Varaždinska županija izdvojila je u 2021. godini najviše po stanovniku za subvencije u poljoprivredi, najviše je iz proračuna za potpore izdvojila Vukovarsko-srijemska županija, dok je najveći rast izdvojenih sredstava na godišnjoj razini za potpore imala Brodsko-posavska županija. Pokazuju to podaci iz županijskih proračuna za 2021. godinu, posljednji dostupni iz izvještaja o izvršenju proračuna.
Rastu cijene gnojiva, stočne hrane, energenata… Sve je to udar na poljoprivredne proizvođače kojima je poslovanje otežano i koji zato moraju povećati cijene svojih proizvoda, ali što im nikako ne kompenzira trošak. Zato u vrijeme kada zbog inflacije i poljoprivredna proizvodnja postaje sve skuplja, poticaji poljoprivrednicima puno znače. Osim onih na državnoj razini i županije iz svojih proračuna pomažu poljoprivrednicima.
Kako su pokazali podaci Eurostata u posljednjem lanjskom tromjesečju cijene dobara i usluga za tekuću uporabu u poljoprivrednoj proizvodnji porasli su u EU za 27%, kod nas je taj rast bio preko 30 posto, a najviše su porasle cijene gnojiva i poboljšivači tla, energenti i maziva te stočna hrana. Po cijenama poljoprivrednih proizvoda smo u skupini zemalja s nižim rastom cijena.
U posljednjem, četvrtom Vladinu paketu mjera pomoći građanima, ustanovama i poduzećima, osigurana je potpora od 45 milijuna eura za poljoprivredne proizvođače, ribare, poduzetnike u preradi drva te za korištenje obnovljivih izvora energije. Odnosno za kompenzaciju rasta troškova za više od 55.000 poljoprivrednih proizvođača, 39 malih mljekara i 1.200 poduzetnika u ribarstvu i akvakulturi. Zatim za korištenje obnovljivih izvora energije za oko 100 poljoprivrednih gospodarstava te za 70 poduzetnika u sektoru prerade drva i proizvodnji namještaja Mjere se primjenjuju od 1. travnja.
Skupne podatke o tome koliko su županije povećale potpore u ovoj godini tek će se prikupiti, ali trend rasta je prisutan, naravno, ponajprije u županijama gdje je poljoprivreda značajnija gospodarska grana.
Mi smo obradili podatke za 2021. godinu, odnosno posljednje dostupne na temelju podataka o izvršenju proračuna. U 2021. godini 11 županija je povećala sredstva za potpore poljoprivrednicima. U županijskim proračunima za potpore se izdvaja najviše do pola posto proračuna.
Gledamo li izdvajanja za potpore per capita, prednjači Varaždinska županija sa 23,63 kune po stanovniku, a u top 5 su još Požeško-slavonska županija sa 22,45 kuna, Vukovarsko-srijemska sa 21,92 kune, Koprivničko-križevačka županija sa 19,60 kuna i Virovitičko-podravska županija sa 19,31 kunom po stanovniku županije. Što se tiče udjela u proračunu, najviše je izdvojila Vukovarsko-srijemska županija, 0,29 posto, Koprivničko-križevačka županija 0,28 posto, Brodsko-posavska županija 0,25 posto, Varaždinska 0,24 posto i Krapinsko-zagorska županija 0,22 posto.
Po trendu rasta izdvojenih sredstava za subvencije u poljoprivredi prednjači Brodsko-posavska županija, koja je u 2021. godini izdvojila 1,6 milijuna kuna više nego 2020. godine, porast u Vukovarsko-srijemskoj županiji bio je 613,1 tisuću kuna, Krapinsko-zagorskoj 449,9 tisuća te 309,6 tisuća kuna više u Varaždinskoj županiji. Po relativnom pokazatelju, također predvodi Brodsko-posavska županija s porastom od 190,14 posto, Dubrovačko-neretvanska za 68,13 posto, Šibensko-kninska županija s 31,41 posto, Krapinsko-zagorska s rastom 26,47 posto i Karlovačka županija koja je izdvojila 25,76 posto više novca za subvencije poljoprivrednicima.
