdoblju. Isti je poredak po trendu rasta povučenih sredstava i u 2019. u odnosu na 2018. godinu.

Ličko-senjska županija: Nakon projekta razminiranja, niz razvojnih projekata

Sa 3.806 kuna po stanovniku i udjelu povučenih sredstava u odnosu na ostale županije od 9,18 posto, Ličko-senjska županija je vodeća u razdoblju od 2017. do 2019. godine.

Najizdašnija povučena sredstva u prethodnim godinama Županija je imala za projekt razminiranja poljoprivrednog zemljišta vrijednog 223 milijuna kuna. Projekt se  provodio u tri faze, od 2016. do 2018. godine. Projekt je završen u 2019., a realizacijom ovog projekta razminirano je ukupno 26.511.141 m2 poljoprivrednih površina, odnosno 99% poljoprivrednih površina zagađenim minama na području Županije.

Kako nam kažu u Županiji, trenutno je u provedbi Projekt Razvojni centar Ličko-senjske županije ukupne vrijednosti 22,2 milijuna kuna, od čega bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj iznose 18.597.251,09 kuna. Glavni cilj projekta Razvojnog centra usmjeren je na stvaranje središnjeg mjesta za pružanje profesionalnih poslovnih usluga poduzetnicima i ulagačima na području Ličko-senjske županije te razvoj poduzetništva kroz usluge inkubatora, akceleratora i postrojenja za preradu voća i meda, s naglaskom na olakšavanje i stimuliranje poslovanja poduzetnika početnika i postojećih poduzetnika.

Projektom se rekonstruirala bivša vojarna u Pazariškoj ulici u Gospiću. Unutar ove zgrade na neto površini od 1.701,85 m2 smještene su prostorije proizvodnog pogona za preradu voća i meda (za preradu voća i povrća sušenjem, za preradu voća u želirane proizvode (džemove, namaze), za punjenje i preradu meda te laboratorij za fizikalne analize s pratećim skladišnim prostorima i rashladnim komorama. Predviđeni su i uredi i coworking prostori za poduzetnike koji će se tamo smjestiti temeljem javnog natječaja te uredi voditelja poduzetničkog inkubatora, voditelja postrojenja i poduzetničke potporne institucije.

Za poduzetnike će na raspolaganju biti ukupno 30 funkcionalno-prostornih jedinica. Očekivanja su da će doći do povećanja broja novootvorenih malih poduzetnika na području Županije, povećanje broja poljoprivrednih poduzetnika, povećane stope preživljavanja poduzeća uslijed potpornih usluga Centra, učinkovitije privlačenje ulagača u Ličko-senjsku županiju te općenito povećanje zapošljavanja.

U  provedbi je i Projekt Start-up nacija: Hrvatska tematska mreža za razvoj poduzetništva i samozapošljavanja. Projekt je vrijedan 2.934.053,36 HRK i trajat će 30 mjeseci. Nositelj projekta je Inicijativa za održivi rast, a Ličko-senjska županija je jedan od partnera na Projektu.

U kolovozu ove godine  završava provedba četverogodišnjeg Projekta „Obrazovanje jednakih mogućnosti“ ukupne vrijednosti 7,9 milijuna kuna (Ministarstvo znanosti i obrazovanja – PT1, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih – PT2). Od toga je 7,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava Europskog socijalnog fonda u financijskom razdoblju 2014.-2020., a 398.000,00 kn je udio Ličko-senjske županije. Provedba projekta omogućuje učenicima s teškoćama u razvoju, jednake mogućnosti obrazovanja kroz uspostavu sustava neposredne profesionalne potpore, odnosno potpore pomoćnika u nastavi. Projektom je u školskoj godini 2020./2021., obuhvaćeno 40 učenika osnovnih i srednjih škola kojima je Ličko-senjska županija osnivač.

Ličko-senjska županija aktivno se uključuje i u provedbu projekata energetskih obnova ustanova kojima je osnivač uz osiguravanje vlastitog udjela u projektima, pa je tako u  2019. godini  završena energetska obnova Osnovne škole dr. Franje Tuđmana Korenica. Ukupna vrijednost projekta energetske obnove iznosila je 3,8 milijuna kuna, od toga bespovratna sredstva iz EU fonda i Fonda za sufinanciranje su iznosila 2,8 milijuna, a Ličko-senjska županija sufinancirala je projekt u iznosu od milijun kuna. Lani u prosincu završen je projekt Energetske obnova Doma za starije i nemoćne osobe Ličko-senjske županije. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 3,3 milijuna kuna.

U ovoj godini očekuje se završetak projekta energetske obnove OŠ S. Strahimira Kranjčevića u Senju, ukupne vrijednosti 5,8 milijuna kuna, zatim energetske obnove Osnovne škole Perušić ukupne vrijednosti 7,2 milijuna kuna, Područne škole Smoljanac, projekta ukupne vrijednosti 1,5 milijuna kuna, pa projekt energetske obnove Doma zdravlja Gospić ukupne vrijednosti 3,4 milijuna kuna. Nadalje i projekt Poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti s naglaskom na udaljena i deprivirana područja kroz ulaganja u potrebe pružatelja usluga zdravstvene zaštite na primarnoj razini u Ličko-senjskoj županiji, ukupne vrijednosti 4,2 milijuna kuna.

