U posljednje četiri godine prihodi od poreza na dohodak u Primorsko-goranskoj županiji povećani su 2,5 puta. Krenulo se s velikim investicijama u obrazovanje vrijednima 10 milijuna eura, uvedena je demografska mjera priuštivog stanovanja za mlade, završene su dvije velike investicije na Platku – gradnja sustava zasnježenja i gradnja nove četverosjedne žičare Radeševo, ulaže se u domove za starije te u specijalne bolnice na području Županije, a grade Zdravstveni centar Rujevica Zapad te Vatrogasni trening centar Šapjane. Dio je to tek mjera i projekata koji su završeni ili su pred završetkom u Primorsko-goranskoj županiji na čijem je čelu posljednje četiri godine, ali i prethodnih pet mandata, Zlatko Komadina.
‘Razvoj je bio glavni pokretač ideja, programa i projekata Primorsko-goranske županije koji je obilježio protekli mandat. Bilo je to razdoblje koje je donijelo brojne izazove koje smo nastojali pretvoriti u prilike i zajedno s partnerima i zaposlenicima, oblikovati razvoj naše Županije.’ – ističe na početku mandatnog izvješća primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, kojemu je to ujedno i posljednji mandat, s obzirom da se na predstojećim lokalnim izborima neće kandidirati.
Prvu godinu obilježio je snažan gospodarski oporavak nakon pandemijske krize, što je omogućilo stabilan i kontinuiran rast prihoda od poreza na dohodak – do kraja mandata dosegnuvši razinu 2,5 puta veću nego na početku. ‘Unatoč pozitivnim trendovima, svjesni smo fiskalnih rizika koje donose dugoročne porezne izmjene, no uz transparentno upravljanje javnim sredstvima i redovitu suradnju sa zainteresiranom javnošću, osigurali smo održivost Proračuna te najviše ocjene Instituta za javne financije u okviru godišnjih istraživanja transparentnosti Proračuna.’, kaže župan.
Također su i prihodi od pomoći za EU projekte, nakon privremenog pada 2022. godine, u zadnje tri godine zabilježile kontinuirani rast, omogućivši Županiji nastavak ključnih investicija u javnu infrastrukturu, ali i u visokokvalitetne javne usluge.
Uvedeno je tako devet novih srednjoškolskih programa, poput Tehničara za informacijske tehnologije i Šumarskog tehničara. Istovremeno su se rekonstruirale i dogradile osnovne škole i školske sportske dvorane diljem Županije – u Dražicama, Rabu, Dobrinju, Mošćeničkoj Dragi, Triblju, Klani, Čavlima, Brodu na Kupi – s ukupnim ulaganjima od gotovo 10 milijuna eura, a Županija je sudjelovala u sufinanciranju.
Projektom rekonstrukcije i dogradnje Osnovne škole Jelenje-Dražice u Dražicama s izgradnjom školske sportske dvorane bili su obuhvaćeni radovi potpune rekonstrukcije i dogradnje zgrade škole u Dražicama. Na taj je način kapacitet postojeće zgrade s prijašnjih 10 proširen na 21 učionicu i time omogućen jednosmjenski rad škole na jednoj lokaciji. Dograđena je i jednodijelna školska sportska dvorana koja je toplom vezom povezana sa zgradom škole.
Provedba projekta dogradnje i rekonstrukcije OŠ Ivana Rabljanina obuhvatila je radove dogradnje troetažnog aneksa u kojem je smješteno osam novih učionica i pripadajućih kabineta, a nakon završetka radova, prostorni kapaciteti škole povećani su za 770 m2.
Dogradnja PŠ Dobrinj počela je 2022. godine izradom projektne dokumentacije kojom je predviđena dogradnja novog krila zgrade škole u tri etaže i djelomična prenamjena prostora unutar postojećih prostora škole. Škola će dobiti šest novih učionica i dva kabineta te ostale prateće prostore.
Energetska obnova PŠ Eugen Kumičić Mošćenička Draga obuhvatila je cjelokupno uređenje unutrašnjeg prostora škole s nabavom nove opreme.
Unutrašnje uređenje Osnovne škole Jurja Klovića Tribalj obavljeno je u prostoru iseljenog vrtića, a preuređenjem postojećih prostora škole dobivena je i jedna nova učionica s pripadajućim kabinetom.
