Prema podacima koje smo dobili od Ministarstva pravosuđa, najveći rast broja otvorenih tvrtki na kraju 2021. godina, a u odnosu na godinu prije, imala je Brodsko-posavska županija, pa Zagrebačka, Istarska, Sisačko-moslavačka i Požeško-slavonska županija. Najveći broj tvrtki otvoren je u Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj, Istarskoj, Zagrebačkoj i Osječko-baranjskoj županiji, koje istim redom i prema podacima od ožujka ove godine imaju najveći broj registriranih poslovnih subjekata. Na 1.000 stanovnika najviše je otvorenih tvrtki lani bilo u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji. 

Lani je otvoreno ukupno 14.336 tvrtki, što je 2.159 tvrtki više nego godinu prije, odnosno porast od 17,73 posto.

Kako smo pisali, prema podacima DZS-a, u ožujku ove godine je bilo 311.698 registriranih pravnih osoba, a udio aktivnih pravnih osoba u odnosu na registrirane bio je 55,3%. Nakon grada Zagreba gdje je nešto manje od trećine registriranih poslovnih subjekata, najveći je broj i udio registriranih i aktivnih pravnih i fizičkih osoba u Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj, Istarskoj, Zagrebačkoj i Osječko-baranjskoj županiji. Odnosno, isti poredak kao i onaj o teritorijalnoj raspoređenosti broja otvorenih tvrtki u prošloj godini. Istih prvih pet županija je i gleda li se broj obrta i slobodnih zanimanja.

Rast broja otvorenih tvrtki prati i broj zaposlenih.  Podsjetimo se, podaci HZMO-a su pokazali da je na kraju prosinca prošle godine bilo 1.571.672 osiguranika, što je za 35.372 osiguranika više u odnosu na kraj 2020. godine. Na kraju ožujka ukupno je bilo 1.582.858 osiguranika na HZMO-u. Iako taj pokazatelj ne izražava točan broj zaposlenih, ipak pokazuje trend.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u ožujku 2022. u odnosu na ožujak 2021. broj zaposlenih u pravnim osobama porastao je u 17 županija, a najviše u Istarskoj županiji, za 2,9%.  Nakon Istarske, najveći rast zaposlenih imala je Koprivničko-križevačka županija s rastom od 2,5 posto, Zadarska i Zagrebačka  s rastom od 1,9 posto, Splitsko-dalmatinska 1,8 posto te Brodsko-posavska i Šibensko-kninska s rastom zaposlenosti na godišnjoj razini od 1,5 posto. Za razdoblje od siječnja do ožujka 2022. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine porast broja zaposlenih u pravnim osobama ostvaren je u 17 županija, a najviše u Istarskoj županiji, za 2,8%, pa Koprivničko-križevačkoj za 2 posto, Zadarskoj 1,8 posto te 1,5 posto u Zagrebačkoj i Šibensko-kninskoj županiji.

Prema podacima statističkog zavoda broj  zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u ožujku 2022. u odnosu na veljaču iste godine viši je za 0,9%, a najveći porast od  2,9% bio je u Virovitičko-podravskoj županiji.

Najveći porast otvorenih tvrtki na godišnjoj razini imala je lani Brodsko-posavska županija, za 42,44 posto, Zagrebačka županija za 30,99 posto, Istarska za 27,75 posto, Sisačko-moslavačka za 27,09 posto i Požeško-slavonska županija za 24,72 posto.

U apsolutnim brojevima najveći je broj novootvorenih tvrtki bio u Splitsko-dalmatinskoj, 1.424 nove, u Primorsko-goranskoj 1.168, Istarskoj 1.128, Zagrebačkoj 1.023 i Osječko-baranjskoj županiji 725.

Gleda li se broj otvorenih tvrtki na 1.000 stanovnika tada predvodi Istarska županija s otvorenih 5,76 tvrtki, Primorsko-goranska sa 4,38 otvorenih tvrtki, Zadarska 3,67, Zagrebačka 3,40 tvrtki i Splitsko-dalmatinska županija s otvorenih 3,35 tvrtki na 1.000 stanovnika županije.

S porastom od 42,44 posto, Brodsko-posavska županija je lani bila vodeća po rastu broja otvorenih tvrtki u odnosu na godinu prije. 