Varaždinska županija u 2023. udvostručila sredstva za poljoprivrednike
Varaždinska županija izdvojila je 23,63 kune za subvencije poljoprivrednicima u 2021. godini i bila vodeća u odnosu na ostale županije. Četvrta je bila po udjelu izdvojenih proračunskih sredstava za subvencije, 0,24 posto te peta po rastu izdvojenih sredstava za potpore poljoprivrednicima na godišnjoj razini, za 309.543 kune. Prema podacima od ove godine, planirana sredstva su gotovo udvostručena u odnosu na 2021. godinu.
Za poticanje ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju Varaždinska županija kontinuirano povećava proračunska sredstva. Od 2021. godine do danas povećana su za više od 50 posto. I dok je 2021. godine izdvojeno 570.000 eura (4,3 milijuna kuna), u 2022. godini dodijeljen je rekordni iznos po Javnom pozivu za dodjelu potpora male vrijednosti u poljoprivredi. Odobreno je ukupno 868.364 eura (6.542.695,47 kuna) za 1.135 korisnika. Broj korisnika je time prvi puta premašio brojku od 1.000.
U 2023. godini Varaždinska županija je dodatno povećala sredstva za poticanje ulaganja u poljoprivredu, pa je sada osigurano 927.871 eura (gotovo 7 milijuna kuna), kažu u Županiji.
Podrška je također osigurana pčelarskim društvima, Sportskom ribolovnom savezu i Lovačkom savezu Varaždinske županije. Pčelarskim društvima će biti dodijeljeno 13.272,28 eura pomoći za prehranu pčela u 15.500 pčelinjih zajednica. Za poribljavanje autohtonim vrstama osigurano je također 13.272,28 eura koje će biti dodijeljene Sportskom ribolovnom savezu. Za Lovački savez izdvojeno će biti nešto više od 41.000 eura, a sredstva su namijenjena za osiguranje lovišta, predstavljanje ponude lova i lovnog turizma Varaždinske županije, za obrazovanje lovaca, lovnika, lovočuvara i druge aktivnosti.
Prošla, 2022. godina ostat će zapamćena po ogromnoj šteti na poljoprivrednim usjevima i nasadima koje je nanijela prirodna nepogoda tuča. Nakon provedenog javnog poziva, kažu, za 393 poljoprivrednika iz županije isplaćena je naknada štete u ukupnom iznosu od 1.391.598,65 eura. Riječ je o najvećem iznosu dosad isplaćenom za štete u poljoprivredi na području Varaždinske županije.
Županija godišnje dodatno osigurava 160.000 eura za promociju, valorizaciju i predstavljanje autohtonih proizvoda, prvenstveno zaštićenih na razini Europske unije i Republike Hrvatske (Varaždinsko zelje, Varaždinsko bučino ulje, Ludbreški hren, Varaždinski klipič…)
Posebno se radi na promociji, razvitku i unapređenju proizvodnje bučinog ulja te etabliranju robne marke “Varaždinsko bučino ulje” i zaštite proizvoda posebne kvalitete, za što je i ove godine osigurano 58.452 eura. Proizvođači Varaždinskog bučinog ulja na prestižnom svjetskom natjecanju u kvaliteti prehrambenih proizvoda Monde Selection u Bruxellesu redovno osvajaju zlatne medalje.
Dodaju da Županija kontinuirano daje podršku vinarima koji iz godine u godine osvajaju sve veći broj medalja na Decanter World Wine Awardsu u Londonu. Tako su vinari 2021. godine osvojili 34 medalje, a 2022. čak 38 medalja, među kojima i prvu zlatnu medalju, što je dodatno pozicioniralo Varaždinsku županiju kao vrhunsku gastro-enološku regiju.
Da bi najmlađe na što bolji i pristupačniji način upoznali s tradicionalnim proizvodima i autohtonim pasminama životinja našega kraja, Upravni odjel za poljoprivredu i zaštitu okoliša na čelu s pročelnikom dr. sc. Dragutinom Vincekom osmislio je projekt u sklopu kojeg je izdano više edukativnih bojanki. Među njima je, kažu u Županiji, i bojanka „Okusi i mirisi Varaždinske županije”, koja je i prošle godine podijeljena svim dječjim vrtićima, a s ciljem da se djeca upoznaju s proizvodima i jelima koja se tradicionalno pripremaju ili uzgajaju u pojedinim dijelovima županije te s autohtonim pasminama životinja.