Energetskom obnovom školske sportske dvorane OŠ Klana u cijelosti je uređena školska sportska dvorana.
Energetska obnova OŠ Čavle uključila je sanaciju fasade u starom dijelu škole.
Kroz projekt cjelodnevne škole u OŠ Frana Krste Frankopana Brod na Kupi obavljeni su radovi na uređenju i nabavljena oprema, čime se omogućava izvođenje cjelodnevne nastave.
Na javni poziv Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) za sufinanciranje bespovratnim sredstvima EU-a, Primorsko-goranska županija kao osnivač prijavila je sljedeće kapitalne projekte: Izgradnja nove Područne škole u Rešetarima, OŠ Milan Brozović u Kastvu sa školskom sportskom dvoranom (zbog rada škole u dvije smjene i nemogućnosti proširenja postojećih kapaciteta OŠ Milan Brozović u Kastvu, prijavljen je projekt izgradnje nove područne škole i školske sportske dvorane u Rešetarima), Izgradnja nove Područne škole u Marinićima Osnovne škole Sveti Matej Viškovo i školske sportske dvorane, zatim Izgradnja nove školske sportske dvorane Osnovne škole Maria Martinolića Mali Lošinj, Izgradnja nove školske sportske dvorane Osnovne škole Jurja Klovića Tribalj i dogradnja Osnovne škole Čavle (četiri nove učionice).
Ulaganja u srednje škole i učeničke domove obuhvatila su izgradnju školske sportske dvorane Medicinske škole u Rijeci, energetsku obnovu Hotelijersko-turističke škole i Gimnazije Eugena Kumičića Opatija, uređenje igrališta Učeničkog doma Kvarner, te uređenje unutrašnjih prostora Prve sušačke hrvatske gimnazije čime je omogućeno uvođenje novoga srednjoškolskog programa umjetničkog obrazovanja – klasični balet i suvremeni ples.
‘Posebno smo ponosni na činjenicu da je čak sedam srednjih strukovnih škola u Primorsko-goranskoj županiji sudjelovalo u uspostavi regionalnih centara kompetentnosti u četiri (pod)sektora: turizam i ugostiteljstvo, zdravstvo, elektrotehnika i računalstvo te strojarstvo, što ukazuje na razvijenost strukovnog obrazovanja u Županiji. Istovremeno, vodili smo računa o najosjetljivijim skupinama učenika pa tako već sedmu godinu zaredom učenicima naše Županije osiguravamo potporu velikog broja pomoćnika u nastavi za što smo osigurali financijska sredstava uspješnom prijavom na Javni poziv u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali. Na taj način učenicima s teškoćama u razvoju kontinuirano osiguravamo pravo na kvalitetno obrazovanje te na ravnopravno i aktivno sudjelovanje u društvu.’, izdvaja župan.
Županija je od 2021. do 2024. godine financirala nabavu opreme za potrebe osnovnih i srednjih škola, te učeničkih domova u vrijednosti 800 tisuća eura. Sveukupna ulaganja u odgojno-obrazovne ustanove kojima je Županija osnivač tijekom mandatnog razdoblja iznosila su 28 milijuna eura.
Već godinama Primorsko-goranska županija dodjeljuje stipendije za studente dodiplomskih i diplomskih studija deficitarnih zanimanja. Godišnje se stipendira 37 studenata u iznosu od 160 eura mjesečno, za razdoblje od 10 mjeseci. U akademskoj, odnosno školskoj 2024./2025. godini, Županija je započela sa stipendiranjem darovitih studenata i darovitih učenika srednjih škola.
Osim u obrazovanju, veliki rezultati ostvareni su u pomorskom sektoru koji bilježi značajan rast. Prihodi županijskih lučkih uprava tijekom mandatnog razdoblja povećani su za gotovo 2 milijuna eura, a kroz EU fondove osigurano je više od 26 milijuna eura za infrastrukturne projekte, poput dogradnje i sanacije luka u Cresu, Crikvenici, Baški i Rabu.
‘Uspješnost u povlačenju sredstava rezultat je kontinuiranog rada i velikog truda koje su naše županijske lučke uprave ulagale u stručnu i pravovremenu pripremu potrebne tehničke dokumentacije koja je temeljni preduvjet za prijavu infrastrukturnih zahvata na natječaje. Ujedno, ti rezultati ukazuju na činjenicu da su županijske lučke uprave prepoznate kao odgovoran partner za provedbu financijski vrlo zahtjevnih projekata te očekujemo da će se ovakva uspješna praksa nastaviti i u budućnosti.’, kaže.
