Prema posljednjim konačnim podacima Državnog zavoda za statistiku Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Zagrebačka, Osječko-baranjska i Istarska županija imale su s krajem ožujka 2020. godini najveći broj zaposlenih, na 1.000 stanovnika najveći broj zaposlenih imale su pak Varaždinska, Primorsko-goranska, Istarska, Međimurska i Dubrovačko-neretvanska županija. U odnosu na 2019. najveći trend povećanja zaposlenosti  imale su Zagrebačka, Dubrovačko-neretvanska, Požeško-slavonska, Krapinsko-zagorska i Sisačko-moslavačka županija.

Nakon što je zbog korone lani došlo do znatnog pada zaposlenosti i rasta nezaposlenosti, ove se je godine situacija popravila te sve županije bilježe porast zapošljavanja.

Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na kraju lipnja nezaposlenost je pala u svim županijama, najviše u Istarskoj i Požeško-slavonskoj županiji na godišnjoj razini. Najmanji broj registrirane nezaposlenosti je bio u Ličko-senjskoj županiji.

Najveći broj zaposlenih na temelju radnog odnosa u odnosu na prošlogodišnji lipanj bio je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, čak 64,1 posto više osoba, u Splitsko-dalmatinskoj za 24,9 posto, Osječko-baranjskoj 10,5 posto, Vukovarsko-srijemskoj 10,6 posto te Ličko-senjskoj županiji 9,4 posto.

Državni zavod za statistiku objavio je pak konačne podatke o zaposlenima sa 31.3. 2020. godine, odnosno prije same krize s koronom. Upravo od tada, situacija se je znatno promijenila, došlo je do naglog pada zaposlenih i rasta nezaposlenih, ali isto tako, uz niz potpora samih županija, uključujući i one državne, ove se je godine situacija stabilizirala te sve županije bilježe rast zaposlenih.

Mi smo napravili analizu županija s najvećim ukupnim brojem zaposlenih, najvećim brojem zaposlenih na 1.000 stanovnika te rasta broja zaposlenih sa 31.3.2020. u odnosu na 31.3.2019.godine.

 Na 1.000 stanovnika Varaždinska županija je imala najviše zaposlenih, 303, Primorsko-goranska 291 osobu, Istarska 285, Međimurska 275 i Dubrovačko-neretvanska 270.

Do najvećeg povećanja broja zaposlenih došlo je lani u odnosu na preklani u Zagrebačkoj županiji, 10,45 posto, Dubrovačko-neretvanskoj 5,50 posto, Požeško-slavonskoj 4,48 posto, Krapinsko-zagorskoj 4,31 posto i Sisačko-moslavačkoj 4,29 posto.

Splitsko-dalmatinska županija je imala lani najveći broj zaposlenih, 113.447 osoba, Primorsko-goranska 86.219, Zagrebačka 76.236 osobe, Osječko-baranjska 71.606 i Istarska županija 59.366 zaposlene osobe.

Varaždinska županija: IT postaje snažan generator rasta

Varaždinska županija je imala najveći broj zaposlenih osoba na 1.000 stanovnika, njih 303.

Župan Anđelko Stričak istaknuo je kako ga vesele, no ne iznenađuju ovi podaci s obzirom da prema indeksu razvijenosti Varaždinska županija spada u iznadprosječno razvijene županije.

– Ukupno gledajući, mi smo već godinama u vrhu razvijenosti u odnosu na nacionalni prosjek: najbolje stojimo u izvoznim prihodima i stopi nezaposlenosti, dok za hrvatskim prosjekom, nažalost, zaostajemo po visini neto prosječne plaće. Godinama spadamo među “najizvoznije” županije, imamo razvijeno poduzetništvo i razgranatu mrežu poslovnih zona, a rezultati u investiranju najbolje su vidljivi putem ulaganja u poslovne zone naših gradova i općina. U našoj strukturi izvoza, tradicionalno prevladavaju djelatnosti iz prerađivačke industrije (proizvodi od kože, obuće i odjeće, prehrambeni proizvodi, obrada stakla, plastike, metala), a vodeći partneri u vanjskotrgovinskoj razmjeni su nam uglavnom države Europske unije (Njemačka, Italija, Austrija, Slovenija, Rumunjska, Bosna i Hercegovina, Mađarska). Budućnost temeljimo na investicijama koje sa sobom donose dodanu vrijednost, nova tržišta i svakako bolje plaćena radna mjesta, a primjećujemo i da je sve veći volumen prihoda i dobiti iz IT industrije koja postaje snažan generator rasta u Županiji – rekao je župan.