Virovitičko-podravska županija: Obnova dvoraca, izgrađeni poduzetnički inkubatori

Sa 1.614 kuna po stanovniku i udjelu povučenih sredstava od 6,49 posto, Virovitičko-podravska županija je druga županija, a treća je po  trendu rasta povučenih sredstava u tri godine od 400,69 posto.

‘Svake godine kontinuirano Županija aktivno sudjeluje na svim relevantnim Pozivima na dostavu prijedloga te se tako sustavno već desetak godina prepliću potpisivanja ugovora za nove projekte s realizacijom postojećih od Kladara do Stare Jošave, od istoka do zapada naše županije gdje se prepliću gradilišta, investicije i nove projektne priče.’ – komentira župan Igor Andrović.

Jedan od projekata koje izdvajaju u VPŽ je, primjerice, Centar za posjetitelje – Dvorac Janković Suhopolje koji se odnosi na obnovu dvorca Janković u Suhopolju i nastavak je ulaganja županije u obnovu ruševnih dvoraca tj. kulturne baštine ovoga kraja te stavljanje istih u funkciju turizma. Virovitičko-podravska županija zadnjih godina pozicionirala se kao županija koja je prepoznatljiva po revitalizaciji objekata kulturne baštine na svom području. Obnova Centra za posjetitelje sa smještajnim kapacitetima vrijedila je gotovo 40 milijuna kuna a uslijedila je i rekonstrukcija perivoja, također iz EU sredstava putem prekogranične suradnje s Republikom Mađarskom, vrijedna 4,9 milijuna kuna. Spojem nekoliko različitih projekta nastao je Centar sa 15 soba, 5D kinom i posjetiteljskim sadržajem koji spaja povijest i kulturnu baštinu s najmodernijom tehnologijom.

Zatim, važan je i projekt dogradnje i opremanja dnevnih bolnica i jednodnevnih kirurgija Opće bolnice Virovitica vrijedan 50 milijuna kuna, koji je pridonio poboljšanju efikasnosti kroz bolju organizaciju poslovanja i bolje uvjete rada za zaposlenike u pogledu prostora, veće dostupnosti zdravstvenih usluga kroz pružanje dodatnih usluga za pacijente koji gravitiraju Virovitičko-podravskoj županiji, a nabavom nove medicinske opreme omogućeno je povećanje broja prijema u dnevnim bolnicama i smanjenje broja prijema na akutne bolničke odjele za 7,93% do 2024. godine. Glavne aktivnosti projekta su razvoj dnevne kirurgije, oprema za centralnu sterilizaciju, operacijske sale i jedinicu za intenzivnu njegu u objektu D1 (nova postojeća zgrada), opremanje dnevnih bolnica, nabava opreme za sljedeće odjele: pedijatrija, kirurgija, oftalmologija, interna te uspostava dnevnih bolnica – Dogradnja zgrade Aneks B1. Projekt je uspješno proveden u 2019. godini.

Tehnološko inovacijski centar Virovitica predstavlja znanstveno-istraživačku infrastrukturu od posebnog značaja za Virovitičko-podravsku županiju čija namjena jest provedba istraživačko-razvojnih projekata u znanstvenim poljima poljoprivrede, biotehnologije i prehrambene tehnologije. Ukupna vrijednost projekta iznosi 17,5 milijuna kuna, financiran je bespovratnim europskim sredstvima u stopostotnom iznosu. Partneri u provedbi projekta te daljnjem radu su: Prehrambeno tehnološki fakultet Osijek i Poljoprivredni fakultet u Osijeku.  Znanstvena zajednica će u Tehnološko-inovacijskom centru provoditi istraživanja koja će biti primjenjiva u poljoprivredi na našem području, ali i području cijele Slavonije. Istraživat će kulture koje se sade na našem području, ali i dio prehrambene tehnologije i proizvodnje te pomagati njihovom unaprjeđenju.

Centar za istraživanje i razvoj u mljekarstvu u Virovitici je najvažniji razvojni projekt Virovitičko-podravske županije u sektoru mljekarstva, vrijedan više od 36 milijuna kuna. Projekt je to Županije s partnerom Agronomskim fakultetom u Zagrebu. U stopostotnom iznosu financirat će se u sklopu Razvojnog sporazuma za područje Slavonije, Baranje i Srijema a otvorenje Centra očekuje se tijekom svibnja 2021. godine. Prostirat će se na dva kata i 1500 četvornih metara, nudit će usluge za istraživanje i razvoj novih proizvoda na bazi mlijeka, probne proizvodnje novih proizvoda od mlijeka prema zahtjevu poduzetnika iz mljekarskog sektora, usluge laboratorijskih istraživanja kao i edukacije.

