U odnosu na travanj, na kraju svibnja najveći pad nezaposlenosti zabilježen je u Istarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Šibensko-kninskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. U odnosu na prošlogodišnji svibanj, najveći pad nezaposlenih na evidenciji HZZ-a bio je u Koprivničko-križevačkoj, Požeško-slavonskoj, Brodsko-posavskoj, Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Vukovarsko-srijemska i Brodsko-posavska županija imale su i najveći rast zapošljavanja osoba s evidencije u odnosu na prošlogodišnji svibanj, a najveći pad novoprijavljenih na evidenciju u odnosu na svibanj 2023. godine bio je u Ličko-senjskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji. Pokazuju to podaci koje je objavio Hrvatski zavod za zapošljavanje. 

Krajem svibnja 2024. godine u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje registrirano je 88.327 nezaposlenih osoba. U odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih smanjen je za 10,6% ili 10.493 osobe, a u usporedbi sa svibnjem 2023. godine broj nezaposlenih smanjen je za 9,6% ili 9.431 osobu.

Na godišnjoj razini najveći pad nezaposlenosti imala je u svibnju Koprivničko-križevačka županija, za 18,5 posto, Požeško-slavonska za 16 posto, Brodsko-posavska za 15,9 posto, Istarska za 14,7 posto i Primorsko-goranska za 14,1 posto. U odnosu na travanj, najveći pad nezaposlenosti zabilježen je u sljedećih pet županija: Istarskoj županiji za 19,7 posto, Dubrovačko-neretvanskoj za 17,5 posto, Šibensko-kninskoj za 17,4 posto, Vukovarsko-srijemskoj za 15,8 posto i Splitsko-dalmatinskoj, za 14,5 posto.

Najveći broj traženih radnika u svibnju bio je, nakon Grada Zagreba, u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Osječko-baranjskoj, Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Zagrebačkoj županiji.

Ukupno je tijekom svibnja 2024. iz evidencije nezaposlenih izašla 18.811 osoba, što je 7% više nego u svibnju 2023. godine. Od toga je zaposleno 14.931 osoba, i to: 13.974 osobe (ili 93,6%) na temelju zasnivanja radnoga odnosa i 957 osoba (ili 6,4%) na temelju drugih poslovnih aktivnosti (ostvarivanje
mjesečnog primitka odnosno dohotka od druge samostalne djelatnosti većega od prosječno isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini, registriranje trgovačkog društva, obrta, prijava na poljoprivredno osiguranje, zapošljavanje prema posebnim propisima, i dr.).

Najviše se je zapošljavalo u ugostiteljstvu i trgovini.

Gledano po županijama, u zapošljavanju su predvodili: Splitsko-dalmatinska županija (2.953 osobe ili 21,1% od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa), Osječko-baranjska županija (1.503 osobe ili 10,8%), Grad Zagreb (1.072 osobe ili 7,7%) te Vukovarsko-srijemska županija (1.021 osoba ili 7,3%).

Top pet županija u kojima je povećano zapošljavanje osoba s evidencije HZZ-a, u odnosu na svibanj 2023. godine jesu: Vukovarsko-srijemska s rastom za 36 posto, odnosno 37 posto više na temelju zasnivanja radnog odnosa, Brodsko-posavska za 31,3 posto, Osječko-baranjska za 26,5 posto, Bjelovarsko-bilogorska za 23,5 posto i Šibensko-kninska, za 19,1 posto. Na mjesečnoj razini najveći rast zapošljavanja iz evidencije bio je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, za 25,4 posto, Varaždinskoj za 19,5 posto, Brodsko-posavskoj i Osječko-baranjskoj za 10,3 posto, Virovitičko-podravskoj i Vukovarsko-srijemskoj za 7,7 posto te Primorsko-goranskoj za 4,8 posto. Između je i Grad Zagreb s rastom od 5,8 posto.

Tijekom svibnja 2024. u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je ukupno 8.318 osoba (16,7% manje nego u svibnju 2023. godine), i to: 6.442 osobe iz rada (77,4%), 162 osobe iz redovitoga školovanja (2,0%) te 1.714 osoba iz neaktivnosti (20,6%).

Najveći pad novoprijavljenih u odnosu na svibanj 2023. godini bilo je u Ličko-senjskoj (36,7 posto), Krapinsko-zagorskoj (28,5 posto), Požeško-slavonskoj (26,1 posto), Vukovarsko-srijemskoj (25,1 posto) i Zadarskoj županiji (24,5 posto). (L.K.)