Drugu godinu zaredom županije su za transparentnost proračuna dobile čistu peticu! Institut za javne financije predstavio je danas rezultate osmog ciklusa istraživanja proračunske transparentnosti lokalnih jedinica koji pokazuju stagnaciju, odnosno prosječna ocjena za sve jedinice  je ista kao i lani, 4,5. 

Prosječna proračunska transparentnost svih hrvatskih županija, gradova i općina – izražena brojem ključnih proračunskih dokumenata
objavljenih na njihovim mrežnim stranicama – iznosi 4,5 od mogućih 5, isto kao i lani.

Sve županije objavile su svih 5 traženih dokumenata – izvještaj o godišnjem izvršenju proračuna za 2020., izvještaj o polugodišnjem izvršenju proračuna za 2021.,  prijedlog proračuna za 2022.,  izglasani proračun za 2022. te  proračunski vodič za građane za 2022. godinu.

Lani su također sve županije imale petice, preklani dvije županije, Međimurska i Virovitičko-podravska su imale četvorku iz transparentnosti, a godinu prije  županije – Koprivničko-križevačka, Ličko-senjska i Vukovarsko-srijemska.

Prema prosječnoj transparentnosti svih lokalnih jedinica na svome području, gradova i općina, vodeće su Požeško-slavonska, Primorsko-goranska, Varaždinska i Međimurska.

Ukupna prosječna transparentnost županija*

* Zbroj transparentnosti županije, te svih gradova i svih općina u toj
županiji, podijeljen s ukupnim brojem jedinica u toj županiji, uključujući i
županiju.
Izvor: autori

Proračunska transparentnost podrazumijeva uvid u potpune, točne, pravovremene i razumljive proračunske informacije. Na temelju njih građani se mogu angažirati i, između ostalog, pokušati utjecati na efikasnost prikupljanja i trošenja proračunskih sredstava, odgovornost Vlade i vlasti lokalnih jedinica, kao i na smanjenje mogućih koruptivnih radnji.

Cilj je, kažu u Institutu,  utvrditi količinu ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na mrežnim stranicama lokalnih jedinica, bez detaljnije analize njihova sadržaja. Sama objava dokumenata ne znači da su jedinice apsolutno proračunski transparentne niti da im je vodstvo apsolutno proračunski odgovorno, nego je samo potvrda da su se pridržavale Zakona o proračunu, Zakona o pravu na pristup informacijama i preporuka Ministarstva financija. Ta razina proračunske
transparentnosti može se smatrati tek prvim korakom prema potpunijoj transparentnosti odnosno temeljnim preduvjetom za edukaciju građana o lokalnim proračunima. Samo se proračunski obrazovani i informirani građani mogu konstruktivno uključiti u lokalne proračunske procese i odlučivanje o prikupljanju i potrošnji lokalnih sredstava te kontrolu odgovornosti lokalnih vlasti.

Spomenimo i da je prosjek gradova  4,7, a općina 4,4. No, još uvijek 19 gradova i 92 općine ne objavljuju ni sva tri dokumenta koje su po zakonu obvezni objavljivati, dok 14 gradova i 124 općine ne objavljuju dva dokumenta koje im je Ministarstvo financija preporučilo objavljivati. Dvije općine nisu objavile nijedan proračunski dokument. Naravno, sama objava ključnih proračunskih dokumenata može se smatrati tek prvim, ali temeljnim korakom prema potpunijoj transparentnosti i participaciji građana, odnosno neophodnim preduvjetom za educiranje građana i njihovo uključivanje u lokalne proračunske procese.

Prosječna proračunska transparentnost svih lokalnih jedinica je u razdoblju od 2015.-2022. porasla s 1,8 na 4,5. Pomaci su primjetni kod svih vrsta lokalnih jedinica za sve proračunske dokumente, a to najbolje prikazuje objava proračuna za građane – 2015. ga je objavilo samo 1% općina, a 2022. čak 79%. (L.K.)