Na području Virovitičko-podravske županije provedeni su brojni projekti energetskih obnova javnih zgrada od energetske obnove škola do obnove dvorana i domova zdravlja ukupne vrijednosti od 40 milijuna kuna.

Na području Županije, županijskim i europskim sredstvima, izgrađeni su novi poduzetnički inkubatori u Orahovici i Pitomači, dok je u Slatini, temeljito obnovljen i poduzetnicima prilagođen prostor bivšeg Doma zdravlja. Bio je to projekt vrijedan 28 milijuna kuna, Mreža inkubatora VPŽ, za što je Virovitičko-podravska županija, kao nositelj, dobila 20 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

Budi STEMpatičan, najbolji je hrvatski EU projekt 2020. godine u kategoriji „Doprinos znanosti i inovacijama“ svih hrvatskih županija. Radi se o projektu ulaganja u znanje i ljude, obrazovno-odgojne djelatnike koji će ovim projektom prepoznati darovitu djecu u STEM području. Projekt “Budi STEMpatičan!” odnosio se na razvoj modela identifikacije i rada sa STEM darovitim učenicima u osnovnoj i srednjoj školi te izrade preporuka za unapređenje nastavne i izvanškolskih aktivnosti za STEM darovite učenike. Financiran je u okviru Europskog socijalnog fonda.

Centar za kulturu zdravlja – dvorac Janković Cabuna, projekt je vrijednosti  56,2 milijuna kuna te je trenutno u fazi realizacije. Navedenim projektom će se obnoviti dvorac Janković u Cabuni kako bi se stvorili preduvjeti za unapređenje upravljanja kulturnom baštinom na području Virovitičko-podravske županije i aktivnosti koje u integriranom programu potiču razvoj i promociju tradicije, kulture, zdravog načina života i stvaranje destinacije poželjne za život i razvoj kontinentalnog turizma. Projekt će se provoditi u razdoblju od 36 mjeseci. Budući Centar za kulturu zdravlja – dvorac Janković u Cabuni bit će jedna od točaka na povijesnoj plemićkoj ruti koja je novo uspostavljeni turistički proizvod Virovitičko-podravske županije, a koja spaja najljepše od Podravine i Slavonije.

Međimurska županija: Završava se projekt fortifikacije Starog grada Zrinskih u Čakovcu

Međimurska županija je već niz godina u vrhu prema povučenim sredstvima iz EU fondova po glavi stanovnika, a najveći dio proračuna Međimurske županije usmjeren je razvijanju zdravstva i školstva kako bi građanima omogućili kvalitetnu zdravstvenu skrb i obrazovanje. S udjelom od povučenih 5,88 posto u odnosu na druge županije te 1.091 kuna po stanovniku treća je županija u razdoblju od 2017. do 2019. godine i peta po trendu rasta povučenih sredstava u tri godine od 396,27 posto.

U obrazovanju su sredstvima EU fondova sufinancirani projekti obnove i dogradnje osnovnih i srednjih škola, izgrađen je studentski dom, obnovljen učenički dom te radionice za strukovno obrazovanje.

Građanima Međimurja osiguran je veći standard u zdravstvenoj skrbi. Međimurska županija je prijavila i provela projekt nabavke preko 700 komada dijagnostičko terapijske opreme za primarnu zdravstvenu zaštitu, obnovljene su ambulante opće obiteljske medicine, odjeli Županijske bolnice Čakovec te je rekonstruiran i obnovljen bolnički Paviljon za potrebe dnevne bolnice.

U fazi završetka je i projekt fortifikacije Starog grada Zrinskih u Čakovcu, najveće ulaganje u kulturnu baštinu Međimurja, a obnovljene su i brojne kulturne ustanove i domovi.

Sredstvima EU fondova općine i gradovi izgradile su ili obnovile dječje vrtiće (13 vrtića diljem Međimurja), dok se nakon provedenog projekta aglomeracije područja grada Čakovca, koji je realiziran prije nekoliko godina, odvijaju i radovi na aglomeraciji u donjem i gornjem Međimurju.

Od kapitalnih investicija koje su izgrađene dijelom iz Europskih fondova, dva su znanstveno istraživačka centra, Metalska jezgra i Centar održivog razvoja, zatim Centar kompetentnosti iz strojarstva, Tehnološko inovacijski centar i Poduzetnički inkubator te ulaganja u gospodarske zone. Europskim sredstvima provode se i drugi projekti u znanosti i obrazovanju.

Misao vodilja u Međimurju je da potrebe za infrastrukturnim projektima zadovoljimo prijavama na natječaje za EU fondove, dok izvorni prihod proračuna Međimurske županije usmjerimo prema građanima kroz modele financiranog prijevoza za učenike, stipendije za učenike, potpore učenicima, umirovljenicima, poduzetnicima i poljoprivrednicima.

‘U ovome trenutku spremno je čak 158 projekata vrijednih preko 3 milijarde kuna, od čega projekti vrijedni oko milijardu kuna imaju spremnu i svu projektnu dokumentaciju.’ – najavio je nedavno župan Matija Posavec.

