Na temelju podataka o izvršenju proračuna za zadnje dostupnu 2021. godinu, naša analiza pokazuje da su najviše za zaštitu okoliša izdvojile, ne računa li se Grad Zagreb, Šibensko-kninska i Dubrovačko-neretvanska županija, po izdvojenim sredstvima po stanovniku slijede ih Virovitičko-podravska, Istarska i Zadarska županija, a po udjelu iz proračuna ljestvicu top pet najboljih nastavljaju Splitsko-dalmatinska, Virovitičko-podravska i Istarska županija. U odnosu na 2020. godinu, u apsolutnom i relativnom pokazatelju, najviše su sredstva povećala Vukovarsko-srijemska, Šibensko-kninska, Zadarska, Splitsko-dalmatinska, Osječko-baranjska te Ličko-senjska županija.
Prije 51 godinu održana je Konferencija Ujedinjenih naroda na kojoj je usvojen Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) pa se 5. lipnja slavi kao Svjetski dan zaštite okoliša. Unazad nekoliko godina radi se na ubrzanom zaustavljanju štete koja je okolišu napravljena pa je i velik dio novca iz europskih fondova usmjeren na zelenu Europu.
Prema podacima DZS-a, ukupne investicije u zaštitu okoliša u Hrvatskoj u 2020. iznosile su 2,9 milijardi kuna, što je u odnosu na 2019. smanjenje za 2,1%, a u odnosu na 2018. povećanje za 6,8%. Prema podacima Eurostata, prihodi od poreza na okoliš u 2020. na razini zemalja Europske unije iznosili su 5,6% ukupnih poreznih prihoda, dok je u Hrvatskoj taj udio iznosio 8,9%.
Velik dio ulaganja odnosi se na obnovljive izvore energije. Prema podacima za 2020. godinu, 31% energije u Hrvatskoj koristilo se je iz obnovljivih izvora energije, dok je na razini Europske unije obnovljiva energija činila 21,1% finalne potrošnje energije.
Drugi veliki problem je otpad. Prema podacima Eurostata, u Europskoj uniji u 2020. proizvodilo se 505 kg komunalnog otpada po stanovniku, dok je u Hrvatskoj prosjek bio manji i iznosio je 418 kg po stanovniku. No već godinu poslije, 2021. godine poraslo je na 454 kg što je i najveća vrijednost u razdoblju od 1995. do 2021. godine. Dio razloga leži u manjem broju stanovnika s kojim se je dijelio ukupni otpad, a nakon popisa stanovništva te u jačanju usluga. Na razini Europske unije u 2020. recikliralo se čak 47,8% komunalnog otpada, a u Hrvatskoj 34,3%. Posljednjih godina naglasak je i na recikliranju biootpada. Tako se je u 2020. u Europskoj uniji recikliralo 90 kg biootpada po stanovniku, dok se u Hrvatskoj ta vrsta otpada reciklirala mnogo manje, 23 kg biootpada po stanovniku.
Ove godine, Svjetski dan zaštite okoliša usmjeruje pažnju na problem onečišćenja plastikom. Cilj je potaknuti države na snažnije aktivnosti u borbi protiv onečišćenja plastikom i prijelaz na kružno gospodarstvo. U posljednjih 50 godina plastika je zasitila naš svijet i promijenila način na koji živimo.
Nadalje, Eurostat je pokazao da je prije tri godine više od trećine (37,8%) ukupne površine Hrvatske bilo zaštićeno područje, dok je u na razini Europske unije zaštićenim područjem bilo proglašeno 26,4% njezine ukupne površine.
Prema proračunskim podacima, u 2021. godini uloženo je u svim županijama 62,3 milijuna eura za zaštitu okoliša, dok je prema podacima za 2022. godinu, a gdje je još uvijek riječ o planiranim sredstvima, za zaštitu okoliša namijenjen bio veći iznos, 84 milijuna eura. Osim prve dvije, u 2021. godini sve su izdvojile do 1 posto proračuna za zaštitu okoliša, a njih osam je povećalo izdvajanja u odnosu na 2020. godinu.