Da bi se dodatno unaprijedila poljoprivredna proizvodnja, u Srednjoj školi Arboretum Opeka Marčan, čiji osnivač je Varaždinska županija, uspostavlja se Regionalni centar kompetentnosti iz poljoprivrede u koji će u sklopu dva EU projekta biti uloženo 15,6 milijuna eura. U Regionalnom centru će biti smješteni važni sadržaji, među kojima su genetska baza sjemenja, laboratorij za ispitivanje kakvoće reprodukcijskog materijala, laboratorij za ispitivanje kakvoće biljnih ulja, vina, meda, tla, centar za floristiku i drugi sadržaji.
Vukovarsko-srijemska županija: Poljoprivreda na vrhu liste prioriteta
Vukovarsko-srijemska županija imala je u 2021. godini najveći udjel izdvojenih sredstava za subvencije poljoprivrednicima u proračunu, 0,29 posto, po stanovniku je izdvojila 21,92 kune, a u odnosu na 2020. godinu sredstva je povećala za 613.102 kune.
Županija je početkom ožujka objavila na savjetovanje Program potpora unapređenja poljoprivrede i ruralnog područja Vukovarsko-srijemske županije za razdoblje od 2023. do 2027. godine. ‘Navedenim Programom nastojati ćemo usmjeravati, poticati i razvijati naše poljoprivrednike prema samoodrživosti, konkurentnosti, dosljednosti i u konačnici prepoznatljivosti kako na području ove županije tako i šire.’, kažu nam u Županiji.
U 2022 godini Županija je kroz svoj proračun kroz brojne Javne pozive/natječaje dodijelila poljoprivrednim, lovačkim udrugama, OPG-ovima, LAG-ovima i ostalim prihvatljivim korisnicima iz sektora poljoprivrede, lovstva, ribarstva potpore u iznosu od oko 186.000 eura. U nadolazećem razdoblju Županija će u okviru novog Programa nastojati poticati sve one sektore koji su, nažalost na razini cijele RH-a u zaista lošem stanju (stočarstvo, voćarstvo, povrtlarstvo itd.), u svom proračunu je za navedeno osigurala oko 230.000 eura. U 2023. osigurana su ì sredstva za unapređenje razvoja lovstva i ribarstva u iznosu oko 118.000 eura.
Kako su u Vukovarsko-srijemskoj županiji glavne gospodarske grane poljoprivreda i drvni sektor tako se i projekti iz navedenih područja nalaze visoko na listi prioriteta ove županije. Kako kažu, od iznimne im je važnosti iz resora poljoprivrede strateški projekt Agrotehnološki centar za skladištenje i doradu povrtlarskih i voćarskih kultura (ATC) koji bi po završetku izgradnje i opremanja stvorio bolje uvjete za obavljanje raznih savjetovanja i edukacija, istraživanja i razvoj novih proizvodnih tehnologija, te time povećati kapacitete prehrambene industrije. Projekt se u 100%-tnom iznosu, od gotovo 30 milijuna kuna, financira iz Ministarstva poljoprivrede u okviru Razvojnog sporazuma Slavonija, Baranja, Srijem, te je u završnim fazama izgradnje i opremanja.
U cilju daljnjeg razvoja poljoprivrednog sektora na ovom području dosad su kroz operaciju 4.3.1. „Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja“ iz Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. — 2020. izgrađena dva sustava javnog navodnjavanja Sustav navodnjavanja Blata — Cerna , Cerna (550 ha) čiji su korisnici OPG-ovi jer je riječ o privatnom poljoprivrednom zemljištu te Sustav navodnjavanja Sopot – Vinkovci, Rokovci (730 ha) čiji je korisnik P1K Vinkovci d.o.o. jer je riječ o državnom zemljištu. Također, do kraja godine u funkciji će biti i dva nova sustava koji se protežu na privatnim i državnim poljoprivrednim zemljištem Sustav navodnjavanja Ervenica, Otok i Privlaka (738 ha), te Sustav navodnjavanja Lipovac, Lipovac (720 ha). Osim izgrađenih sustava u fazi je projektiranja još dodatna dva Sustava navodnjavanja (Tovarnik i Grabovo II) člme bi pokrivenost Vukovarsko-srijemske županije pod sustavima navodnjavanja iznosio nešto više od 5.500ha.