Požeško-slavonska županija: U ovom mandatu pokrenut 61 projekt

Sa 725,31 kunom povučenih sredstava po stanovniku u vodećih pet županija je i Požeško-slavonska.

U ovom mandatu na čelu sa županom Alojzijem Tomaševićem pokrenut je ukupno 61 projekt. Od pokrenutih projekata, odnosno onih koji su završeni i koji su trenutno u provedbi, 43 je projekata sufinancirano sredstvima Europske unije, te je 18 nacionalnih projekata. Požeško-slavonska županija također je i partner u mnogobrojnim projektima. Ukupna vrijednost završenih i projekta koji su u provedbi je 365,3 milijuna kuna. U navedenom razdoblju realizirano je 23 europska projekta, a u trenutnoj provedbi ih je 20. Trenutno se na ocjenjivanju nalazi i 6 projekata vrijednosti gotovo 16,7 milijuna kuna.

“Kada analiziramo iznose svih projekata te koliko je sredstava iz Europskih fondova privučeno u našu županiju uz niz drugih aktivnosti, govorimo o više stotina milijuna kuna. Znajući da fiskalni kapaciteti županije ili naših korisnika nisu značajni i veliki odlučili smo se prije nekoliko godina okrenuti prema EU fondovima. Završili smo požešku i pakračku bolnicu, izgrađujemo i radimo nove domove zdravlja, energetskim obnovama obnovili smo sve matične škole i većinu područnih škola te ćemo i dalje nastaviti raditi na novim projektima koji su u pripremi. ” – naglasio je svojevremeno župan Požeško-slavonske županije Alojz Tomašević.

Požeško-slavonska županija potpisala je  20. srpnja 2018. godine važan Razvojni sporazum za područje Slavonije, Baranje, Srijema u okviru istoimenog projekta temeljem kojeg  je planirano uspostaviti nove kulturno-turističke destinacije. Posebno se ističu projekti „Svijet graševine“,  Terme Lipik, te Požeške bolte čija ukupna vrijednost prelazi 180 milijuna kuna, za koje je financiranje i odobreno.

Kako su nam nedavno opisali u Razvojnoj agenciji PANORA projektom Svijet graševine obuhvaćeni su radovi na izgradnji i opremanju Spahijskog podruma u Pakracu i Muzeja bećarca u Pleternici te aktivnosti usmjerene na brendiranje i promociju Svijeta graševine, projektom se povezuju vinske destinacije PSŽ i razvija brend vezan uz tradiciju vinarstva. Nositelj je Grad Pakrac, a vrijednost mu je  65,3 milijuna kuna.  Požeške bolte je projekt koji obuhvaća uspostavu interpretacijske infrastrukture na dva objekta u centru Požege – Požeškoj kući i Muzeju. Nositelj je Grad Požega, a vrijednost mu je 40,7 milijuna kuna. Terme Lipik (Izgradnja objekta Ville Zinke „Vila dobre vode“ u kojem  se na inovativan način interpretirati termalna baština Lipika, koja je popraćena modernim tehnologijama u svrhu prezentacije i interpretacije, odnosno proširene stvarnosti kako bi posjetiteljima što bolje dočarala ponudu grada Lipika. Projekt također obuhvaća i rekonstrukciju i opremanje objekta Narodnih kupki namijenjenog za potrebe individualnog pristupa terapijsko-rehabilitacijskim programima te obnovu lječilišnog perivoja u Lipiku. Nositelj je Grad Lipik, a vrijednost projekta je  73 milijuna kuna.

Tu je i niz projekata prijavljenih putem SBS, za koje je počela izrada tehničke dokumentacije, a realizacija će biti u sljedećem razdoblju, kao što je primjerice projekt  Geotermalni izvori Požeško-slavonske županije. Kroz Regionalni centar razvoja poljoprivredne proizvodnje Požeško-slavonske županije, izradit će se  studije/analize te modeli za razvoj poljoprivrede u Županiji, kao i tehnička dokumentacija za objekt samog Centra. Nositelj projekta također je Županija, a vrijednost je 2,5 milijuna kuna. Nadalje, u tijeku je i izrada projektno-tehničke dokumentacije za obnovu Trenkovog dvorca i parka u Trenkovu. Za projekt Kuća graševine izrađuje se projektno – tehnička dokumentacija, a odnosi se na izgradnju centralnog mjesta Svijeta graševine – Kuću graševine u Kutjevu koja će biti interpretacijski centar vinske tradicije i kulture. Vrijednost je 2,9 milijuna kuna. I na kraju, kroz projekt Medicinski centar za edukaciju, istraživanje i zdravstveni turizam u Pakracu izrađuje se dokumentacija za rekonstrukciju zgrade. Osnivanjem Centra otvoriti će se mogućnosti kontinuirane edukacije medicinskih stručnjaka, studenata i učenika, ali i zaposlenika zdravstvenih ustanova te će im se tako osigurati stjecanje potrebnih znanja i vještina. Vrijednost je 2,3 milijuna kuna, a nositelj je Grad Pakrac.