Najviše su za zaštitu okoliša u 2021. godini izdvojile, ne računa li se Grad Zagreb koji ima status županije i na koji se odnosi 74 posto cjelokupnih izdvajanja, Šibensko-kninska i Dubrovačko-neretvanska županija, 182,87 kuna, odnosno 134,91 kunu po stanovniku, a po udjelu izdvojenih sredstava iz proračuna 2,02, odnosno 1,53 posto. Virovitičko-podravska županija izdvojila je po stanovniku 80,57 kuna, Istarska 53,82 kune i Zadarska 51,56 kuna. Po udjelu iz proračuna slijede u ljestvici top pet županija, Splitsko-dalmatinska s izdvojenih 0,94 posto, Virovitičko-podravska s 0,88 posto i Istarska županija s izdvojenih 0,68 posto. U odnosu na godinu prije, Šibensko-kninska županija povećala je za zaštitu okoliša u 2021. godini 4,6 milijuna kuna, Zadarska 3,3 milijuna, Splitsko-dalmatinska i Vukovarsko-srijemska 1,8 milijuna te Osječko-baranjska 1,4 milijuna kuna. U postocima, najviše je povećala izdvajanja Vukovarsko-srijemska županija, za 173,6 posto, Ličko-senjska za 92,28 posto, Zadarska za 66,24 posto, Šibensko-kninska za 35,66 posto te Osječko-baranjska za 26,86 posto.
Virovitičko-podravska županija izdvojila je po stanovniku 80,57 kuna iz proračuna za zaštitu okoliša, odnosno 0,88 posto udjela iz proračuna.
Županija od planiranih aktivnosti ima energetsku obnovu 4 zgrade Opće bolnice Virovitica.
Kako pokazuju proračunski podaci najviše se novca usmjerava za rad JU Agencije za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima. Upravo Agencija upravlja Centrom za posjetitelje Križnica. Upravljaju i Centrom za posjetitelje Dravska priča. S partnerima Virovitičko-podravskom županijom, općinom Pitomača i Turističkom zajednicom Virovitičko-podravske županije prijavili su projekt „Drava kao nadahnuće“ u kojem će se oba centra dignuti na još jedan viši nivo.
Novi projekt Parka prirode Papuk – Prijemna točka “Vrata Papuka” još je jedan projekt predstavljen ove godine i prijavljen u okviru NPOO na Poziv Ministarstva turizma i sporta. Prijemna točka “Vrata Papuka” kako joj i samo ime govori bit će ulaz u najposjećeniju kontinentalnu destinaciju – Park šumu Jankovac, a uz dječje igralište, kafić, suvenirnicu, konferencijsku dvoranu, izložbeni postav te ishodište pješačke staze, adrenalinski park i turistički vlakić, omogućit će posjetiteljima posve novi doživljaj Papuka. Glavna zgrada bit će energetski gotovo potpuno pokrivena iz obnovljivih izvora energije, a prikupljena kišnica, koristit će se kao „tehnološka voda“. Fotonaponska elektrana bit će snage 20 kw, a pretpostavlja se kako će na godišnjoj razini proizvoditi 27.575,00 kwh. Bit će tu i dizalice topline, kao i separoator ulja i masti tretiranih oborinskih otpadnih voda s površina kolnika.
Istarska županija izdvojila je u 2021. godini za zaštitu okoliša 53,82 kune po stanovniku i 0,68 udjela iz proračuna. Prema planu u ovogodišnjem proračunu za zaštitu okoliša planira se izdvojiti 1,7 milijuna eura. Među njima su sredstva za gospodarenje otpadom, prevencija u zaštiti okoliša te EU projekti…
Kako je nedavno istaknuo župan Boris Miletić, jedinice lokalne i regionalne samouprave unutar Županije već provode mjere kako bi smanjile negativni utjecaj ugljičnog dioksida te kako bi se prilagodile ekološkim izazovima današnjice.