Naveo je i kako je Varaždinska županija 2020. godinu završila s najnižom stopom nezaposlenosti u Hrvatskoj.

– U godini pandemije i krize imali smo stopu nezaposlenosti od 4,3 posto, što je najmanja stopa u Hrvatskoj, ispred nas je bio jedino Grad Zagreb. Stopa nezaposlenosti bila je dvostruko manja od stope RH, koja je na 8,9 posto, a bolji smo bili i od Europske unije, u kojoj je stopa nezaposlenosti 6,3 posto – pojasnio je župan te naveo kako Županija u okviru svojih ovlaštenja i financijskih mogućnosti podržava gospodarstvo putem potpora brojnim projektima.

-Subvencioniramo kamate na poduzetničke kredite, pružamo neposrednu pomoć poduzetnicima u njihovom razvoju, a u pandemiji smo umjesto ulaganja u gospodarske i turističke manifestacije, više ulagali u promotivne aktivnosti i izgradnju turističkih i gospodarskih kapaciteta – naveo je Stričak.

Tijekom 2020. godine Županija je odobrila ukupno 1,7 milijuna  kuna subvencija za 585 obrta u svrhu ublažavanja negativnih posljedica pandemije koronavirusa. Ove je godine osigurana financijska pomoć u ukupnom iznosu od 300.000 kuna obrtnicima i drugim subjektima putem Javnog poziva za dodjelu potpora za turističke agencije i pomoćne djelatnosti u izvođačkoj umjetnosti, a radi se o jedinstvenom Javnom pozivu putem kojeg se je pružila potpora u osmišljavanju i provedbi projekata u funkciji cjelogodišnjeg osmišljavanja turističkih događanja u županiji, prije svega u cilju očuvanja radnih mjesta.

Ove je godine objavljen i javni poziv za dodjelu kredita na koji se mogu javiti obrtnici, kao i drugi subjekti malog gospodarstva. Maksimalni iznos kredita je 150.000 kuna na rok otplate do 5 godina, a kroz  Garancijsku agenciju osigurano je jamstvo do 70 % pojedinačno odobrenog  iznosa kredita. Obrtnicima kao i drugim subjektima također je odobren moratorij na otplatu kredita po ranije odobrenim kreditnim linijama u koje su uključeni Županija, resorno ministarstvo i jedinice lokalne samouprave.

Varaždinska županija također je ove godine, treću godinu zaredom, raspisala Javni poziv putem te dodijelila milijun kuna za investicije u turizmu, čime je u tri godine u podizanje broja i kvalitete smještajnog kapaciteta ukupno uloženo više od 3 milijuna kuna.

Uz sve navedeno, u ovoj se je godini nastavilo i s dodjelom pojedinačnih potpora obrtnicima i drugim subjektima malog gospodarstva u realizaciji njihovih programa.

Primorsko-goranska županija: Rebalansom više novca za potpore

Primorsko-goranska županija ima 291 osobu zaposlenu na 1.000 stanovnika, a među vodećima je i po samom broju zaposlenih, njih 86.219.

Primorsko-goranska županija je značajno pojačala mjere pomoći gospodarstvu već od prošle godine. Provedbom natječaja temeljem Programa provedbe mjera ruralnog razvoja za mjeru 1.2.1 nabava opreme za proizvodne i uslužne djelatnosti za poduzetnike u sektoru malog gospodarstva financirano je 146 poduzetnika s ukupnim iznosom od 4,3 milijuna kuna te odobrenim potporama do najviše 40.000 kuna. U ovoj godini nakon provedbe natječaja odobreno je financiranje za 231 poduzetnika s ukupnim iznosom od 6,3 milijuna kuna. Od predviđenog iznosa u proračunu od 2 milijuna kuna rebalansom je osigurano dodatnih sredstava u iznosu 4,3 milijuna kuna kako bi se sredstva odobrila svim poduzetnicima koji su se na natječaj javili s kompletnom dokumentacijom te zadovoljili uvjete natječaja.