Brodsko-posavska županija niz godina provodi različite programe, projekte i mjere poticanja poduzetništva, a najviše sredstava u poduzetništvo ulaže kroz „Projekt dodjele potpora male vrijednosti za pokretanje, razvoj i unaprjeđenje poslovanja poduzetnika Brodsko-posavske županije“. Sve potpore dodjeljuju se u skladu s europskim direktivama odnosno u skladu s Uredbom EU o „de minimis“ potporama. Potpore se dodjeljuju za kupnju opreme, strojeva i alata, za uređenje i opremanje poslovnih prostora te za čitav niz drugih troškova. Intenzitet potpore je maksimalno 50 % prihvatljivih troškova s tim da najviši iznos pojedinačne potpore može iznositi 50.000 kuna za poduzetnike u prerađivačkoj industriji odnosno 25.000,00 kuna za poduzetnike u ostalim djelatnostima. Tijekom 2021. godine kroz navedeni Projekt dodijeljeno je ukupno 57 bespovratnih potpora u ukupnoj vrijednosti od milijun kuna. U tijeku je i Javni poziv za dodjelu potpora za 2022. godinu po istom Projektu za što je u Proračunu Brodsko-posavske županije osigurano 1,75 milijuna kuna. Potrebno je istaknuti i da je u 2021. godini Brodsko-posavska županija provodila i „Projekt dodjele bespovratnih potpora za očuvanje i unaprjeđenje poslovnih aktivnosti za mikro i male subjekte čiji je rad privremeno ili djelomično obustavljen zbog trajanja epidemije bolesti COVID-19“ odnosno tzv. COVID potpore te je dodijeljena 101 potpora u ukupnoj vrijednosti od 762.850 kuna. Sveukupno je Brodsko-posavska županija u 2021. godini dodijelila 158 bespovratnih potpora poduzetnicima u vrijednosti od gotovo 1,8 milijuna kuna. Cilj dodjele potpora je očuvanje radnih mjesta (COVID potpore) te pokretanje novih ili unaprjeđenje poslovanja postojećih poduzetnika, a što je i rezultiralo odnosno doprinijelo činjenici da je Brodsko-posavska županija u 2021. godini ostvarila rast broja novih tvrtki i novih obrta u odnosu na prethodnu godinu.

Najveći broj otvorenih tvrtki imala je lani Splitsko-dalmatinska županija, 1.424 novih. Županija je i u top pet po broju otvorenih tvrtki na 1.000 stanovnika, 3,35 tvrtki.

Splitsko-dalmatinska županija raspisala je ove godine javni poziv za subvenciju kamata kroz program kreditiranja poduzetništva i obrta. Krediti kroz ovaj program namijenjeni su isključivo za kupnju, izgradnju, uređenje ili proširenje gospodarskih objekata, kupnju nove opreme ili novog dijela opreme, refinanciranje postojećih nepovoljnih kredita te za obrtna sredstva.

Od 200.000 do 5.000.000 kuna vrijedni krediti namijenjeni su za kupnju, izgradnju, uređenje ili proširenje gospodarskih objekata, kupnju nove opreme ili novog dijela opreme. Financiranje obrtnih sredstava može se odobriti  u iznosu od 20% ( za uslužne djelatnosti) i 30% ( za proizvodne djelatnosti). Od 200.000 do 1.000.000 kuna odobravaju se sredstva za refinanciranje postojećih nepovoljnih kredita čija kamatna stopa prelazi 5% i koji nisu subvencionirani sredstvima Splitsko-dalmatinske županije te za financiranje obrtnih sredstava iznos od dvije tisuće do pola milijuna kuna.

Program se provodi od travnja 2018. godine, a do sada su odobrena sredstva za  više od 350 projekata u iznosu od preko 500 milijuna kuna dok je ove godine osigurano 5,9 milijuna kuna.

Kamata za poduzetnike na kraju iznosi od 0,7% do 1,7%.

Podsjetimo se, kako su pokazale naše analize, analizi o poticajima poduzetnicima te analiza o poticajima obrtnicima Splitsko-dalmatinska županija je među vodećim županijama po izdvojenim sredstvima. Tako je 2020. godine izdvojila 43,49 kuna po stanovniku za subvencije poduzetnicima, najviše u odnosu na ostale županije, odnosno 1,17 posto sredstava iz proračuna. U odnosu na 2019. godinu povećali su sredstva za 2.691.454 kuna, odnosno 5.902.054 kuna u odnosu na 2017. godinu. Pri vrhu su bili i po udjelu izdvojenih sredstava za subvencije obrtnicima – 0,30 posto, a i po povećanju sredstava za poticaje obrtnicima u odnosu na 2019. za 114 posto. Na kraju prošle godine dodijeljeno je gotovo 6 milijuna kuna za poduzetnike početnike i žene poduzetnice.