Kao podrška proizvođačkim organizacijama Županija nastoji biti snažna i važna karika njihovom osnivanju i nastojanjima da preuzmu vodeću ulogu u svom poslovanju, na način da se većinskim dijelom iz proračuna županije (oko 1,3 milijuna kuna) financira izrada projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju Logističko-distributivnog centra za skladištenje, hlađenje i čuvanje voća.
‘Na ovakav način, Županija pruža stabilan oslonac proizvođačima sa svog područja s tendencijom da svoja sredstva ulažu u izgradnju objekata, a regionalna samouprava sudjeluje u pripremnim fazama koje su poticajne i ohrabrujuće za sve koji se žele baviti proizvodnjom i bolje se tržišno pozicionirati.’ – kažu u Županiji.
Brodsko-posavska županija: U 2023. za poljoprivrednike preko 318 tisuća eura
Brodsko-posavska županija imala je najveći rast izdvojenih sredstava za subvencije poljoprivrednicima u 2021. godini u odnosu na 2020. godinu, za 1,6 milijuna kuna, odnosno čak 190,14 posto. Iz proračuna je izdvojila 0,25 posto sredstava za potpore.
U cilju održavanja postojeće i povećanja razine primarne poljoprivredne proizvodnje na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, Županijska skupština je 23.03.2021. godine donijela Program potpora male vrijednosti u poljoprivredi na području Brodsko-posavske županije za razdoblje 2021. do 2027. godine. Program obuhvaća 14 mjera na koja poljoprivredni proizvođači mogu kroz svoje investicije kandidirati za prihvatljiva ulaganja za više od 16,5 milijuna kuna u sedmogodišnjem proračunskom razdoblju. Naravno da treba, napominju, raditi na daljnjem povećanju ovih sredstava prema financijskim mogućnostima.
Za bespovratne potpore poljoprivrednicima za provedena ulaganja ukupno je na račune 756 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iz proračuna Brodsko-posavske županije 2020.-2022. godine ukupno isplaćeno 5,3 milijuna kuna. U 2020. godini 512 tisuća za 156 OPG-a za unaprjeđenje govedarstva krava prvotelki svih pasmina, u 2021. godini 2,1 milijun kuna za 285 OPG-a, za unaprjeđenje govedarstva krava prvotelki, za mlade poljoprivrednike te za umjetno osjemenjivanja krava i krmača. Lani je izdvojeno gotovo 2,4 milijuna kuna za 315 OPG-a pri čemu je uz tri prethodne potpore dodana i ona za za biljnu i stočarsku proizvodnju, mehanizaciju, istraživačke projekte te promociju poljoprivrednih proizvoda.
U cjelokupnom isplaćenom iznosu 2022. godine participira iznos iz državnog proračuna od 329,5 tisuća kuna koji je isplaćen na račune 79 OPG-a u svrhu dodatnog financiranja Programa potpore za uzgoj i kupovinu uzgojno valjanih rasplodnih junica za proizvodnju mlijeka te očuvanju i razvoju poslovanja subjekata u lancu proizvodnje i prerade mlijeka na području Brodsko-posavske županije u 2022. godinu.
Provedba Programa potpore male vrijednosti za razvoj poljoprivrede na području Brodsko-posavska županija provoditi će se i 2023. godine za što je u proračunu planirano 318.530 eura (2.400.000 kuna).
Od kapitalnih projekata izdvajaju Sustav navodnjavanja Orubica. U partnerskom odnosu Hrvatskih voda i Brodsko-posavske županije izgrađen je u cijelosti Sustav javnog navodnjavanja Orubica na 326 ha poljoprivrednih površina vrijedan 35,2 milijuna kuna. Sredstva za financiranje projekta osigurana su u 75 %-tnom iznosu iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, dok je preostalih 19% iz Državnog proračuna Republike Hrvatske te 6% iz proračuna Brodsko-posavske županije. Kroz projekt navodnjavanja Brodsko-posavska županija osigurava zapošljavanje mladih obiteljskih gospodarstava i očuvanje ruralnih područja kako Županije tako i Republike Hrvatske. Sukladno Planu navodnjavanja, Brodsko-posavska županija za 2022. i 2023. godinu nominirala je izradu osnovne projektne dokumentacije Sustava javnog navodnjavanja „BIĐ“. Područje sliva Biđa i Zapadnog lateralnog kanala Biđ-polja je prema Planu navodnjavanja Brodsko-posavske županije najveće područje s mogućnošću navodnjavanja na cca. 27.000 ha, ali očekivana površina navodnjavanja iznosila bi cca. 1.200 ha. Bruto površina područja obuhvata SN Biđ iznosi 1.190 ha. Neto poljoprivredne površine predviđene za navodnjavanje zauzimaju 1.083 ha, a prestali dio od 107 ha otpada na vodene površine, putove i šume. Zainteresiranost za uvođenje navodnjavanje na predmetnom području iskazali su korisnici koji danas obrađuju 886 ha, odnosno 82% od obuhvaćenih neto poljoprivrednih površina.