Uz ovu značajnu mjeru u suradnji s HBOR-om županija se uključila u dva programa i to Program žena, mladih i početnika sa dodatnom subvencijom kamata od 2% i kreditnim potencijalom od 20 milijuna kuna i u program obrtna sredstva sa subvencijom kamate od 1% i također kreditnim potencijalom od 20 milijuna kuna. Program je pokrenut nakon potpisivanja ugovora s bankama te su već izdana pozitivna mišljenja za subvenciju prema poduzetnicima. Dakle, osim bespovratnih sredstava osigurane su i dvije iznimno povoljne kreditne linije za investicije i obrtan sredstva sve u cilju održavanja poslovanja i premošćivanja kriznog perioda.

Istarska županija: Povoljna kreditna linija za poduzetnike

Istarska županija imala je 285 zaposlenih na svakih 1.000 stanovnika, a ukupan broj od 59.366 zaposlenih, također ju svrstava u vodećih pet županija.

Prošle godine pokrenuta je nova kreditna linija za poduzetnike i obrtnike u Istri s najpovoljnijim uvjetima na tržištu, ukupnog kreditnog potencijala od 410 milijuna kuna. Riječ je o pomoći koju zajednički daju Županija i istarski gradovi, u suradnji s poslovnim bankama, a u cilju oporavka gospodarstva, posebice malih i srednjih poduzetnika, obrtnika te zadruga, koje je najviše pogodila pandemija COVID-19.

Kamatna stopa za nove investicije kreće se u iznosu od 0,9 do 2 % te za trajna obrtna sredstva u iznosu od 1,3 do 2,4 %.

Osim kreditne linije, Istarska županija je lani osigurala 2 milijuna kuna za dodjelu potpora za poticanje razvoja poduzetništva.

Početkom godine Istarska županija je raspisala pet javnih natječaja, ukupne vrijednosti od 5,8 milijuna kuna, za dodjelu proračunskih sredstva namijenjenih programima, projektima i manifestacijama iz raznih područja, među kojima su i oni koji doprinose razvoju gospodarskog sektora. Prije svega razvoju sposobnosti i poticanju zapošljavanja i samozapošljavanja mladih, poticanje razvoja, zaštite, promocije i komercijalizacije inovacija, gospodarski sajmovi i manifestacije te poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Međimurska županija: Lani udvostručene potpore

Županija je imala 275 zaposlenih na 1.000 stanovnika u 2020. godini, što ju je također svrstalo u vodećih pet županija.

Međimurska županija je u našoj analizi o subvencijama poduzetnicima u 2019. godini ušla u top pet županija po rastu proračunskih sredstava namijenjenih potporama poduzetnicima. Lani su zbog korona krize sredstva  udvostručena. Županija je tako lani sa 1,8 milijuna kuna sufinancirala 129 projekata za razvoj gospodarstva.

‘U cilju pomoći i rasterećenja privatnog sektora na području Međimurske županije, posebice obrtnika, poljoprivrednika, malih i mladih poduzetnika, prošle godine smo preraspodjelom i izmjenama proračuna dodatno smanjili rashode županije koje smo preusmjerili u potpore obrtništvu, poduzetništvu, poljoprivrednoj proizvodnji i građanima. Ono što želim posebno izdvojiti jest činjenica da se od prošle godine, pa i u ovoj korona krizi provode projekti vrijednosti preko 400 milijuna kuna što je direktna potpora gospodarstvu od čega 90% potpora međimurskom gospodarstvu. Međimurska županija te projekte je osmislila, pripremila projektnu dokumentaciju, kandidirala, mnoge od njih predfinancirala ili sufinancirala, provela postupak javne nabave i vrši nadzor nad provedbom projekta prema strogim pravilima Europske unije.

Naša poduzeća i ustanove poput REDEA-e, MENEA-e, TIC-a u prilog županijskim mjerama donijele su dodatne mjere s ciljem ublažavanja negativnih posljedica pandemije koronavirusa i radi njezina daljnjeg širenja na poslovanje korisnika usluga inkubacije i zakupa poslovnog prostora. Međimurska energetska agencija – MENEA u sektoru energetike pruža savjetodavne usluge poduzetnicima. Javna ustanova REDEA i sve naše ustanove dostupne su za svaki oblik savjetovanja i pomoć gospodarstvenicima. Također, aktivno su se uključili u osmišljavanje dodatnih oblika i načina pomoći gospodarstvenicima. Neke od mjera su poticanje razvoja poduzetništva, subvencioniranje kamata na poduzetničke kredite, moratoriji i reprogrami poduzetničkih kredita, potpora projektima ulaganja u unaprjeđenje poslovanja, potpore za zapošljavanje nezaposlenih osoba, potpore za poticanje razvoja obrtništva, uvođenje novih sadržaja i gradnju infrastrukture u centru znanja za 60-tak poduzeća, oslobađanje dijela troškova najma i energenata za inkubirana start up poduzeća. Međimurska županija je otpisala dug prijevoznicima za koncesiju koju su dužni plaćati za vrijeme obustave javnog prijevoza, te smo se odrekli svog dijela prilikom prodaje i (ili) plaćanja zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta. Povećale su se bespovratne potpore za razvoj turizma, uloženo u opsežnu promotivnu kampanju Međimurja na drugim tržištima radi privlačenja gostiju. Dali smo doprinos razvoju poljoprivredne proizvodnje, zaštiti naše poljoprivrednike i promovirali međimurski proizvod.’ – komentira župan Matija Posavec.