Istarska županija otvorila je lani 5,76 tvrtki na 1.000 stanovnika, najviše u odnosu na ostale županije. U top pet je i po broju otvorenih tvrtki, 1.128, odnosno rastu na godišnjoj razini od 27,75 posto. 

Istarska županija nastavlja s provedbom kreditne linije „Poduzetnik Istarska županija 2020.“, u suradnji Istarske županije, istarskih gradova, Istarske razvojne agencije, poslovnih banaka te HBORa. Do sada je zaprimljeno 530 zahtjeva za ulaganja u nove projekte istarskih poduzetnika, odnosno zatraženo je 290 milijuna kuna kredita, od čega se 147 milijuna kuna odnosi na ulaganje u nove investicije, dok je za trajna obrtna sredstva zatraženo 143 milijuna kuna. Za razliku od prijašnjih kreditnih linija u kojima je samo Istarska županija subvencionirala kamatnu stopu, ovaj put su u kreditnu liniju uključeni i svi istarski gradovi koji su u svojim proračunima osigurali potrebna sredstva za subvenciju kredita istarskih poduzetnika, stoga je i interes poduzetnika znatno veći te uvjeti kreditiranja povoljniji.
Nadalje, tu je i podrška u vidu poduzetničke potporne infrastrukture, s naglaskom na poduzetničke inkubatore i coworking prostore u Istarskoj županiji, o kojima se informiranje provodi u koordinaciji Istarske razvojne agencije. Trenutno na području Istarske županije djeluje 9 poduzetničkih inkubatora i 3 coworking prostora u Buzetu, Labinu, Pazinu, Puli, Poreču, Rovinju, Vodnjanu i Barbanu, u kojima je tijekom godine pružena podrška za više od 300 poduzetnika.
Spomenimo i ulaganja Istarske razvojne agencije – IDA d.o.o. u 2 poduzetnička inkubatora za poduzetnike početnike u Puli u kojima je tijekom godina inkubirano više od 85 tvrtki poduzetnika početnika.
U koordinaciji IDA-e u provedbi je projekt uspostave poduzetničkog centra „Coworking Pula“, čiji je cilj izgradnja i opremanje poduzetničkog centra u samom središtu Pule do jeseni 2023. godine.
Istarska županija osigurala je u proračunu za 2022. godinu 1,6 milijuna kuna za ulaganja u digitalnu transformaciju MSP-a te jačanje konkurentnosti i poticanje rasta malih gospodarskih subjekata u IKT sektoru. Nadalje, za ovu godinu je planirana izrada novog Plana razvoja poslovnih zona Istarske županije. Istarska županija ima 34 poslovne zone od kojih je 15 proglašeno strateškim zonama.

Primorsko-goranska županija je lani otvorila 1.168 tvrtki, odnosno 4,38 tvrtki na 1.000 stanovnika. 

Županija provodi niz programa usmjerenih prema mladim poduzetnicima. Programi se provode putem Upravnog odjel za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj, a poticaji i potpore, direktni i indirektni, ostvaruju se temeljem javnih poziva i natječaja. Kod pojedinih javnih poziva, mladi poduzetnici ili poduzetnici početnici ostvaruju i dodatne pogodnosti.

Sufinanciranjem troškova nabavke opreme za proizvodne i uslužne djelatnosti poduzetnicima u sektoru malog gospodarstva omogućava se primjenu suvremenijih tehnologija. Odobrava se 80 posto potpore do maksimalnog iznosa od 30 tisuća kuna bez PDV-a po korisniku s najmanje jednim zaposlenim, odnosno 40 tisuća kuna bez PDV-a s više od jednog zaposlenog. Prilikom odabira, mladi poduzetnici, žene poduzetnice te mikro poduzetnici ostvaruju prednost.

Bespovratna sredstva dodjeljuju se i inovatorima, kreativnim pojedincima za realizaciju ideje, odnosno inovacije, a posebno se financijski stimuliraju mladi inovatori do navršenih 30 godina. Ukupan fond sredstava iznosi 150 tisuća kuna dok se dodatna sredstva odobravaju mladima za prve tri inovacije koje su na najvišem mjestu na zbirnoj list i to 5.000,00 kuna za prvo mjesto, drugo 4.000,00 kuna i treće 3.000,00 kuna. Objava Natječaja za izbor osoba s područja Primorsko-goranske županije čiji će se razvoj inovacija sufinancirati bespovratnim poticajnim sredstvima planira se krajem kolovoza 2022. godine.