Osim navedenih projekata uključenih u Razvojni sporazum Slavonija, Baranja, Srijem velik posao je odrađen na projektima energetske obnove u zgradama javnog sektora, zgradama koje obavljaju djelatnosti odgoja i obrazovanja te energetskim obnovama višestambenih zgrada. Kroz  41 projekt energetske obnove obnovljeno ili je u obnovi ukupno 31 zgrada u vrijednosti 105,5 milijuna kuna. Od toga je u 21 školsku zgradu uloženo 53,9 milijuna kuna, a u 3 zgrade socijalne i zdravstvene infrastrukture 45,8 milijuna kuna (Opća županijska bolnice Požega  21,3 milijuna, EO OŽB Pakrac i bolnice hrvatskih veterana  13,4 milijuna kuna, EO Doma za starije i nemoćne osobe Požega 10,8 milijuna kuna). Za ove projekte je osigurano i sufinanciranje vlastitog udjela iz sredstava Fonda za sufinanciranje u ukupnom iznosu od 27,2 milijuna kuna. U pripremi su i novi projekti.

Vukovarsko-srijemska županija: Ulaganja u poljoprivredu i drvnu industriju

S udjelom od 5,45 posto povučenih sredstava u razdoblju od 2017. do 2019. godine svrstala se je i Vukovarsko-srijemska županija.

‘Kada sagledamo posljednje četiri godine, možemo reći kako smo imali visok intenzitet rada. Dobar dio projekata je završen ali je dobar dio projekata i započet. Projekti su usmjereni na razvoj potencijala naše županije. Puno smo napravili u području poljoprivrede, napravili smo velik iskorak pokretanjem i realizacijom Agro-klastera kroz koji smo okupili male proizvođače, obiteljska gospodarstva. Za njih stvaramo infrastrukturu kao što je Agro-tehnološki centar u Cerni i sustave navodnjavanja. Rezultat tog rada je prije par dana potpisivanje ugovora vrijednog 132 milijuna kuna za sustav koji će navodnjavati 1500 hektara na području Lipovca i Ervenice. Riječ je o ukupnoj investiciji u sustave navodnjavanja na području Vukovarsko-srijemske županije od 200 milijuna kuna iz Europskih fondova, bez vlastitih sredstava. Naši strateški projekti u okviru projekta Slavonija, Baranja i Srijem trebaju se provoditi i oni su izuzetno značajni za nas. Potpisali smo i drugi aneks Razvojnog sporazuma u okviru kojega se nastavlja s projektom Agro-tehnološkog centra u Cerni za preradu voća i povrća. Idemo sa projektom geotermalnih izvora u Babinoj Gredi. Želimo postati samodostatni u proizvodnji hrane i u proizvodnji energije, razvijati kontinentalni turizam.  Isto tako u drvno-tehnološkom sektoru, treba nam više finalnih proizvoda. Zato smo osnovali Drvno-tehnološki centar Slavonski hrast koji se gradi u Gradištu. Želja nam je da tamo dođu mladi inženjeri koji će učiti i proizvoditi te osnivati svoje tvrtke koje će proizvoditi finalne proizvode. Centar treba biti njihov pokretač.’ – komentirao je neki dan župan Božo Galić.

Kako bi istaknuli važnost cestovnog tranzitnog prometa te bolju cestovnu infrastrukturu usvojen je i strateški projekt Auto park Lipovac, a cjelokupnu transportno-logističko priču zaokružuje pripremom projekta Transportno-logistički centar Vukovarsko-srijemske županije – I faza.

U cilju valorizacije prirodne baštine kao turističkog proizvoda pokrenut je projekt Vrata  spačvanskog bazena –  izgradnja i opremanje  Bioekološko edukacijskog centra Virovi. Što se tiče IT sektora i poljoprivrede svakako vrijedi spomenuti i projekt Centar za suvremene tehnologije i obrazovanje u poljoprivredi kojim će se uspostaviti regionalni centar kompetentnosti u strukovnom obrazovanju. Projektom Istraživanje i eksploatacija geotermalnog potencijala na području Vukovarsko- srijemske županije nastoji se prirodne resurse (geotermalnog potencijala) staviti u funkciju gospodarskog razvoja županije.

Šibensko-kninska županija: Nedavno otvoren Adriatic Business Centre, velika ulaganja u navodnjavanje

Sa 661 povučenom kunom po stanovniku iz EU, Šibensko-kninska županija je među vodećih pet u razdoblju od 2017. do 2019. godine.

U srpnju 2017. godine Šibensko-kninskoj županiji su odobrena sredstva za realizaciju projekta  „Adriatic Business Centre – ABC“ vrijednog ukupno 20 milijuna kuna, a koji  je u potpunosti financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014 – 2020. Centar je otvoren prije nekoliko dana.

Projektom „Adriatic Business Centre – ABC“ rekonstruirana je  i opremljena stara poslovna zgrada u kompleksu bivše tvornice TLM u Šibeniku, čime se poduzetnicima i poduzetničkim potpornim institucijama na području Šibensko-kninske županije omogućava korištenje usluga visokokvalitetne poduzetničke infrastrukture koja uključuje suvremeni studio za dizajn, marketing i audio-vizualnu produkciju.