Tijekom mandatnog razdoblja, nastavlja župan, radilo se je na poticanju uravnoteženoga regionalnog razvoja, između ostalog, donošenjem Plana razvoja Primorsko-goranske županije 2022. – 2027., usmjerenog na konkurentnost, znanje, napredne tehnologije i održivost. Radi poticanja ravnomjernog razvoja u razdoblju 2023. – 2025. osigurano je 930 tisuća eura godišnje kroz Fond za Gorski kotar za sufinanciranje aktivnosti i projekata s područja Gorskog kotara. Nastavilo se je i s ulaganjima u Regionalni sportsko-rekreacijski i turistički centar Platak, u okviru kojeg su u mandatnom razdoblju dovršene dvije najveće investicije – gradnja sustava zasnježenja i gradnja nove četverosjedne žičare Radeševo.
Osim Platka, u 2021. godini pokrenut je poseban program sufinanciranja razvoja mreže sanjkališta u Gorskom kotaru kroz koji se je sufinanciralo 13 projekata na području svih devet jedinica lokalne samouprave Gorskog kotara.
Posebna pažnja posvećena je i otocima. ‘Donijeli smo teritorijalnu strategiju razvoja otoka Primorsko-goranske županije, kojom se podržavaju održivo upravljanje, očuvanje i korištenje otočnog prostora, unaprjeđenje poslovne i javne infrastrukture na otocima, valorizacija kulturne baštine i razvoj kulturnih usluga te poticanje energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energija na otocima. U suradnji s otočnim dionicima, prikupili smo informacije o potencijalnim projektima te utvrdili 20 projekata u visokoj fazi spremnosti, s područja svih otočnih jedinica lokalne samouprave te smo s nadležnim Ministarstvom sklopili Sporazum o provedbi teritorijalne strategije Primorsko-goranske županije kojim je za provedbu projekata osigurano gotovo 32 milijuna eura iz Integriranoga teritorijalnog programa 2021. – 2027.’
U području socijalne skrbi pokrenute su ključne inicijative za unaprjeđenje kvalitete života građana. U 2024. godini započela je izrada Socijalnog
plana financirana sredstvima Europskoga socijalnog fonda plus, a istovremeno se je nastavilo i s povećanjem smještajnih kapaciteta za starije osobe. Tako je, primjerice, u mandatnom razdoblju započet projekt energetske obnove Doma za starije osobe Mali Kartec Krk ukupne vrijednosti gotovo 3 milijuna eura, na Rabu je otvorena dislocirana jedinica Doma za starije osobe Mali Kartec Krk od strateškog značenja za stanovnike otoka, dok je na Cresu započela izgradnja novog objekta dislocirane jedinice Doma za starije osobe Marko A. Stuparić koja će raspolagati smještajnim kapacitetom od 90 kreveta.
Također se je nastavilo i s financiranjem izvaninstitucijske skrbi, posebno u područjima u kojima je pojedina socijalna usluga teže dostupna lokalnom stanovništvu. Inicijativama, poput programa Pomoć u kući, ugradnje alarmnog sustava te koordiniranja rada klubova za starije, pridonosimo boljoj integraciji starijih osoba u društvu te im pružamo podršku u zadovoljenju svakodnevnih potreba. Projektom Ured za demografiju, započeli smo s provedbom demografske mjere Poticajno stanovanje te smo u tu svrhu sufinancirali adaptaciju i uređenje 12 stambenih jedinica na području gradova Rijeke, Vrbovskog, Čabra i Cresa te Općine Mrkopalj. U ovom mandatnom razdoblju također smo nastavili s provedbom aktivnosti usmjerenih na pružanje logopedske terapije i rehabilitacije za djecu s područja Gorskog kotara započetom još 2017. godine.
‘Kada govorimo o djeci i mladima, valja napomenuti da smo jedina Županija koja je u suradnji sa Skupštinom europskih regija, Gradom Rijekom i Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, odlučila progovoriti o rastućem problemu mentalnog zdravlja kod mladih, organiziravši međunarodnu konferenciju na kojoj smo razmijenili iskustva s partnerima iz Norveške, Švedske, Estonije, Belgije, Nizozemske, Španjolske, Portugala, Ukrajine, Srbije i Slovenije.’, podsjeća župan Komadina.