Zagrebačka županija: U 2020. rekordne potpore, ove 10 milijuna kuna

Na području Zagrebačke županije bilo je lani zaposleno  76.236 osoba, a u odnosu na godinu ranije broj zaposlenih je povećan za 10,45 posto.

Nakon rekordnog iznosa bespovratnih potpora poduzetnicima u 2020. godini, Zagrebačka županija je i u 2021. godini nastavila  snažno podupirati poduzetnike i to kroz potpore za početak poslovanja, potpore za proizvodne i neproizvodne djelatnosti te tzv. covid potpore za poduzetnike vlasnike ugostiteljskih i sportskih objekata koji su radi odluke Stožera bili zatvoreni više od 3 mjeseca. Za te namjene Zagrebačka županija u 2021. dodijelila je 10 milijuna kuna, a bespovratnu potporu ostvarilo je više od 550 poduzetnika.

Prema podacima Fine u Zagrebačkoj županiji je u 2019. godini sjedište imalo 9019 poduzetnika, kod kojih je bilo 62.700 zaposlenih, dok je u 2020. godini broj poduzetnika porastao na 9.258, a broj zaposlenih na 63.044.

Uspoređujući podatke o nezaposlenosti i tu se bilježi pozitivan trend. Tako je u lipnju 2020. godine prema podacima HZZ-a nezaposleno bilo 6.675 osoba, a u lipnju 2021. 6.143 osobe, odnosno 532 osobe manje.

„U gospodarski izazovnom vremenu obilježenom pandemijom i dvama potresima koji su nanijeli značajne štete na našem području, gospodarstvo se pokazalo žilavim čemu najbolje svjedoče ovi gospodarski pokazatelji. Zagrebačka županija snažno je stala uz svoje poduzetnike dodijelivši im u ove dvije pandemijske godine gotovo 24 milijuna kuna bespovratnih potpora što se zasigurno odrazilo na zaposlenost i poslovanje poduzetnika, a onda i na punjenje samog proračuna Zagrebačke županije iz kojeg se u ovom trenutku samo u školstvu realiziraju 140 milijuna kuna vrijedne investicije“, istaknuo je župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić dodavši kako se na području županije realizira čitav niz investicija među kojima su najveće one u vodokomunalnoj infrastrukturi poput više od 880 milijuna kuna vrijednog projekta vodoopskrbe na istočnom dijelu županije, a u poduzetničkim zonama niču novi proizvodni pogoni poput 33 milijuna eura vrijedne tvornice aviodijelova u Jakovlju koja bi krajem godine trebala početi s radom i zaposliti 600 osoba.

Požeško-slavonska županija: Znatna ulaganja u poljoprivrednike

Požeško-slavonska županija imala je za 4,48 posto više zaposlenih u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu.

Velika ulaganja Županije odnose se na poljoprivrednike. Potpore za primarnu poljoprivrednu proizvodnju obuhvaćaju pet mjera u ukupnom iznosu od 1,3 milijuna kuna za ovu godinu. Kroz šestu mjeru namijenjenu za samozapošljavanje mladih poljoprivrednika na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu predviđen je iznos od 50.000 kuna.

Naša je analiza pokazala da je Požeško-slavonska županija bila vodeća po isplaćenim potporama poljoprivrednicima po stanovniku u 2019. godini sa 23,63 kune po stanovniku Županije. U 2019. godini je za potpore utrošeno nešto više od 1,5 milijuna kuna, a potporu je ostvarilo oko 250 OPG-ova.

Potpore se daju i poduzetnicima zbog novonastale situaciju i otežanog poslovanja u poduzetništvu, a koje iznose gotovo 2 milijuna kuna.