U suradnji sa Zakladom za financiranje izrade prototipova FIPRO te Znanstveno-tehnologijskim parkom Sveučilišta u Rijeci, s iznosom od 150 tisuća kuna Primorsko-goranska županija podupire i inovatore da realiziraju prototip, odnosno pokrenu vlastitu proizvodnju i predstave svoje ideje na tržištu. Sredstva se odobravaju kao beskamatni zajam uz dio nepovratnih sredstava na način da je 20 do 50 posto bespovratno, a ostatak od 80 do 50 posto zajam u iznosu od 50 do 200 tisuća kuna na rok otplate od tri godine uz jednu godinu počeka. U 2022. godini planiraju se dva javna poziva za komercijalizaciju inovacija.

Za ulaganja u osnovna sredstva s ciljem pokretanja ili modernizacije poslovanja, uvođenje novih tehnologija, razvoja novih proizvoda ili usluga i poticanja zapošljavanja, u suradnji s HBORom i poslovnim bankama od 2021. provode se i programi kreditiranja „Poduzetništvo mladih, žena i početnika“ i „Obrtna sredstva“ temeljem kojeg se subvencionira kamata za krajnje korisnike. Fiksna kamatna stopa iznosi 2 posto godišnje pa bi uz subvenciju Županije od 2 posto u konačnici kamata za korisnike iznosila nula. Omogućava se iznos kredita od 200 do 700 tisuća kuna s rokom povrata do 10 godina s uključenim počekom do godine dana.

Uslijed poboljšanja pandemijskih uvjeta, u najavi je i nastavak provedbe besplatnih edukacija poduzetnika. Edukacije provode poduzetničke potporne institucije s područja Primorsko-goranske županije u formi radionica ili individualnih osobnih savjetovanja o pokretanju i vođenju poslovanja, provedbi aktivnosti razvoja, pristup izvorima financiranja i dr.

Sisačko-moslavačka županija u top pet je županija po rastu broja otvorenih tvrtki za 27,09 posto.

 Sisačko-moslavačka županija kroz svoju Razvojnu agenciju SIMORA ima centar za usluge na jednom mjestu u sklopu kojega pruža pomoć potencijalnim ulagačima te postojećim poduzetnicima da uz što manje birokratskih prepreka, problema i kašnjenja, pokrenu i razviju poslovanje na području Sisačko-moslavačke županije. Opseg djelatnosti obuhvaća i segment pružanja usluga postojećim i potencijalnim investitorima (davanje točnih i pravovremenih informacija o administrativnim zahtjevima, o raspoloživoj radnoj snazi, cijenama komunalija, procesu ishodovanja raznih dozvola, ponude poslovnih zona itd. Dodatna potpora zapošljavanju i razvoju poduzetništva je i mjera samozapošljavanja koju provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje. SI-MO-RA pruža pomoć pri izradi poslovnih planova i cjelokupne dokumentacije koja se predaje uz Zahtjev za dodjelu potpore za samozapošljavanje bez naknade. Prosječno se 2 osobe u mjesec dana zaposle zahvaljujući našim poslovnim planovima kreiranim za njih.

Sisačko-moslavačka županija osmislila je i gospodarske mjere kojim žele pokrenuti gospodarstvo, posebice potresom zahvaćenog područja. Tu se prije svega radi o sufinanciranju kamate kreditnih linija HBOR-a i to onih koje su usmjereni na poduzetništvo mladih, žena i početnika, investicije privatnog sektora te obrtna sredstva. Sufinanciraju se i kamate na zajmove HAMAG BICRO-a. To u konačnici omogućuje investicije od 0% kamate.

Prednosti za ulaganja na području Sisačko-moslavačke županije u odnosu na grad Zagreb idu od niže cijene zemljišta, komunalnih i vodnih doprinosa do programa regionalnih potpora za mikro, male, srednje i velike poduzetnike. U SMŽ su to do 70 %, dok je u Zagrebu maksimalno 55%. Ovaj mogući investicijski boom omogućila je nova karta Nuts regija, prema kojoj se daleko više uloženog vrati investitoru ako ulaže u području SMŽ nego prilikom ulaganja u neka druga područja. Još jedna od prednosti ulaganja na području naše županije je iznos stope prireza koja varira do maksimalnih 10 %, dok je u Zagrebu visokih 18%.