Dodaje i kako su gospodarstvo, turizam i poljoprivreda, također bili u središtu aktivnosti.
‘Uspostavili smo učinkovite procedure koje su rezultirale s 95,8 % riješenosti predmeta u području obrtništva, ugostiteljstva i turizma, te potaknuli konkurentnost i razvoj malog i srednjeg poduzetništva kroz razne programe, poput potpora male vrijednosti, kreditiranja i financiranja komercijalizacije inovacija. U 2023. godini izrađen je novi Strateški plan razvoja poljoprivrede, s novim i širim programom mjera, od primjerice potpora osnivanju i razvoju OPG-ova i održivog gospodarenja ugljikom u poljoprivredi, do sufinanciranja nabave mehanizacije i opreme te potpora radu poljoprivrednih zadruga i proizvođačkih organizacija. Naši sustavni napori, u suradnji s Turističkom zajednicom Kvarnera, na brendiranju i pozicioniranju Primorsko-goranske županije kao gastrodestinacije, rezultirali su dobivanjem prestižne titule Europske regije gastronomije za 2026. godinu. Priznanje je to za sve naše vrijedne ugostitelje koji njeguju izvrsnost te već godinama nose naše prepoznatljive oznake gastronomske kvalitete – Kvarner gourmet i Kvarner food.’
Zdravstveni sektor ostaje jedan od prioritetnih segmenata, naglašava župan i dodaje da je tijekom mandatnog razdoblja osigurano ulaganje od gotovo 30 milijuna eura u programe sigurnosti zdravlja i prava na zdravstvene usluge, unaprjeđenja kvalitete zdravstvene zaštite te investicija u zdravstvenu infrastrukturu. Zajedno s Domom zdravlja Primorsko-goranske županije i Gradom Opatijom financira se rekonstrukcija i dogradnja te izgradnja pripadajućeg parkirališta za objekt novog Doma zdravlja u Opatiji.
‘Nastavili smo i s razvojem naših specijalnih bolnica. U Thalassotherapiji Opatija uložena su značajna financijska sredstva u nabavu medicinske opreme od koje se posebno ističe nabava magnetske rezonancije 3T. U Thalassotherapiji Crikvenica u tijeku je provedba ulaganja u modernizaciju smještajnih kapaciteta radi razvoja lječilišnog i wellness turizma, ukupne vrijednosti više od 6 milijuna eura, od čega 5 milijuna čine bespovratna EU sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Projektom je planirana rekonstrukcija objekta Smiljka s izgradnjom vanjskog bazena i adaptacija postojećega unutarnjega terapeutskog bazena s morskom vodom. Tijekom mandata završen je projekt obnove bolničkih paviljona Insule – Županijske specijalne bolnice za psihijatriju i rehabilitaciju, za koji je u razdoblju 2007. – 2022. uloženo više od 5 milijuna eura. Dovršen je i kapitalni projekt Revitalizacija Lječilišnog centra Veli Lošinj u koji je tijekom 2021. i 2022. godine uloženo više od 3 milijuna eura, dok je trenutno u provedbi rekonstrukcija Parka 4. za što je odobreno više od 2 milijuna eura bespovratnog sufinanciranja iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026.
Još jedan u nizu kapitalnih projekata kojima Županija nadilazi postojeće zakonom propisane standarde, jest projekt Zdravstvenog centra Rujevica Zapad, kojim se planira izgradnja objekata za potrebe Hrvatske gorske službe spašavanja i Zavoda za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije. Projekt je usmjeren na objedinjavanje resursa i djelovanja interventnih službi na području Primorsko-goranske županije, a njegova ukupna vrijednost iznosi 12 milijuna eura.’
Primorsko-goranska županija od rujna 2023. godine sufinancira prijevoz onkoloških pacijenata na i s terapija. S obzirom na velik broj samačkih kućanstva ovakva vrsta pomoći od velikog je značenja gledano i s organizacijskog i financijskog aspekta. Financiranje je usmjereno prema jedinicama lokalne samouprave koje u svojim sredinama mogu organizirati prijevoz te u tom slučaju do 50 % troškova sufinancira Županija. U 2023. godini bilo je uključeno pet jedinica lokalne samouprave, dok je 2024. godine taj broj udvostručen na 10.
