Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za ožujak 2026. iznosila je 1.555 eura, najviša prosječna je nakon Grada Zagreba isplaćena u Zagrebačkoj i Primorsko-goranskoj županiji, dok je najveći godišnji rast plaća zabilježen u Koprivničko-križevačkoj i Međimurskoj županiji.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u ožujku u RH u odnosu na veljaču 2026. nominalno je viša za 1,8%, a realno za 0,4%. U odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 7,4%, a realno za 2,5%, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.
Najviša je isplaćena u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2.309 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 996 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za ožujak 2026. iznosila je 8,72 eura, što je u odnosu na veljaču 2026. niže za 7,2%, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine više za 3,1%. Medijalna neto plaća za ožujak 2026. iznosila je 1.317 eura, što je u odnosu na veljaču 2026. više za 2,7%, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine više za 9,8%.
Najveća prosječna isplaćena neto plaća u ožujku bila je u Gradu Zagrebu (1.807 eura), slijedi Zagrebačka županija s iznosom od 1.579 eura, Primorsko-goranska s 1.564 eura, Karlovačka s 1.539, Krapinsko-zagorska s 1.516 eura i Splitsko-dalmatinska s prosječnom isplaćenom neto plaćom u iznosu od 1.494 eura.

Samo su u Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj i i Vukovarsko-srijemskoj županiji u ožujku isplaćene prosječne neto plaće bile niže od 1.400 eura. Mjesec ranije u čak osam županija su još prosječne neto plaće bile niže od 1.400 eura.
Plaće kontinuirano rastu, a u ožujku su na godišnjoj razini također porasle u svim županijama, krenuvši od najmanjeg rasta od 4,9 posto.
U ožujku su, u odnosu na ožujak 2025. godine, najveći rast prosječnih isplaćenih neto plaća zabilježene u: Koprivničko-križevačkoj županiji (za 9,5 posto), Međimurskoj županiji (za 9,1 posto), Krapinsko-zagorskoj i Zadarskoj županiji (za 9 posto), Bjelovarsko-bilogorskoj (za 8,4 posto) te u čak četiri županije – Karlovačkoj, Primorskoj-goranskoj, Ličko-senjskoj i Virovitičko-podravskoj županiji, za 8,2 posto. (L.K.)


