Primorsko-goranska županija – upravna tijela, ustanove i trgovačka društva, do sada su uspješno završili 83 europska projekta te povukli gotovo 500 milijuna kuna bespovratnog novca. U provedbi je još 66 projekata s preko 450 milijuna kuna ukupnog iznosa bespovratnog novca, a još 11 projekata je u evaluaciji.  Kada se promatraju i svi ostali projekti koji se provode na teritoriju Županija iznos ugovorenih europskih sredstava prelazi 4,8 milijardi kuna. To je najveći iznos, odmah nakon Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Zagreba.

U intervjuu župan Zlatko Komadina prošao je kroz sve napravljeno u ovom mandatu, što i dalje pozicionira Primorsko-goransku županiju u društvo najrazvijenijih hrvatskih regija po svim relevantnim pokazateljima razvijenosti, a što je i prepoznato od javnosti i zbog čega je župan istaknuo svoju kandidaturu na predstojećim izborima.

Iako su gubici veliki i nezaposlenost je porasla, ipak, PGŽ je i dalje među najrazvijenijim područjima.. Iako je prognozirati teško kada će situacija biti bolja, ipak, kojim mjerama pomažete i budete pomogli gospodarstvu?

– Zbog zabrana ili ograničenja rada ova epidemija najteže je pogodila sektor ugostiteljstva i turizma, dok je ostatak gospodarstva u ovim nenormalnim pandemijskim vremenima ipak poslovao bez većih potresa. Potvrđuje to i podatak o kretanju glavnog prihoda našeg proračuna, a akumulira se iz poreza na dohodak. U prošloj godini po toj smo osnovi ostvarili 16,7 milijuna kuna prihoda manje nego 2019.godine što je pad od 9,7 posto. Jasno je da ugostiteljstvo i turizam u svom poslovanju vezuju i druge industrije, prehrambenu, poljoprivrednu i sigurno da i oni trpe posljedične štete. Bojim se da je i ova turistička sezona, možda čak i više nego prošla, krajnje neizvjesna jer sve europske države koje su naša glavna emitivna tržišta u borbi s epidemijom još uvijek imaju stroge mjere ograničenja kretanje. Ako se ostvare najave o ubrzanom cijepljenju i znatno bržoj distribuciji cjepiva, onda možemo računati da ćemo bar u špici sezone ostvariti solidne rezultate.

Lani su zbog situacije s koronom znatno porasla sredstva za poticaje gospodarstvu, na visokih 11 milijuna kuna. Godinu ranije iznosila su 7,3 milijuna, 2018. godine 5,4 milijuna, a 2017. godine nešto manje, oko 5,38 milijuna kuna. U ožujku je raspisan  Javni poziv poduzetnicima za dodjelu potpora na ruralnim područjima. U ovogodišnjem proračunu za tu mjeru osigurana su sredstva u iznosu od 2,1 milijun kuna od čega je milijun kuna predviđeno za poduzetnike iz Gorskog kotara.

Kada pogledate unatrag, koliko je brzo i ispravno Županija posegnula za mjerama pomoći, iako situacija još uvijek nije dobra te se odluke i mjere učestalo mijenjaju? 

– Već kod pojave većeg broja zaraženih u nama susjednim talijanskim regijama aktivirali smo županijski Stožer civilne zaštite u kojem do danas dominira struka, dakle zdravstveni radnici, epidemiolozi, ravnatelji zdravstvenih ustanova koji su i predlagatelji protuepidemijskih mjera, no Nacionalni stožer bio je taj koji je diktirao tempo uvođenja ili popuštanja. U ovom trećem valu, koji je donio veliki rast novooboljelih naš je Stožer predložio nešto strože mjere, no one se propituju i korigiraju u tjednom ili dvotjednom režimu. Donijeli smo i mjere potpore poduzetnicima pogođenim korona krizom i u nekoliko navrata isplatili smo oko 10 milijuna kuna. Kao regionalna samouprava i nismo mogli posegnuti za nekim drugim mjerama, kao što su to mogli gradovi i općine kroz oslobađanje davanja za najam poslovnih prostora, ili nekih komunalnih davanja. Našim zdravstvenim ustanovama također smo pokrili povećane troškove koje je donijela epidemija, to je na razini oko 11 milijuna kuna. Pomogli smo i obrazovnim ustanovama kojima smo osnivači, osigurali smo im novac za nabavku zaštitne opreme.

Koji su najveći projekti napravljeni u četiri godine i koji su u planu? Kolika je pomoć iz EU fondova?