‘Moramo se preorijentirati na proizvodnju električne energije iz energije sunca, stoga nam je cilj izgradnja fotonaponskih solarnih panela na više lokacija na području Istarske županije, ukupne instalirane snage od cca 400 MW, zatim i 150 MW snage iz kapaciteta vjetra na moru. Također, istaknuta je potreba za razvojem baterijskog sustava, koji će podržati takvu proizvodnju, kao i daljnji razvoj infrastrukture za punjenje električnih vozila te proizvodnja zelenog vodika, s obzirom na to da je Istra autodestinacija i da je iznimno važno osigurati dostupnu infrastrukturu za punjenje električnih automobila’, rekao je nedavno istarski župan.
U našem prošlogodišnjem izboru za Najbolji EU projekt u kategoriji Doprinos znanosti i inovacijama pobjedu je od žirija odnio projekt Istarske županije COASTENERGY – Blue energy in ports and coastal urban areas te visoko treće mjesto po izboru javnosti. Projektom je razvijen model sustavnog pristupa energetskoj obnovi zgrada kulturne baštine na području Županije, a izabrana je Gradska Palača Grada Poreča. Za istu je izrađen strojarski projekt termotehničkih instalacija i elektrotehnički projekt ugradnje dizalice topline morska voda/voda za potrebe grijanja/hlađenja objekta, te je izrađena i Studija izvodljivosti s analizom troškova i koristi zamjene postojećeg energenta i različitih varijanti korištenja morske vode kao „energenta“ u sklopu termotehničkog sustava.
U fazi implementacije je projekt SEAHEaT – Sea for Heritage Energy Transition koji promovira energetsku obnovu zaštićenih zgrada kroz ugradnju dizalica topline koje kao primarni energent koriste morsku vodu. Projekt provodi Specijalna bolnica za ortopediju i rehabilitaciju “Martin Horvat” Rovinj. Početkom 2022. godine prijavljen je i projekt daljinskog grijanja (district heating) većeg broja javnih zgrada u gradu Raši…
Istarska županija je preklani bila i među vodećima po odvojeno sakupljenom otpadu te stopi oporabe.
Splitsko-dalmatinska županija izdvojila je iz proračuna 0,94 posto za zaštitu okoliša te u godinu dana povećala sredstva za 1,8 milijuna kuna.
Ugovor za građenje tri pretovarne stanice u Splitsko-dalmatinskoj županiji potpisan je u travnju. Riječ je o stanicama Zagvozd, Sinj i Brač, a služit će za dnevno prikupljanje otpada iz obližnjih jedinica lokalne samouprave.
„Pretovarne stanice su jako bitan segment kružnog zbrinjavanja otpada. Naime, RCČO kao regionalni centar je krajnja točka zbrinjavanja otpada. Ono što mi odvojimo na kućnom pragu će najprije završavati u pretovarnim stanicama, a zatim će brigu o otpadu preuzeti RCČO“, izjavio je tom prigodom župan Blaženko Boban.
Krajem prošle godine potpisan je ugovor o projektiranju i građenju Centra za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji za prvu fazu realizacije RCČO Lećevica.
Upravo je zato i ove godine najveći dio od planiranih 10,6 milijuna eura za zaštitu okoliša u proračunu planiran za smanjenje onečišćenja. Ujedno su i planirana sredstva puno veća, s obzirom da su lanjska planirana sredstva bila 2,6 milijuna eura. Prethodne dvije godine najviše se je ulagalo u upravljanje zaštićenih prirodnih vrijednosti.
Vukovarsko-srijemska županija povećala je u 2021. godini izdvajanja za zaštitu okoliša za 173,60 posto, odnosno 1,8 milijuna kuna. U ovogodišnjem planu proračuna za zaštitu okoliša predviđen je iznos od 311,3 tisuće eura.
Osječko-baranjska županija povećala je u odnosu na 2020. godinu 26,86 posto sredstva za zaštitu okoliša, odnosno 1,4 milijuna kuna.
Prema podacima ovogodišnjeg proračuna plan je izdvojiti za zaštitu okoliša 1,1 milijun eura. Ponajprije za dvije javne ustanove – Zavod za prostorno uređenje i Agenciju za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima, zatim za gospodarenje otpadom, zaštitu okoliša itd. (L. Kiseljak)