Jedan od najvažnijih projekata koji se trenutno provodi u Šibensko-kninskoj županiji je „Sustav navodnjavanja Donje polje – Jadrtovac“, čija je vrijednost 80.000.000 kuna. Po završetku projekta na ovom području će se dobiti cca 300 ha površine pod navodnjavanjem, na tlu izuzetno povoljnom za sadnju vinove loze i maslina. Među glavnim ciljevima ovog projekta su održivo upravljanje resursima,  poticanje konkurentnosti poljoprivrede i zadržavanje stanovništva u ruralnom području.

Radi se o vrlo kompleksnom i inovativnom projektu, te je njegova priprema trajala desetak godina. Budući da će se za navodnjavanje tla koristiti izvor vode koji je u jednom dijelu godine slan, u periodu zime i proljeća potrebno prikupljati slatku vodu. Prije početka ovog projekta bilo je potrebno godinama pratiti parametre i provesti i Pilot projekt navodnjavanja drvenastih kultura uzgajanih na osvojenim krškim površinama.

Projekt „Turistička valorizacija kanala sv. Ante u Šibeniku –  2. faza“ ukupno je vrijedan 26.554.752.95 kn od čega je iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija osigurano 19.633.561.16 kn bespovratnih sredstava.

U tijeku je rekonstrukcija zgrade budućeg posjetiteljskog centra – Kanal sv. Ante, vrijednosti 9.630.801,88 s PDV-om. Napuštena zgrada u sklopu bivšeg vojnog kompleksa u uvali Minerska u preuredit će se u Centralnu zgradu posjetiteljskog centra s info pultom, suvenirnicom i atraktivnim postavom koji će između ostalog sadržavati hologramske i 9D projekcije.

Cilj ovog projekta je unaprjeđenje turističkog i gospodarskog potencijala ovog značajnog prirodnog krajobraza. Centar će biti opremljen najmodernijim edukacijskim i interpretacijskim multimedijskim sadržajima, a zajedno sa pratećim objektima, tvorit će jednu atraktivnu cjelinu za sve posjetitelje kanala, šetnice i tvrđave Sv. Nikole.

Šibensko-kninskoj županiji krajem prošle godine odobreno ukupno 4.541.400,00 kuna  za projekt Centra za razvoj marikulture. Ukupan iznos projekta financira se iz Europske unije  i nacionalnih sredstava, odnosno nije potrebno sufinanciranje od strane Županije. Ovim projektom izgraditi će se i opremiti Purifikacijski centar u uvali sv. Petra u Šibeniku. Izgradnjom ovog centra dobit će se bolji standard u kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti proizvoda, što je u školjkarstvu naročito važno.

Nastavlja se i provedba projekta Regionalnog centra kompetencija, obrazovanje stručnjaka u strojarstvu, vrijednog 61 milijun kuna, kojim će  Industrijska škola u Šibeniku dobiti najsuvremenije opremljene učionice, radionice i praktikume  brodske i automehanike te dijagnostike, zavarivanja, autooptike i vulkanizerstva, autolimarije, limarije i bravarije, hidraulike, mehatronike….
Bit će to jedini centar za strojarstvo na području od Dubrovnika do Šibenika.  Centar će biti namijenjen nadogradnji u struci, specijalizaciji, obrazovanju odraslih bez kvalifikacija u suradnji s HZZ-om… Sjedište budućeg Centra kompetentnosti bit će u adaptiranom prostoru tzv. šibenskog importanea kod Željezničkog kolodvora. Tako da će se napokon urediti i taj zapušteni pothodnik izgrađen prije 15-ak godina.

Projekt energetske obnove Doma za starije i nemoćne osobe Knin, vrijednosti: 4,1 milijun kuna upravo je završen, a pri kraju je projekt energetske obnove Doma za starije i nemoćne osobe „Cvjetni dom“ Šibenik.

Poboljšanje pristupa dnevnoj bolnici oftalmologije i dermatologije i ostalim dnevnim bolnicama i jednodnevnim kirurgijama Opće bolnice Šibensko-kninske županije. Projektom je izgrađena nova zgrada dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije oftalmologije i dermatologije, modernizirana postojeća trafostanica, prilagođen prostor za smještaj MR uređaja i drugih ugovorenih dnevnih bolnica i jednodnevnih kirurgija, nabavljen MR uređaja te ostala suvremena medicinska i nemedicinska oprema kao i promotivne aktivnosti.

Ukupna vrijednost projekta je 46.414.521,75 kuna i završen je početkom prošle godine.