– I dalje smo među vodećim županijama po ukupnom iznosu ugovorenih EU sredstava, ispred nas su samo Grad Zagreb i Dubrovačko-neretvanska županija gdje se provede dva velika projekta Pelješki most i Zračna luka. Samo naša upravna tijela, ustanove i trgovačka društva do sada su uspješno završili 83 europska projekta te povukli gotovo 500 milijuna kuna bespovratnog novca. U provedbi je još 66 projekata s preko 450 milijuna kuna ukupnog iznosa bespovratnog novca, a još 11 projekata je u evaluaciji.  Kada se promatraju i svi ostali projekti što se provode na teritoriju Primorsko-goranske županija iznos ugovorenih europskih sredstava prelazi 4,8 milijardi kuna. Kao najveće i najvidljivije županijske EU projekte koji su trenutno u provedbi, izdvojio bih 280 milijuna kuna vrijedna ulaganja u projekte lučke infrastrukture, projekt Putovima Frankopana vrijedna 47 milijuna kuna te 100 milijuna kuna za Regionalne centre kompetentnosti.

U proteklom mandatu više je kapitalnih projekata koje smo uspješno realizirali, primjerice dogradnju i rekonstrukcije škole Jelenje-Dražice sa sportskom dvoranom što je generacijski projekt za cijelu Grobinštinu, izgradili smo i novi objekt Doma zdravlja u Novom Vinodolskom tu je i  jedinstveni projekt iz područja zaštite i promocije prirodne baštine, Centar za velike zvijeri u Staroj Sušici, kao novog motiva za dolazak turista i izletnika u naš lijepi Gorski kotar. Odrađene su i sve pripreme za nove kapitalne investicije u području obrazovanja pa upravo kreće gradnja sportske dvorane Medicinske škole, dogradnja osnovne škole u Rabu, a s Općinom Viškovo pripremamo gradnju nove, moderne škole i sportske dvorane u Marinićima. U partnerstvu s općinama iz riječkog prstena i Gradom Kastvom, radi se na projektu prenamjene bivše vojarne u Klani u suvremeni dom za starije osobe kojim će se aplicirati na europska sredstva iz socijalnog fonda. Sve četiri godine u mandatu koji je na isteku, bile su investicijski intenzivne, a gradili smo, dograđivali i uređivali škole, zdravstvene i socijalne ustanove, luke i lučice na obali i otocima, ulagali u kulturnu, povijesnu i prirodnu baštinu, infrastrukturno i sadržajno revitalizirali Platak, uredili na desetke kilometara županijskih cesta, stvarali uvjete za energetsku i ekološku tranziciju naših otoka.

Atraktivnim se pokazao projekt Platak …

– Razvoj županijskog sportsko-rekreacijskog i turističkog centra Platak jedan je od kapitalnih projekata Primorsko-goranske županije na kojem će se temeljiti razvoj planinskog turizma i koji bi u konačnici trebao postati “planinski eko resort”.

Primorsko-goranska županija kroz svoj Goranski sportski centar uspješno preoblikuje Platak u suvremeno odredište za sportaše i rekreativce, s raznovrsnom ponudom za aktivan boravak u prirodi. Po visini dosadašnjih i planiranih ulaganja, Platak predstavlja jedan od najvećih kapitalnih projekata Županije. U proteklih desetak godina uloženo je preko 70 milijuna kuna, od čega se najveći dio odnosi na velike infrastrukturne zahvate uređenja ceste, izgradnje parkirališta te akumulacijskog jezera sa sustavom zasnježenja i potrebnom opremom.

Uz novu veliku investiciju izgradnje nove žičare do Radeševa, Platak bi trebao dobiti i dvije nove atrakcije – alpine coaster te zip line, koji će biti dodatni aduti za privlačenje posjetitelja tijekom cijele godine. Provedba svih projekata u nadležnosti je Goranskog sportskog centra koji u ime Županije provodi aktivnosti i upravlja Platkom.  posljednjih nekoliko godina Platak je dobio brojne nove sadržaje od kojih su u ljetnom periodu svakako najatraktivnije lokacije za druženja u prirodi na uređenim lokacijama za piknik s mogućnošću najma roštilja i novo akumulacijsko jezero sa sustavom zasnježenja. Uređeni su parkovi i osigurani dodatni sadržaji za najmlađe posjetitelje, uređeni sportski tereni i nabavljena različita sportska oprema, uređena su skijališta i sanjkališta, međutim sve su to tek manji zahvati u odnosu na transformaciju koja Platak očekuje u narednih nekoliko godina. Primorsko-goranska županija izradila je izvedbene i glavne projekate za razvoj sustava vodoopskrbe te ishodila lokacijske i građevinske dozvole za razvoj zone Radeševo i proširenje sustava zasnježenja čime će jedinstveno skijalište s pogledom na more postati još atraktivnije.

 Županija dosta projekata usmjerava u Gorski kotar i otoke – koji su najbitniji?

