Lani je u svim županijama, osim u jednoj, više stranaca doselilo, nego odselilo, a najviše u Koprivničko-križevačkoj i Međimurskoj županiji. Doseljeni stranci su uglavnom radnici koji rade na nekim većim građevinskim ili infrastrukturnim radovima, a manje oni koji su u tvrtkama drugih profila. 

Državni zavod za statistiku objavio je sredinom godine migracijske podatke za županije, koji su pokazali da su tri županije imale pozitivan saldo migracije s inozemstvom (ukupan broj doseljenih iz inozemstva u RH i iseljenih izvan granice zemlje). No, detaljnija analiza koja pokazuje samo iseljavanje i doseljavanje hrvatskih građana, pokazala je da je u svim županijama  više iseljenih, nego povratnika, a u gotovo svima je taj omjer više nego dvostruki. Stoga je jasno da sliku ukupnog salda migracija popravlja doseljavanje stranaca, odnosno prije svega stranih radnika.

Prema dobivenim podacima DZS-a, tri puta više doseljenih stranaca bilo je lani u Koprivničko-križevačkoj županiji, a gotovo trostruko više u Međimurskoj županiji. Dva  puta više doseljenih stranaca od odseljenih bio je  u Požeško-slavonskoj, Virovitičko-podravskoj i Zadarskoj županiji, gotovo dvostruko više doseljenih stranaca bilo je u Ličko-senjskoj i Zagrebačkoj županiji…

Gleda li se omjer, u Koprivničko-križevačkoj županiji je na jednog odseljenog stranca doselilo 3,6 stranaca, u Međimurskoj 2,5, u Požeško-slavonskoj 2,2, u Virovitičko-podravskoj i Zadarskoj omjer je bio 2, Zagrebačkoj županiji 1,9, Ličko-senjskoj 1,8,  Varaždinskoj, Primorsko-goranskoj i Krapinsko-zagorskoj 1,7, Sisačko-moslavačkoj, Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj i Brodsko-posavskoj 1,6, Bjelovarsko-bilogorskoj i Osječko-baranjskoj 1,4, Karlovačkoj i Šibensko-kninskoj 1,3, dok je u Vukovarsko-srijemskoj omjer doseljenih u odnosu na odseljene bio 1,1. Samo je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji lani bio više iseljenih stranaca nego doseljenih. U Gradu Zagrebu, koji se promatra kao županija, omjer je bio 2,2, koliko je više stranaca doselilo, nego odselilo.

Naravno, niti taj omjer ne može biti u potpunosti točan, s obzirom da mnogi stranci samo produljuju svoj boravak, ali se također statistički svrstavaju među doseljene strance.

BROJ DOSELJENIH I ODSELJENIH STRANACA U 2021. GODINI

Izvor: DZS

No, kako pojašnjavaju analitičari HZZ-a,  valjani relativni pokazatelj može se dobiti ako se broj doseljenih stranaca podijeli s brojem doseljenih državljana i dovede u statističku vezu sa stopom nezaposlenosti, prosječnom neto plaćom i geografskim položajem županija.
‘Rezultat pokazuje da su razlike između županija u relativnom broju doseljenih stranaca određene razlikama u stopi nezaposlenosti. Stopa nezaposlenosti manja za, na primjer, 10 postotnih bodova povezana je s omjerom broja doseljenih stranaca i broja doseljenih državljana većim za 2,8. Nasuprot tome, razlike u prosječnoj neto plaći i geografskom položaju ne utječu na relativan opseg doseljavanja stranaca. Razlike u stopi nezaposlenosti objašnjavaju više od 75 posto razlika u relativnom broju doseljenih stranaca. Može se zaključiti da stranci dolaze tamo gdje je stopa nezaposlenosti niža odnosno gdje su potrebe za stranom radnom snagom veće.’ – objašnjavaju analitičari HZZ-a.

Primjerice, najveći broj doseljenih stranaca lani je bio u Koprivničko-križevačkoj županiji, iz razloga što se u Križevcima provodi jedan od najvećih infrastrukturnih projekata „Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica“ koju provodi tvrtka Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A. S. iz Turske te je njihovih preko 400 radnika prijavilo prebivalište na području Križevaca. (L.K.)