Prva procjena Državnog zavoda za statistiku o broju stanovnika pokazuje da je lani zaustavljen trend pada broja stanovnika u našoj zemlji! No, ne zbog većeg broja rođenih ili većeg zaustavljanja iseljavanja, nego zbog povećanog broja stranih radnika. Na kraju prošle godine bilo je, prema procjenama, 3.861.967 stanovnika, a godinu dana prije 3.850.894. U 2011. godini imali smo 4.275.984 stanovnika. U 2022. godini, za koju su zadnje dostupni podaci o procjeni broja stanovnika po županijama, a u odnosu na 2011. godinu, pad broja stanovnika zabilježile su sve županije, a najmanje Dubrovačko-neretvanska, Ličko-senjska, Međimurska, Zadarska i Istarska županija. U odnosu na 2021. godinu ipak su četiri županije bile u plusu – Zagrebačka, Istarska, Zadarska i Splitsko-dalmatinska.
Kako je pokazala nedavno objavljena procjena DZS-a na kraju 2023. godine bilo nas je u RH 3.861.967, dok je procjena za sredinu prošle godine bila znatno manja, 3.853,2 milijuna. Odnosno, do kraja godine procijenjen je rast stanovnika za oko 8 tisuća, a u odnosu na kraj 2022. godine, za oko 11.000.
Prema procjeni stanovništva sredinom 2022., bilo nas je 3.855.641 i to je bilo smanjenje na godišnjoj razini za 23.340 osoba ili 0,6 posto. No ipak su četiri županije zabilježile rast broja stanovnika.
Usporedili smo i kakva je situacija broja stanovnika u 2022. u odnosu na 2011. i 2021. godinu. Za 2022. su i zadnje dostupni podaci procjene po županijama.
U 2022. godini bilo nas je, kako smo spomenuli, 3.855.641, a u odnosu na 2011. godinu kada nas je bilo gotovo 4,3 milijuna, manje nas je bilo za oko 450 tisuća u 11 godina. Pad je zabilježen u svim županijama. Najmanje je stanovnika u 11 godina izgubila Dubrovačko-neretvanska županija (-7.699), zatim Ličko-senjska (-8.458), Međimurska (-9.067), Zadarska (-9.459) i Istarska županija (-11.188). U postocima, Zagrebačka županija je imala najmanji pad, 4,71 posto, slijedi Istarska s 5,38 posto, Zadarska s 5,56 posto, Dubrovačko-neretvanska sa 6,28 posto i Splitsko-dalmatinska sa 6,81 posto.
U odnosu na 2021. godinu kada je i napravljen posljednji popis stanovništva, imali smo četiri županije s pozitivnim predznakom. Pa je tako u Zagrebačkoj županiji broj stanovnika u relativnom iznosu porastao za 0,89 posto, u Istarskoj za 0,83 posto, Zadarskoj za 0,50 posto, Splitsko-dalmatinskoj za 0,10 posto dok je Međimurska kao peta imala najmanji pad broja stanovnika, za 0,49 posto. U apsolutnim brojkama, Zagrebačka je povećala broj stanovnika u godinu dana za 2.675, Istarska za 1.630, Zadarska za 792, Splitsko-dalmatinska za 438 dok je Ličko-senjska imala najmanji pad, za 279 osoba.
Pad broja stanovnika pratio je godinama velik broj iseljavanja stanovništva i pad broja rođenih beba. Neki dan objavljeni podaci DZS-a pokazali su da se je lani rodilo 32.170 beba, godinu prije 33.883 beba, a 2011. godine 41.197 beba. U pet mjeseci ove godine rođeno je oko 13.000 beba. I iseljavanje stanovništva je imalo kontinuirani rast gotovo svake godine. Podaci DZS-a pokazuju da je lani iz zemlje otišlo 39.218 osoba, godinu prije 46.287, a 2021. godine 40.424. U 2011. godini iz zemlje je otišlo 12.699 osoba. Ipak, ponajprije zbog dolaska stranih radnika, migracijski saldo je posljednje dvije godine pozitivan. Podsjetimo se, u 2022. godini najveći migracijski saldo s inozemstvom imale su Splitsko-dalmatinska županija, 2.848 osoba, Istarska s 2.724 više doseljenih nego odseljenih u inozemstvo, Primorsko-goranska s 1.379 osoba, Zadarska 1.329 i Zagrebačka s 1.244 više doseljenih nego odseljenih izvan granica RH.
Vlada je danas u prvo čitanje sa sjednice uputila u Sabor prijedlog Zakona o Središnjem registru stanovništva, čijim će usvajanjem prestati potreba za provođenjem popisa stanovništva, a u Registar će se povezati podaci iz svih postojećih evidencija s punom primjenom od lipnja 2026.
Zakonom će se ustrojiti Središnji registar stanovništva, elektronički vođena službena evidencija, u koji će se povezati podaci iz zasebnih evidencija i registara – iz državnih matica, upisnika, informacijskih sustava i drugih nadležnih tijela, a vodit će ga Ministarstvo financija, Porezna uprava.
“U Registar će se upisivati podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem u Hrvatskoj, o strancima koji imaju prebivalište ili boravak u Hrvatskoj, kao i podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem izvan Hrvatske kako bi, prvi put, bila ustrojena i evidencija o našim državljanima izvan Hrvatske”, pojasnio je ministar financija Marko Primorac.
Sadržavat će podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima, podatke o srodstvu i o kućanstvima te na taj način omogućiti dostupnost na jednom mjestu podataka o stanovništvu i njegovim obilježjima, srodstvu upisanih osoba te o kućanstvima i njihovim obilježjima. Podaci će se koristiti za ostvarivanje socijalnih i drugih prava, provođenje statističkih, društvenih, ekonomskih i drugih istraživanja, obradu podataka za koju postoji pravna osnova te za učinkovito vođenje upravnih, poreznih i drugih postupaka. (L. Kiseljak)