Na području kulture, sporta i tehničke kulture kreiran je novi strateške dokument – Plan razvoja sporta i Plan razvoja tehničke kulture 2022. – 2027. Ulaganja u sportske objekte, obnove nogometnih igrališta i izgradnja novih sportskih dvorana, poput one u Loparu na otoku Rabu, kao i suradnja s lokalnim vlastima, omogućili su sportašima i kulturnim djelatnicima kontinuirani razvoj i napredak. Osim toga, Županija sljedeće godine nosi titulu Europske regije sporta.
U konačnici, prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštita okoliša također su bili važan dio aktivnosti.
Kako govori župan, održana je visoka razina usluga u izdavanju građevinskih dozvola, proveli opsežne inventarizacije napuštenih građevina te, primjerom Centra za posjetitelje Velike zvijeri u Staroj Sušici, pokazali kako uspješno valorizirati prirodno bogatstvo našega kraja i pretvoriti ga u vrijedan edukativni i turistički resurs.
Tijekom projekta rekonstruirana je stara ruševna zgrada i prenamijenjena u edukativni prostor, tematski posvećen medvjedu, vuku i risu. To su strogo zaštićene vrste koje u Gorskom kotaru dijele isto stanište, dok su u brojnim europskim zemljama njihove populacije u potpunosti nestale.
Centar godišnje posjeti više od 10 tisuća posjetitelja, a njegova prvenstveno edukacijska uloga pozicionirala ga je na turističko-izletničkoj karti Gorskog kotara. Projekt je sufinanciran iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., ukupne vrijednosti nešto više od jedan milijun eura, od kojih su 300 tisuća eura sufinancirali Primorsko-goranska županija i Javna ustanova Priroda.
Unaprjeđenje oporavilišta za bjeloglave supove Beli Bjeloglavi sup strogo je zaštićena i još jedina preostala vrsta iz skupine strvinara koja u Republici Hrvatskoj svoje stanište ima samo na nekoliko kvarnerskih otoka, a najviše parova gnijezdi na otoku Cresu. Svake je godine, u prosjeku 10-ak supova spašeno, oporavljeno i pušteno natrag u prirodu, čime oporavilište za bjeloglave supove ima ključnu ulogu u aktivnoj zaštiti posljednje populacije supova u Hrvatskoj.
Upravo zbog toga proveden je 2021. i 2022. godine projekt unaprjeđenja postojećih i uspostave novih kapaciteta nastamba za smještaj i brigu o bjeloglavim supovima.
S novim Zakonom o upravljanju imovinom, koji je stupio na snagu potkraj 2023. godine, preuzeto je 882 predmeta državne uprave koji se odnose na upravljanje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske. Ti se poslovi od početka 2024. godine obavljaju u okviru novoustrojenoga Upravnog odjela za upravljanje imovinom i imovinsko-pravne poslove, a s ponosom ističe da je upravo Županija prva u Hrvatskoj koja je uspješno zaključila predmet iz ovih, novo nam povjerenih poslova, temeljem čega smo Općini Omišalj darovali zemljište za gradnju dječjeg vrtića u Njivicama.
Ponosan je i na iznimno kvalitetan sustav civilne zaštite u Primorsko-goranskoj županiji koji djeluje kroz Stožer civilne zaštite, čiji su članovi predstavnici svih interventnih službi na području PGŽ, od Vatrogasne zajednice, preko Ravnateljstva civilne zaštite, našeg Zavoda za hitnu medicinu, Županijskoga operativnog centra, HGSS-a, Doma zdravlja PGŽ. Sa svakom od sastavnica ovog Stožera koji je odigrao veliku ulogu u vrijeme pandemije koronavirusa, Županija ima kontinuiranu kvalitetnu suradnju. Posebno treba naglasiti kapitalna ulaganja u izgradnju Vatrogasnog trening centra Šapjane u koji je samo Županija uložila gotovo milijun eura. Završetkom vatrogasnog tornja planiranog u svibnju 2025. godine ovaj Centar postat će jedan od najkvalitetnijih trening centara za interventne službe.
‘Upravo zbog toga, pri kraju svojega šestog mandata na čelu jedne od najrazvijenijih županija u Hrvatskoj, mirno mogu istaknuti ponos za sve što smo postigli, zahvaljujući zajedništvu i sinergiji.’, zaključuje Komadina. (L.K.)
