U 2023. godini najviše je stambenih zgrada i stanova (brojčano i površinski) izgrađeno u Istarskoj županiji, a gdje je ujedno bio i najveći trend rasta izgrađenih stanova na godišnjoj razini i u apsolutnom iznosu. U relativnom iznosu najveći rast izgrađenih stanova bio je u Sisačko-moslavačkoj županiji. U odnosu na broj stanovnika najviše stambenih zgrada (površinski) i stanova (brojčano) izgrađeno je u Zadarskoj županiji. Zagrebačka županija predvodi po površini izgrađenih nestambenih objekata u 2023., ukupno i u odnosu na broj stanovnika, a također i po rastu izgrađenih zgrada koje nisu namijenjene stanovanju u odnosu na 2022. godinu. Pokazala je to naša analiza, u kojoj smo uobičajeno uzeli pet najboljih županija, a napravili smo je na temelju nedavno objavljenih podataka Državnog zavoda za statistiku.
Kao što smo pisali, podaci DZS-a pokazali su da nakon Istarske županije s izgrađenih 1.178 stambenih objekata u 2023. godini, slijedi Zadarska s 935 stambenih zgrada, Splitsko-dalmatinska sa 673, Grad Zagreb s 437, Primorsko-goranska s 357 i Zagrebačka s 356. Najviše završenih stanova (2.878) također je bilo u Istarskoj županiji, a slijedi Zadarska s 2.554 stana, Splitsko-dalmatinska s 2.192, Šibensko-kninska s 907 i Zagrebačka županija s 848 izgrađenih stanova.
Sada smo analizirali najveći broj završenih stanova na 1.000 stanovnika i trend rasta završenih stanova, u brojevima, te najveće površinski izgrađenih stambenih zgrada u odnosu na broj stanovnika te rast površine izgrađenih stambenih zgrada u odnosu na godinu prije.
U 10 županija povećan je broj izgrađenih stanova, u 9 županija povećana je površina izgrađenih stambenih zgrada, a u 10 površina završenih nestambenih zgrada.
Pa tako naša analiza, na temelju objavljenih podataka DZS-a pokazuje, da je najviše stanova na 1.000 stanovnika izgrađeno u Zadarskoj županiji, ukupno 16, Istarskoj 15, Šibensko-kninskoj 9, Splitsko-dalmatinskoj 5 i Ličko-senjskoj 4. U apsolutnom iznosu, najveći rast završenih stanova u odnosu na 2022. godinu, imala je Istarska županija, 1,3 tisuće stanova više, Šibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska 368 više, Sisačko-moslavačka 275 i Zagrebačka 160 više. U relativnom pokazatelju najveći rast izgrađenih stanova imala je Sisačko-moslavačka, za 215 posto, Ličko-senjska za 105, Istarska za 84 posto, Šibensko-kninska za 68 posto i Brodsko-posavska za 25 posto.
Uglavnom je riječ o županijama uz obalu gdje se i najviše gradi, ali zbog prvenstveno obnove, odnosno Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom, u top pet je i Sisačko-moslavačka i Zagrebačka županija. Ipak, Zagrebačka bilježi i stalno povećanje stanovnika, pa je zasigurno i potražnja za novim stanovima veća.
Površinski su najveće stambene zgrade izgrađene u Istarskoj, Gradu Zagrebu, pa Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Zagrebačkoj i Šibensko-kninskoj županiji. U odnosu na broj stanovnika, najveće površinom su u Zadarskoj, Istarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. U odnosu na 2022. godinu, najveći rast stambenih površina zgrada bio je u Istarskoj županiji, Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj, Sisačko-moslavačkoj i Zagrebačkoj županiji, a u postocima, u Sisačko-moslavačkoj, Istarskoj, Ličko-senjskoj, Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Najviše jednosobnih stanova izgrađeno je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (508), dvosobnih u Zadarskoj (1.030), trosobnih nakon Grada Zagreba u Istarskoj (649), četverosobnih također najviše u Gradu Zagrebu, pa Istarskoj (535), stanova sa pet, šest i sedam soba u Istarskoj (288,73 i 16), dok je najviše stanova s osam soba nakon Grada Zagreba izgrađeno u Šibensko-kninskoj županiji (4).
Najviše nestambenih zgrada (bolnice, škole, hoteli, uredi, trgovine, industrijske hale, zgrade za kulturni i umjetnički sadržaj, itd..) izgrađeno je u Osječko-baranjskoj županiji, pa Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Istarskoj i Međimurskoj županiji. Površinom su najveće u Zagrebačkoj županiji, preko 300 tisuća četvornih metara, u Istarskoj nešto više od 100 četvornih metara, Osječko-baranjskoj i Splitsko-dalmatinskoj nešto manje od 100 i Međimurskoj nešto više od 70 tisuća četvornih metara površine zgrada koje nisu namijenjene stanovanju. Na svakih 1.000 stanovnika najviše je takvih zgrada izgrađeno (mjereno površinom) u također Zagrebačkoj županiji, 1.079, Međimurskoj 691, Istarskoj 525, Ličko-senjskoj 464 i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji 425. Po trendu rasta na godišnjoj razini, površinom je najveći rast izgrađenih nestambenih zgrada bio u Zagrebačkoj županiji, gotovo 151 tisuću četvornih metara više, Istarskoj 22,3 tisuće m2 više, Šibensko-kninskoj 14,3 tisuće m2 više, Bjelovarsko-bilogorskoj 12 i Međimurskoj 9,2 tisuće četvornih metara više. U postocima, najveći rast izgrađenih nestambenih površina imala je opet Zagrebačka županija, 87 posto više, Šibensko-kninska 75 posto više, Bjelovarsko-bilogorska 38 posto više, Karlovačka 33 posto i Istarska 28 posto više.
U 2023. završene su 7 032 zgrade. Od toga je 85,7% stambenih zgrada i 14,3% nestambenih zgrada. Površina završenih zgrada iznosila je 3 226 646 m2, što je za 4,0% više nego u 2022. Ukupno su završena 16 552 nova stana s prosječnom korisnom površinom od 90,5 m2.
Prema vrsti radova, pretežan broj stanova (92,6%) sagrađen je kao novogradnja, 6,4% dogradnjom/nadogradnjom postojećih zgrada, a 1,0% prenamjenom nestambenog prostora u stan. (L.K.)