– Osnovan je u ovom mandatu i poseban Fond za Gorski kotar, kroz koji sufinanciramo projekte goranskih općina i gradova.  Podaci govore da smo u četiri godine uložili 170 milijuna kuna sredstava iz proračuna Županije kroz naše razne djelatnosti na područje Gorskog kotara. Vratili smo 4 puta više nego što Gorani uplaćuju u županijski proračun želeći napraviti jedinstven razvoj i kvalitetu života svakog građana županije, nevezano nalazi li se u Rijeci, na otocima ili u Gorskom kotaru. Možemo koliko možemo, naši najveći napori su u obrazovanju, školstvu, dostupnosti kvalitetne zdravstvene zaštite, ali i svim drugim infrastrukturama – sportskoj prije svega, ali i turističkoj. Pokrećemo i program uređenja mreže sanjkališta, a spremni smo   pratiti svaku jedinicu JLS da doda još sadržaja za izletnički turizam. Želja nam je da Gorski kotar bude zeleno srce Hrvatske destinacija sportskog, izletničkog i rekreativnog turizma, investicijski poželjno područje a onda će se dogoditi i toliko željeni demografski oporavak.  Radna mjesta, sigurna plaća, stanovanje kao i uvjeti za djecu – škole i vrtići, recept su za demografiju, a tu država mora biti puno konkretnija nego što je bila do sad.

Još 2015. godine prepoznata je važnost ulaganja u pametne i samodostatne otoke, pokrenuvši pilot projekt „Unije – samoodrživi otok“ koji podrazumijeva razvijanje modela održivog i samodostatnog života na otoku koji će se potom moći implementirati i u ostale slične otočne zajednice. Riječ je o pilot kojega koordinira REA Kvarner, obuhvaća niz aktivnosti  u području poljoprivrede, turizma i ugostiteljstva, energetike te pomorstva, prometa i infrastrukture, kojim se potiče samoodrživost otoka Unije, ne samo u smislu energetike, nego i općenito održivog i samodostatnog života na otoku. Regionalna energetska agencija Kvarner postala je sinonim za projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije ne samo na području Primorsko-goranske županije, jer je dobar dio projekata prepoznat i na nacionalnoj razini te proširen na područje cijele Hrvatske.

Najveća sunčana elektrana u RH Orlec Trinket na otoku Cresu je projekt koji  je do ishođenja lokacijske dozvole razvijala Primorsko-goranska županija, suradnjom nadležnog Upravnog odjela, Zavoda za prostorno uređenje PGŽ i REA-e Kvarner, a realizaciju te investicije, izgradnje najveće solarne elektrane u Hrvatskoj preuzeo je HEP. Vrijednost investicije je 41 milijun kuna.

Velika su ulaganja i u obrazovanje,  uskoro će i sve osnovne škole imati nastavu u jednoj smjeni?

– Kapitalnih projekata realiziranih u mandatu 2017-2021 u odgoju i obrazovanju bilo je na području cijele Županije, bilo da je riječ o ulaganju u  energetsku obnovu škola, njihovu dogradnju ili rekonstrukciju. Lani je to bio iznos od 82,1 milijun kuna, u 2019. godini 89,8 milijuna, 2018. godine 105,5 milijuna, a 2017. godine 80,9 milijuna kuna.

Pojedinačno najveća kapitalna investicija u školstvu je projekt rekonstrukcije i dogradnje Osnovne škole Jelenje-Dražice vrijednosti 40 milijuna kuna, a koja je osim same škole uključila i izgradnju nove školske sportske dvorane, kao i uređenje okoliša.  U OŠ  dr. Andrija Mohorovičić u Matuljima iznos od 12 milijuna kuna utrošen je u dogradnju 8 učionica i ostalih pripadajućih prostora ukupne površine 900 četvornih metara. Županija je tijekom 2018. i 2019. godine realizirala najveću kapitalnu investiciju u osnovnom školstvu vrijednu ukupno 37,6 milijuna kuna – energetsku obnovu osam školskih zgrada i četiri školske dvorane.

Uskoro će i počet izgradnja Sportske dvorane medicinske škole, što će biti prvi takav objekt izgrađen u gradu Rijeci od 1990.godine.

Od 32 osnovne škole samo su tri u dvosmjenskom radu, ali s obzirom na to da je Županijska skupština nedavno  jednoglasno  podržala projekt rekonstrukcije i dogradnje Osnovne škole Ivana Rabljanina u Rabu, s tom investicijom ostaju još samo dvije osnovne škole, u Kastvu i Viškovu, s dvosmjenskim radom, iako i za te škole postoje planovi.

Ukupno će u ovoj godini PGŽ sa 1,6 milijuna kuna financirati programe iznad zakonskog standarda, a Prva riječka hrvatska gimnazija, kao treća u Hrvatskoj, započet će s programom međunarodne mature. Na taj će se način učenicima omogućiti stjecanje IB svjedodžbe koja im otvara izravan upis na fakultete diljem svijeta.