Od projektne dokumentacije izrađena je Predinvesticijska studija Sustava javnog navodnjavanja BIĐ ukupne vrijednosti 155.000 kuna. Tijekom 2022. godine započela je izrada osnovne projektne dokumentacije Sustava javnog navodnjavanja Biđ (elaborati/podloge, idejni projekt, studija izvodljivosti, elaborat zaštite okoliša) čija ukupna vrijednost ugovorenih radova iznosi 1,2 milijuna kuna, a do sada je realizirano 831,3 tisuće kuna ili 67,46 %.
Sukladno troškovniku radova izrade osnovne projektne dokumentacije SJN Biđ za 2023. godinu isti su planirani u ukupnom iznosu od 533 tisuće kuna. Izrada cjelokupne projektne dokumentacije sufinancira se sredstvima Hrvatskih voda sa 80% i Brodsko-posavske županije u 20%-tnom iznosu. Ukupni investicijski troškovi projekta Sustava javnog navodnjavanja BIĐ iz Predinvesticijske studije iznose oko 74 milijuna kuna kojemu je svakako potrebno sufinanciranje planirano sa 85% iz EU fondova i 15% sredstvima države, dakle moguće je maksimalno sufinanciranje u iznosu od 100% ukupno prihvatljivih troškova.
Virovitičko-podravska županija: Pametna poljoprivreda i potencijal geotermalnih izvora u razvoju poljoprivrede
Virovitičko-podravska županija u 2021. godini izdvojila je 19,31 kunu po stanovniku za subvencije poljoprivrednicima.
Početkom travnja raspisat će se Javni poziv za dodjelu potpora malih vrijednosti u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Za, primjerice, potporu malim investicijama u poljoprivrednoj proizvodnji, potporu za okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta, ekološku poljoprivredu, potpore za za ulaganja u vezi s preradom poljoprivrednih proizvoda i stavljanjem na tržište poljoprivrednih proizvoda, za marketinške aktivnosti, potpore unapređenju genetskog potencijala u stočarstvu, potpore mladim poljoprivrednicima, uvođenju sustava za navodnjavanje na poljoprivrednim površinama te za očuvanje pčelinjeg fonda.
Također će se raspisati i javni poziv za dodjelu subvencija i donacija za razvoj i unapređenje lovstva na području Virovitičko-podravske županije. Županija je raspisala Javni poziv za mjeru “Subvencioniranje kamate na kreditiranje proljetne i jesenske sjetve u 2023. godini”.
‘Interes naših poljoprivrednika i ove godine je izrazito velik jer su cijene repromaterijala i dalje znatno veće nego prijašnjih godina, pa je i poljoprivrednicima ova mjera potrebna. Ove godine smo osigurali više financijskih sredstava nego prijašnjih godina obzirom da svake godine raste broj korisnika koji se javljaju na ovu mjeru. Mjera je tek krenula a već je pristigao velik broj zahtjeva, koji se žurno obrađuju te dostavljaju na obradu poslovnim bankama kako bi se krediti mogli čim prije realizirati. Najniži iznos pojedinačnog kredita iznosi 3.000 eura a najviši 65.000 eura, a radi se o kratkoročnim kreditima s rokom otplate od 10 – 12 mjeseci. Krediti su namijenjeni za nabavu repromaterijala: sjeme, presadnice (za povrtlarske kulture), zaštitna sredstva i gnojivo za poljoprivredne kulture u proljetnoj i jesenskoj sjetvi i povrtlarske kulture te za vlastite proizvodnju poslovnih subjekata. Virovitičko-podravska županija i ove godine subvencionira kamatu na navedene kredite do 4% dok će korisnici pokrivati samo razliku do punog iznosa kamate.’ – kažu u Županiji.