Također, Razvojna agencija SIMORA radi i sa poljoprivrednicima. U prošloj godini bilježimo porast mladih poljoprivrednika nositelja OPG-a, i sad ih je 1461 što je 10% više u odnosu na godinu ranije, kao i rast od prosječno 1000 ha nove obrađivane zemlje svake godine što nam govori da su mjere kao i projekti koje Sisačko-moslavačka županija posvećuje njima, pokazali rezultate.

Poduzetnički inkubator SMŽ PISMO specijaliziran za industriju videoigara kao i navedena industrijska grana bilježi uspjehe i pozitivne pomake. Broji 67 start up-ova, čime je postao najbrže rastući hrvatski poduzetnički inkubator. Kod inkubatora PISMO moramo spomenuti i da je Razvojna agencija SIMORA nagrađena kao najbolja europska razvojna agencija u 2020. godini jer je osmislila koncept putem kojeg se mlade nezaposlene ljude prekvalificira i obuči da steknu neka nova znanja i vještine, konkretno znanja u proizvodnji videoigara i na taj način postaju konkurentniji na tržištu rada. Ovaj jedinstveni koncept dao je slijedeće rezultate – 87% je nezaposlenih pri dolasku na prekvalifikaciju dok se po završetku 66% zaposli.

Važan je podatak i da se kroz projekte koje Razvojna agencija SIMORA zajedno sa Sisačko-moslavačkom županijom pokreće ili provodi zaposli gotovo 300 osoba svake godine.

U Osječko-baranjskoj županiji lani je otvoreno 725 tvrtki, što je i tu županiju svrstalo u vodećih pet županija. 

U okviru Programa kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva Županija putem raznih kreditnih linija sudjeluje u sufinanciranju kamata i za tu namjenu izdvaja znatna sredstva. Kako bi omogućila što povoljnije uvjete kreditiranja, Županija je tijekom 2018. godine započela suradnju s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak u realizaciji kreditnih programa HBOR-a gdje Županija dodatno subvencionira kamate na kredite poduzetnika s dva postotna poena. Osječko-baranjska županija postala je tako prva institucija u Republici Hrvatskoj koja je omogućila poduzetnicima kredite s kamatom od 0%. Korisnicima ovih beskamatnih kredita na raspolaganju je kreditni potencijal od 90 milijuna kuna, najveći iznos kredita nije ograničen i ovisi o namjeni i strukturi ulaganja, a osim poduzetnika u fazi rasta i razvoja, posebne pogodnosti ostvaruju poduzetnici početnici, mladi poduzetnici i žene poduzetnice. Namjera je Županije ovakvim kreditnim linijama dati snažan poticaj gospodarstvu, pomažući na taj način napore malih i srednjih poduzeća da postignu konkurentnost na domaćem i stranim tržištima.Uz sufinanciranje kamata poduzetnicima Županija je u 2019. godine pokrenula i program „Stambeni krediti u funkciji poticanja gospodarstva“.

U Programu razvoja poduzetništva definirano je 11 programskih aktivnosti među kojima su kreditiranje, informiranje, edukacija, savjetovanje, mentoriranje, poticanje poduzetničkih zona, inovatorstva, ali i sve aktivnosti koje su potrebne kako bi poduzetništvo na području županije doživjelo dodatnu ekspanziju. Unutar tih aktivnosti provodi se 30-ak različitih projekata poticanja poduzetništva, a za ove aktivnosti ukupno je osigurano 7,5 milijuna kuna. Osim Županije, u provedbu aktivnosti uključene su i jedinice lokalne samouprave i institucije poduzetničke podrške, prije svega poduzetnički inkubatori, komore, udruge malih poduzetnika, a i sami poslovni subjekti. Lani su krenuli različiti programi poticanja zapošljavanja, odnosno programi prekvalifikacija. Prema godišnjem izvješću Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, nakon 2020. godine, koju su obilježile poteškoće u gospodarstvu uzrokovane pandemijom koronavirusa, 2021. godine u Osječko-baranjskoj županiji je nastavljen rast gospodarskih aktivnosti te se zaposlenost povećala za 2%, a nezaposlenost smanjila za 7,6%. U odnosu na 2020. godinu, tijekom 2021. godine najviše novozaposlenih je u građevinarstvu, informacijama i komunikacijama, ostalim uslužnim djelatnostima i obrazovanju. (Lidija Kiseljak)