Kroz projekt Compete Plamet – jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća u sektoru metala i plastike na prekograničnom području koje obuhvaća Šibensko-kninsku županiju i Općinu Posušje u Bosni i Hercegovini realizirana je rekonstrukcija poslovne infrastrukture poslovne zone „Osrdak“ u  Posušju i poduzetničkog inkubatora PIN u Šibeniku (napravljena je rekonstrukcija krovišta poduzetničkog inkubatora  PIN u Šibeniku; asfaltirana je cesta i uvedena rasvjeta u  poslovnoj zoni „Osrdak“ u Posušju ); uspostavila su se dva centra za obradu metala i plastike na oba prekogranična područja. Ukupna vrijednost projekta je bila 12,7 milijuna kuna, a Obradni centar u Šibeniku otvoren je u srpnju 2020.

Krapinsko-zagorska županija: Lani otvoren Poslovno tehnološki inkubator

Za čak 700 posto su porasla povučena sredstva u Krapinsko-zagorskoj županiji u razdoblju od 2017. do 2019. godine.

Od projekata izdvajaju Poslovno tehnološki inkubator koji je otvoren lani, a koji na  2.040,29 m2 ima opremljeno 28 funkcionalno-prostornih jedinica s 13 inkubacijskih prostora, višenamjenskom dvoranom te edukacijsko-tehnološkim prostorom i inovativnim laboratorijem, a naglasak je stavljen i na razvoj virtualnog inkubatora kao virtualne poduzetničke mreže. Vrijednost projekta bila je 32 milijuna kuna. Provedeno je i niz energetskih obnova škola, a jedan od bitnijih projekata je i Regionalni centar kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu u Zaboku vrijedan oko 100 milijuna kuna.

Osječko-baranjska županija: Kreće gradnja Gospodarskog centra te RDC za voće i povrće

Sa 544,76 posto rasta i Osječko-baranjska županija je u vodećih pet po rastu povučenih sredstava iz EU u tri godine.

U Osječko-baranjskoj županiji od provedenih i onih u tijeku i planu izdvajaju projekte  Izgradnja Gospodarskog centra u Osijeku, Izgradnja Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće, Projekt Dostupnija primarna zdravstvena zaštita na području cijele OBŽ, Izgradnja Centra za autizam,  pa sustava za navodnjavanje,   energetsku obnovu javnih zgrada (završena za 54 objekta),  projekt „Školski obrok za sve“, Izgradnja nove zgrade i dvorane Srednje škole Donji Miholjac, Izgradnja I. gimnazije Osijek,  Projekt Geotermalni potencijal Osječko-baranjske županije,  Projekt revitalizacije brownfield područja OLT Osijek,  Izgradnja novog Kliničkog bolničkog centra Osijek,  Obnova Hrvatskog narodnog kazališta Osijek, Obnova Muzeja likovnih umjetnosti Osijek,  Rekonstrukcija i proširenje Zračne luke Osijek,  Obnova zgrada Kolodvora Osijek,  Projekt „Skimco“ Sveučilišta J.J. Strossmayera, Izgradnja nove zgrade Dnevne bolnice i Objedinjenog hitnog prijema KBC-a Osijek, Rekonstrukcija dvorac Eugena Savojskog u Bilju,  Izgradnja Centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak, pa izgradnja  dva centra kompetentnosti: Elektrotehnička i prometna škola Osijek u sektoru elektrotehnike i računarstva te Ugostiteljsko-turistička škola Osijek u sektoru ugostiteljstva i turizma, Projekt subvencioniranja kamata na stambene kredite građana i projekt obnove  kolodvora Laslovo.

Nedavno je potpisan  ugovor o  dodjeli bespovratnih sredstava za za projekt Izgradnja Zgrade 1. Gospodarskog centra u Osijeku. Ukupna vrijednost projekta u prvoj fazi iznosi 63,7 milijuna kuna, s tim da Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU sudjeluje s 44,9 milijuna a Osječko-baranjska županija s 18,7 milijuna kuna. Ukupna vrijednost projekta je 350 milijuna kuna. Zgrada je osmišljena kao multifunkcionalni objekt s mogućnošću prilagodbe prostora veličini i zahtjevima događanja, mješovite namjene. Svrha njene izgradnje je unaprjeđenje poduzetničke infrastrukture i usluga ulaganjem u sajamsko-prezentacijski prostor, jačanje pozitivne poduzetničke klime i umrežavanje dionika aktivnih u poduzetništvu.

Nedavno je potpisan i ugovor s izvođačem radova za gradnju Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće, projekta vrijednog 100 milijuna kuna. RDC je projekt izgradnje poljoprivredne infrastrukture od posebnog značaja za Osječko-baranjsku županiju i  poljoprivredne proizvođače. Realizirat će se u tri faze izgradnje. Prva faza obuhvaća smještajne kapacitete u U.L.O. režimu i s dinamičkom atmosferom. Planirani kapacitet iznosi 2.910 tona jabuka i ostalih voćarskih vrsta pogodnih za skladištenje. Od toga prostori za 690 tona se odnose na ekološku proizvodnju, a 220 tona za komercijalnu proizvodnju. Postoje i prostori koji će služiti za privremeno skladištenje voća i povrća, pa će ukupni smještajni kapacitet voća i povrća u RDC-u biti 3.298  tona. Objekt će se gradit na prostoru na 8.000 kvadratnih metara u Eko industrijskoj zoni Nemetin, a planirano je zapošljavanje 25 djelatnika i još 29 na određeno radno vrijeme

Na području Osječko-baranjske županije u tijeku je izgradnja tri sustava navodnjavanja (SN Puškaš, SN Mala šuma – Veliki vrt i SN Poljoprivredni institut Osijek), a raspisan je javni natječaj za izgradnju SN Budimci-Krndija. Za tri sustava su u cijelosti osigurana sredstva iz Programa ruralnog razvoja, dok SN Puškaš zajedno financiraju Hrvatske vode i Osječko-baranjska županija. Pripremljene su građevinske dozvole za izgradnju još dva sustava i čim se zatvori financijska konstrukcija može početi njihova izgradnja.