Virovitičko-podravska županija provodi strateške gospodarske projekte a jedan od najznačajnijih je izgradnja sušionice povrća.
Izgradnjom sušionice povrća i hladnjače potaknut će se razvoj proizvodnje povrća i omogućiti uzgajivačima povrća s područja Virovitičko-podravske županije povećanje prihoda i rentabilnost proizvodnje. Na taj način doprinijet će se jačanju infrastrukture industrije povrća što predstavlja preduvjet za razvoj gospodarstva i poljoprivrede u Virovitičko-podravskoj županiji. Virovitičko- podravska županija planira izgradnju sušionice povrća u poduzetničkoj zoni Zapad 2 na području grada Virovitice.
Sušionica je samo nastavak ulaganja u poljoprivredu jer Virovitičko-podravska županija je s ciljem snažnijeg razvoja poljoprivredne proizvodnje i dohodovnijih kultura, sagradila sustave navodnjavanja Kapinci – Vaška, Đolta i Novi Gradac – Detkovac, a u budućnosti će se izgraditi i novi sustavi navodnjavanja Kapinci – Vaška II. faza, Lukač, Čađavica, Đolta II. faza, Zdenci, Čačinci-Crnac. Sve to omogućit će našim poljoprivrednicima proizvodnju dohodovnijih kultura.
Virovitičko-podravska županija prepoznala je pametnu poljoprivredu kao stratešku gospodarsku granu koja će omogućiti jačanje konkurentnosti županije i unaprijediti poziciju regionalnog gospodarstva a projekt uspostave centra za pametnu poljoprivredu kao strateški projekt regionalnog razvoja Virovitičko-podravske županije će imati utjecaj na rast i razvoj svih pet slavonskih županija. Projekt je u potpunosti usmjeren na primjenu koncepta pametne poljoprivrede pa se planira i primjena dronova, digitalnih karti, robotike, IoT (Internet of Things) i svih ostalih naprednih tehnologija koje bi trebale poboljšati kvalitetu i kvantitetu poljoprivredne proizvodnje. Centar za pametnu poljoprivredu i ICT djelatnost nalazit će se nasuprot Visoke škole u Virovitici.
Jedan od projekata koji će doprinijeti gospodarstva razvoju Virovitičko-podravske županije je istraživanje geotermalnog potencijala. Izradom geotermalnih studija dobit će se podloga za buduću izgradnju, tj. buduće bušotine tamo gdje stvarno postoji potencijal ne samo za razvoj gospodarstva, već i poljoprivrede kroz stakleničku i plasteničku proizvodnju i za razvoj turizma. Ovo će privući i investitore jer često pitanje koje oni postavljaju je kako će se njihova investicija snabdijevati energijom, a geotermalna energija je danas jedno od najekonomičnijih izvora energije
Kroz navedeni projekt, kažu, istražit ćemo geotermalne izvore na području naše županije, vidjeti kakvi su njihovi potencijali, kako bi u budućnosti stvarali neke nove projekte. Geotermalna energija može se koristi i u poljoprivredi, za grijanje staklenika za proizvodnju cvijeća, povrća i ostalih kultura. Jedan od najzanimljivijih oblika iskorištavanja geotermalne energije svakako je proizvodnja električne energije.
Krapinsko-zagorska županija: Ove godine 11 mjera
Krapinsko-zagorska županija izdvojila je u 2021. iz proračuna 0,22 posto za subvencije poljoprivrednicima, 449,8 tisuća kuna više nego godinu prije, odnosno 26,47 posto više.
U 2023. godini Županija ima 11 mjera ruralnog razvoja ukupne vrijednosti 349.500 eura.
„Najavili smo da ćemo svake godine sredstva za poljoprivredu dizati za 10 posto, to i ostvarujemo. Pozivam sve poljoprivredne proizvođače da se jave na natječaje, a ako će biti više zainteresiranih mi smo uvijek spremni još povisiti odobrena sredstva kako bi što veći broj poljoprivrednih proizvođača dobio potporu“ -poručio je prilikom predstavljana mjera župan Željko Kolar.