Gotovo milijun kuna potpora isplaćuje se kroz program poticanja ulaganja u povećanje smještajnih kapaciteta na području Županije.

Prema podacima Područnog ureda Požega u 2019. godini je bilo 2,389 zaposlenih, 2020. 2.872, a krajem ovogodišnjeg lipnja 2.572.

Sisačko-moslavačka županija: 13,3 milijuna za 13 poticajnih mjera

Za 4,29 posto porastao je broj zaposlenih u 2020. u odnosu na godinu prije.

U svibnju su dodijeljene potpore po projektima Sisačko-moslavačke županije za 2021. godinu. Županija je u svom proračunu osigurala 13,3 milijuna kuna za provedbu 13 direktnih i indirektnih poticajnih mjera za svoje gospodarstvenike.

Osim ovih poticajnih mjera  do kraja godine su otvoreni i natječaji po projektima: Poduzetnički krediti 2018-2021 i Sufinanciranje kamata za kredite odobrene pri HAMAGU-u.
Sisačko-moslavačka županija inače izdvaja značajna sredstva za razne potpore u gospodarstvu, najviše u Hrvatskoj, preko 3,5 % sredstava proračuna, a i najviše u odnosu na broj stanovnika. Podsjetimo se, naša je analiza pokazala da je Sisačko-moslavačka županija izdvojila u razdoblju od 2017. do 2019. godine 167,73 kune po stanovniku za subvencije poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima, što ju je svrstalo u sam vrh hrvatskih županija, odnosno 1,03 posto prosječnog udjela u razdoblju od 2017. do 2019. godine, što ju je također uvrstilo u vodećih pet županija.

Kroz mjeru subvencije kamata na poduzetničke kredite- županijski poduzetnički krediti omogućava se pokretanja novih obrta i poduzeća te rast i širenje postojećih, jednostavnijim, bržim i kvalitetnijim pristupom financijskim sredstvima. Županija u suradnji s gradovima,  općinama i poslovnim bankama omogućuje poduzetnicima korištenje poduzetničkih kredita po vrlo povoljnim kamatnim stopama, počevši od nula posto.  Za poduzetničke kredite u proračunu Županije planiran je iznos od  3 milijuna kuna.

Za poticanje startupova u gaming industriji ove je godine u proračunu planiran iznos od pola milijuna kuna. Također je provedbom projekta Poticanje startupova u gaming industriji putem objavljenih javnih natječaja iz proračuna Sisačko-moslavačke županije izdvojeno u 2019. i 2020. godini ukupno 573,4 tisuća kuna  za 36 startupova koji posluju u poduzetničkom inkubatoru PISMO Novska.

Za sufinanciranje novog zapošljavanja na području Županije lani je odobren 21 zahtjev za dodjelu bespovratnih sredstava u ukupnom iznosu od 310.000 kuna. Subvencionira se i kamata temeljem odobrenih zajmova HAMAG BICRO. Lani je zaprimljeno i odobreno 7 zahtjeva za dodjelom bespovratnih sredstava u ukupnom iznosu od 22.000 kuna.

Splitsko-dalmatinska županija: Potpore usmjerene i u ICT

Splitsko-dalmatinska županija imala 113.447 zaposlenih osoba, najviše u odnosu na ostale županije, izuzev Zagreba.

Ove godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji planiraju za poljoprivrednike isplatiti potpore u visini od gotovo 6,2 milijuna kuna. Kroz Program  subvencioniranja  kamatne stope kredita  poduzetništva i obrta u ovoj godini planirana je subvencije kamata u iznosu od 5,2 milijuna kuna. Za poduzetnike početnike planirana je subvencija kamata u iznosu od 2,6 milijuna kuna, uz moguće povećanje iznosa.

Od niza mjera tu je  Program  kreditiranja poduzetništva i obrta kroz subvenciju kamatne stope, Program potpore osnivanju malog gospodarstva, poticanje žena, mladih i početnika  u poduzetništvu, Program tehnološkog razvoja, istraživanja i primjene inovacija, pa Program cjeloživotnog obrazovanja te Program potpore poslovanju mikro poduzetnika u manje razvijenim područjima SDŽ-a.

Krajem prošle godine predstavljene su četiri nove mjere iz  Programa potpore osnivanju i razvoju malog gospodarstva na području Županije za period 2020-2025. –  za poduzetnike početnike, za žene u poduzetništvu, za poticanje tradicionalnih obrta i zanata te mjeru za COVID.