Osječko-baranjska županija se je i ove godine uključila u EU projekt Osiguranje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva pod nazivom „Školski obrok za sve“ koji je i jedinstven u Hrvatskoj, jer je odmah na počecima osnovna ideja bila je povezivanje lokalnih OPG-ova i njihove proizvode donijeti na stol osnovnoškolcima, kako bi na taj način imali barem jedan topli obrok dnevno, a u isto vrijeme osnaživati domaće proizvođače i prerađivače hrane. Uz EU novac u projektu sudjeluje sa svojim sredstvima i županija, a uključili su se i gradovi i općine, kako bi  svih 18.000 osnovnoškolaca imalo osiguran topli obrok. U ovoj školskoj godini kroz EU Županiji je odobreno 999.000 kuna.

Bjelovarsko-bilogorska županija: Gradi se nova zgrada Opće bolnice, velika su ulaganja u energetske obnove škola

Sa 396,81 posto porasla su povučena sredstva iz EU u tri godine u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Bjelovarsko-bilogorska županija je 2013. godine kada je Damir Bajs ponovno postao župan bila zadnja županija u Republici Hrvatskoj po povlačenju europskih sredstava i zadnja županija u Hrvatskoj po ulaganjima u školstvo. Ovog trenutka Bjelovarsko-bilogorska županija treća je županija kada govorimo o županijskih projektima po povlačenju europskih sredstava i druga županija po ulaganjima u školstvo u Republici Hrvatskoj u apsolutnom iznosu. Proračun Bjelovarsko-bilogorske županije 2013. godine bio je 123 milijuna kuna, a 2021. godine planirani proračun iznosi gotovo 1,1 milijardu kuna iz čega proizlaze i brojni projekti putem kojih se uspješno koriste europska sredstva. Među njima su i projekti u zdravstvu gdje se posebno izdvaja najveća zgrada u povijesti grada Bjelovara s javnom funkcijom kao i Bjelovarsko-bilogorske županije u povijesti, a riječ je o gradnji nove zgrade Opće bolnice Bjelovar projektu vrijednom 272 milijuna kuna, a za što su dijelom osigurana i europska sredstva. Radovi na izgradnji su u punom jeku, a realizacijom projekta građani županije dobit će novu modernu bolnicu – bolnicu 21. stoljeća.

Također, Bjelovarsko-bilogorska županija u najvećem je investicijskom ciklusu energetske obnove županijskih škola, te gradnje i nadogradnje škola, a riječ je o 50 školskih objekta u koje će se ukupno uložiti preko 250 milijuna kuna. 32 objekata je završeno ili je pri kraju, 15-ak investicija je u tijeku, a za dio škola raspisani su natječaji za izvođača radova. Također, pri kraju je u energetska obnova Doma za starije osobe u Bjelovaru, a energetski je obnovljena i zgrada bolnice i stomatologije u Bjelovaru.

Jedan u nizu europskih projekata je i projekt Regionalnog centra kompetentnosti u zdravstvu Medicinske škole Bjelovar. Riječ je o dva odobrena europska projekta koji podrazumijevaju nadogradnju i opremanje škole te uspostavu Regionalnog centra kompetentnosti u koji se ulaže preko 62 milijuna kuna za što su u potpunosti osigurana sredstva, a uskoro slijedi potpisivanje ugovora s izvođačem radova za nadogradnju Medicinske škole u Bjelovaru.  S obzirom da se radi o ustrojstvu praktički nove ustanove prva aktivnost u drugom dijelu projekta je uspostava rada Centra kompetentnosti i partnerska suradnja budući da projekt obuhvaća trinaest partnera.

Bjelovarsko-bilogorska županija provodi ili je privela kraju i niz drugih europskih projekata poput projekta „Za zdravlje Bjelovarsko-bilogorske županije“ putem kojeg su obnovljene četiri ispostave Doma zdravlja u županijskim gradovima i opremljene novom medicinsko-dijagnostičkom opremom. Županija je i nositelj projekta „Za žene Bjelovarsko-bilogorske županije“ koji se financira iz programa Zaželi i sada je u provedbi faza II spomenutog projekta putem kojeg se pomaže građanima treće životne dobi. Putem europskih sredstava financira se i besplatan obrok za djecu od rizika od siromaštva u županijskim školama, a osigurana su i sredstva za asistente u nastavi te drugi. (L.K.)