Početkom veljače je objavljen natječaj za ostvarenje potpora poljoprivrednim udrugama vrijedan 13,5 tisuća eura te još pet natječaja ukupne vrijednosti 172.000 eura. Ovih je dana zatvoren natječaj za potporu za povećanje poljoprivredne proizvodnje vrijedan 65. tisuća eura. Visina potpore po korisniku iznosi do 6,6 tisuća eura, a maksimalno do 60% od ukupno prihvatljivih aktivnosti. Zatvoren je i natječaj za uzgoj zagorskog purana, a osigurano je 50 tisuća eura. Zatim i natječaj za potporu za kupnju loznih cijepova autohtonih sorti vinove loze za podizanje nasada autohtonih sorti vrijedan 30.000 eura. Iznos od 13,5 tisuća eura namijenjen je za potporu za pripremu projektne dokumentacije, a isti iznos i za potporu za razvoj poljoprivredne proizvodnje i promociju poljoprivrednih proizvoda na području Županije.
Jedna od mjera ruralnog razvoja Krapinsko-zagorske županije je potpora za zaštitu višegodišnjih nasada od padalina (14.000 eura) te potpori za očuvanje pčelinjeg fonda. „Želja je da nas ove godine zaobiđu elementarne nepogode, a onda vjerujem da će i naši poljoprivrednici uz mjere ruralnog razvoja KZŽ, kroz bespovratna sredstva EU fondova i natječaje resornih ministarstava biti zadovoljni, jer se bave najtežim mogućim poslom, tvornicom na otvorenom, gdje možete sve napraviti savršeno, ali dođe elementarna nepogoda i sav vaš trud u roku nekoliko minuta otiđe u vjetar. Toplo se nadamo da se ove godine to neće dogoditi na našem području“ – istaknuo je župan Kolar.
Karlovačka županija: Povećali sredstva za poljoprivrednike za preko 60 posto
Karlovačka županija je u 2021. godini u odnosu na 2020. godinu povećala sredstva za subvencije poljoprivrednicima za 25,76 posto.
Lani je 101 poljoprivredno gospodarstvo ostvarilo potporu Karlovačke županije. Putem Javnog poziva za podnošenje prijava za dodjelu potpora male vrijednosti u poljoprivredi i ruralnom razvoju poljoprivrednicima je tako isplaćeno 158,5 tisuća eura, što je u odnosu na prethodnu, 2021. godinu, 62% više sredstava.
U Proračunu Karlovačke županije za 2023. godine za potpore u poljoprivredi temeljem Javnog poziva osigurano je ukupno 110.000 eura. Usto, za subvencije kamata za kreditiranje poljoprivrede osigurano je ukupno 53.000 eura. Tim novcem, županija kreditira proljetnu i jesensku sjetvu, pri čemu poljoprivrednici plaćaju nula posto kamate. Za kupnju poljoprivrednih strojeva i opreme, županija subvencionira dvije trećine kamata, pa su one za korisnika ispod dva posto.
Osim toga, kažu u Županiji, intenzivno rade i na pripremi nekoliko projekata koji će poljoprivrednicima biti podrška za plasman i distribuciju poljoprivrednih proizvoda. To su dva projekta u Krnjaku – klaonica i mljekara, te Regionalni distributivni centar za voće, povrće i industrijsko bilje u Cetingradu. ‘U poljoprivredi vidimo veliki potencijal i smatramo da mi na županijskoj razini moramo uložiti dodatan napor, i kao javni sektor biti snažna potpora poljoprivrednicima da bi oni mogli postati konkurentni’, kažu u Županiji.
U Proračunu Karlovačke županije za 2023. godinu, za financiranje projektno tehničke dokumentacije za navedene infrastrukturne projekte osigurano je ukupno 253.000 eura. Za projekt RDC Cetingrad dobivena je elektroenergetska suglasnost HEP-a, a u postupku je izrada Studije izvodljivosti i projektno – tehničke dokumentacije, te ishođenje Rješenja nadležnog Ministarstva za provedbu postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš. Za projekt izgradnje klaonice i mljekare u Općini Krnjak, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja izdalo je Rješenja u kojemu je za pogon mljekare, klaonice i pogona za preradu mesa nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš ni glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. (Lidija Kiseljak)