Osim gospodarskih mjera, omogućene su i dodatne IT edukacije. ICT županija pokrenula je StartIT akademiju program poduzetničke edukacije namijenjen pojedincima i timovima koji planiraju razviti vlastiti IT proizvod ili uslugu te PICS predinkubator s ciljem razvijanja poduzetničkog promišljanja i ekosustava na području županije.

Rezultati su se pokazali i više nego uspješni. Naime, sedam timova otvorilo je obrt ili tvrtku, sedam timova pak kreiralo prototip proizvoda ili proizvod dok su četiri tima ostvarila prodaju na tržištu za vrijeme same StartIT akademije.

Kroz Program potpore osnivanju OPG-a na području Splitsko-dalmatinske županije nudi se potpora prvih pet godina rada, uz plaćene obveze mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, potporu nositelju ili članu OPG-a i 90% plaćenih godišnjih obveza (maksimalno 6 tisuća kuna).

Osječko-baranjska županija: 30-tak projekata za razvoj malog i srednjeg poduzetništva

Osječko-baranjska županija lani je zapošljavala 71.606 osoba.

Osječko-baranjska županije kroz svoju razvojnu politiku i kroz tridesetak različitih projekata potiče razvoj malog i srednjeg poduzetništvu, stvarajući stimulativan okvir i pozitivnu poslovnu klimu. Proračunska sredstva za projekte poticanja malog i srednjeg poduzetništva povećana su s 4,2 milijuna koliko je bilo planirano 2017. godine, na 11,2 milijuna kuna koliko je, zbog covid krize, bilo planirano 2020. godine. Beskamatni poduzetnički krediti, bespovratne potpore do 50.000 kuna za ulaganje u razvoj i unapređenje poslovanja, potpore za informiranje, edukaciju, savjetovanje i mentoriranje poduzetnika, potpore za promotivne aktivnosti, za razvoj i primjenu inovacija i novih proizvoda, potpore ženama poduzetnicima samo su neke od mjera i aktivnosti usmjerenu k malom i srednjom poduzetništvu, pokretaču gospodarskog razvoja i generatoru novih radnih mjesta. Također, tijekom 2020. godine provedena je i posebna mjera „Potpore poduzetnicima radi ublažavanja posljedica uslijed epidemije bolesti Covid-19“, koju je koristilo gotovo 550 poduzetnika, a ista mjera provedena je i tijekom 2021. godine za oko 530 poduzetnika. Županija je omogućila i svim poduzetnicima moratorij na poduzetničke kredite u trajanju od 6 mjeseci.

Nadalje, Osječko-baranjska županije u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje provodi projekte poticanja zapošljavanja, a koji su usmjerene na dodatno osposobljavanje i prekvalifikaciju dugotrajno nezaposlenih osoba. Računovođe za mala poduzeća, voditelji EU projekata, asistenti u nastavi, njegovatelji, ECDL osposobljavanje, samo su neki od programa koje je Županija financirala, te na taj način omogućila nezaposlenim osobama stjecanje dodatnih znanja i vještina neophodnih za pronalaženje radnog mjesta ili za samozapošljavanje. Osim što u potpunosti financira troškove osposobljavanje, Županije pokriva i troškove prijevoza za sve polaznike.

Sve provedena mjere imale su pozitivan učinak na gospodarska kretanja na području Županije – povećanje zaposlenosti, smanjenje nezaposlenosti, rast broja poduzetnika i obrtnika.

Prema zadnjim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje 30. lipnja 2021. godine Osječko-baranjska županija imala je 105.618 ekonomski aktivnih stanovnika (radne snage), odnosno 372 osobe (0,4%) više nego istog mjeseca prethodne godine. Zaposlenih osoba bilo je 90.618, odnosno 2.733 osobe (3,1%) više nego u lipnju 2020. godine. Krajem lipnja 2021. godine evidentirano je 14.995 nezaposlenih osoba, odnosno 2.361 osoba (13,6%) manje nego u lipnju 2020. godine.

Na dan 30. srpnja 2021. godine na području Osječko-baranjske županije bilo je 5.072 aktivna obrta, što je za 453 obrta više nego istog mjeseca prethodne godine, kada je bilo aktivno 4.619 obrta. Prema podacima Fine, Registra godišnjih financijskih izvještaja, prema rezultatima poslovanja poduzetnika, tijekom 2020. godine na području Osječko-baranjske županije poslovalo je 5.869 poduzetnika, dok je njihov broj u 2019. godini bio 5.787. (L.K.)