Puno je uspješnih projekata bilo i u ovom mandatu, a zbog čega mislite da možete nastaviti voditi Županiju i u sljedeće četiri godine?

– Protekli, ali i svi prethodni mandati u kojima sam bio na čelu izvršne vlasti obilježeni su konkretnim  i vidljivim rezultatima koji su  pozicionirali Primorsko-goransku županiju u društvo najrazvijenijih  hrvatskih regija po svim relevantnim pokazateljima razvijanosti. Županija smo prepoznata kao poželjna i sigurna za život, otvorena i tolerantna, poticajnog okruženja za poduzetnike i investicije. Županija koja vodi promišljenu politiku uravnoteženog razvoja i uspješno valorizira svoju bogatu prirodnu i kulturno-povijesnu baštinu. To prepoznaje i svi oni koji su iskazali jasna očekivanja da se još jednom kandidiram za župana. Zato sam i istaknuo svoju kandidaturu. Vjerujem u povjerenje građana.

Vi ste i lani imali zadovoljavajuće podatke u turizmu, s obzirom na situaciju, koliki je interes do sada iskazan…

– Uslijed nezapamćene zdravstvene krize koja se proširila cijelim svijetom i vrlo brzo turizam na globalnoj razini bacila na koljena, Kvarner je lanjsku turističku godinu odradio iznad svih očekivanja. Iako su početkom ljetne sezone turistički djelatnici najavljivali da će biti zadovoljni ukoliko ostvarimo i 30% prošlogodišnjih noćenja, Kvarner je tijekom ljetnih mjeseci bio u samom vrhu po broju ostvarenih noćenja u Hrvatskoj. U srpnju je ostvareno čak 68%, a u kolovozu 66% noćenja u odnosu na 2019. godinu, te smo kao regija značajno doprinijeli dobrim turističkim rezultatima hrvatskog turizma. U razdoblju od siječnja do studenoga 2020. godine ostvareno je 58% prošlogodišnjeg turističkog prometa. Pri tome najviše noćenja ostvareno je u obiteljskom smještaju, zatim u kampovima te u hotelima. Gosti iz Njemačke sudjeluju s najvećim udjelom u ukupnim noćenjima na Kvarneru, slijede gosti iz Slovenije, Hrvatske Austrije, Češke, Italije, Poljske, Mađarske, Slovačke.

No, čeka nas vrlo zahtjevna i neizvjesna sezona 2021. TZ Kvarnera intenzivno radi promociju na tržištima koja su nam u ovom trenutku najbitnija i s kojih je najizvjesnije da bi gosti mogli doputovati. Borimo za svakog gosta, a vjerujem da zajedničkim snagama i sinergijom privatnog i javnog sektora, možemo pokazati koliko je kvarnerski turizam prilagodljiv i izdržljiv te ostvariti rezultate slične lanjskima.

Hoće li i koliko, prema računici, na financije utjecati i od ove godine nova porezna reforma?

– Kada se govori o zadnjoj poreznoj reformi treba napomenuti da ona predstavlja peti krug reforme koja obilježila cijelo proteklo mandatno razdoblje, odnosno koja je započela 2017. godine. Učinci tih krugova porezne reforme rezultirali su, s jedne strane, povećanjem realnih plaća zaposlenih što je tijekom prošlog mandatnog razdoblja dovelo do povećanja osobne potražnje i potrošnje, ali, s druge strane, i neizvjesnostima za porezne prihode jedinica lokalne i (područne) regionalne samouprave koje zbog toga nisu u potpunosti osjetile učinke pozitivnih gospodarskih kretanja koja su, iz poznatih razloga, zaustavljena u 2020. godini.

U 2021. godini, država je kompenzirala efekte petog kruga porezne reforme i očekivani pad prihoda od poreza na dohodak jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na način da im je, na teret ukinutog udjela fiskalnog izravnanja koji je iznosio 17%, povećan udjel u porezu na dohodak teret, pri čemu treba napomenuti županije nisu zadovoljne dobivenim povećanjem jer su računice pokazale da ono ne nadoknađuje cjelokupan pad prihoda.

Međutim, treba napomenuti da osim posljedica petog kruga porezne reforme, županije, gradove i općine u 2021. godini očekuju i fiskalne posljedice četvrtog kruga porezne reforme, koje se odnose na olakšice za mlade, i za koje nisu osigurane kompenzacijske mjere.

Zbog svega navedenog, ali i opće neizvjesnosti glede utjecaja pandemije korona virusa na gospodarsku aktivnost, prihodi od poreza na dohodak Proračuna PGŽ u 2021. godini planirani su uz dodatni oprez, odnosno uz rast od 6,9%, ali na razini koja je niža od razine prihoda u 2019. godini. (Lidija Kiseljak)