Najveći broj gradova i općina Međimurske županije i lani su bili najbolji u odvajanju sakupljenog otpada kao i stopi recikliranja te su jedini premašili zadanu stopu od 50 posto, ali i onu od 55 posto oporabe zacrtanu za 2025. godinu. Koprivničko-križevačka, Varaždinska i Istarska županija slijede po visini stope recikliranja. Po stanovniku, najbolje u odvajanju sakupljenog otpada, kako je pokazala naša analiza na temelju objavljenog izvješća o komunalnom otpadu za 2022. godinu, bile su Primorsko-goranska, Istarska i Međimurska županija, PGŽ je i bila vodeća po rastu stope odvajanja u odnosu na godinu prije, a slijede je Zadarska, Koprivničko-križevačka, Istarska i Osječko-baranjska županija. Količina nastalog komunalnog otpada lani je porasla, a stope oporabe i odvajanja sakupljenog otpada porasle su za 3 postotna boda, na 34, odnosno 46 posto.
U 2022. godini ukupna količina nastalog komunalnog otpada porasla je za 4 % u odnosu na prethodnu i dosegla maksimalnu vrijednost od 1995. godine te je iznosila 1.844.382 t. Po stanovniku je u 2022. godini nastalo 474 kg otpada što je još uvijek značajno niže od EU prosjeka koji je prema posljednjim raspoloživim podacima u 2021. godini iznosio 530 kg. Najviše je po stanovniku nastalo otpada u Istarskoj, a najmanje u Požeško-slavonskoj županiji.
Stopa oporabe odnosno stopa recikliranja je u 2022. godini porasla za tri postotna boda u odnosu na prethodnu godinu, te je iznosila 34 %. Time propisani cilj od 50 % još uvijek nije dostignut, napominje se u izvješću Ministarstva gospodarstva. Reciklirano je 630.882 tona komunalnog otpada. Cilj prema kojem je do 2020. godine bilo potrebno oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu najmanje 50% ukupne mase otpada proizvedenog u kućanstvima i otpada iz drugih izvora čiji tokovi otpada su slični toku otpada iz kućanstva, uključujući barem papir, metal, plastiku i staklo, nije dostignut. Za 2025. godinu taj cilj iznosi 55 %, za 2030. godinu 60 %, a za 2035. 65 %. Najbolje županije po stopi oporabe su Međimurska, Koprivničko-križevačka županija i Varaždinska županija.
Odloženo je 56 % ukupno nastalog komunalnog otpada. Do 2035. godine potrebno je smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10 %.
Niti cilj za smanjenje odlaganja biorazgradivog komunalnog nije dostignut. U 2022. godini odloženo je 577.287 t biorazgradivog komunalnog otpada što je za 312.626 t više od propisanog cilja.
Pored 56 % odloženog i 34 % oporabljenog komunalnog otpada, 9 % komunalnog otpada je upućeno u postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO postrojenja), dok je preostali dio od 1 % obrađen nekim od ostalih postupaka predobrade.
U 2022. godini nastavilo se je s ulaganjem u infrastrukturu za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada poput spremnika za odvojeno prikupljanje s „kućnog praga“, izgradnju reciklažnih dvorišta, nabavu vozila, izgradnju sortirnica i dr., što je rezultiralo povećanjem broja JLS s odvojenim sakupljanjem te povećanjem udjela odvojenog sakupljanja od 3 postotna boda u odnosu na prethodnu godinu.
Stopa odvojenog sakupljanja iznosila je 46 %, tri postotna boda više nego godinu prije, a svega još 5 % JLS nije uvelo odvojeno sakupljanje barem jedne od pet frakcija komunalnog otpada (papir i karton, plastika, staklo, metal, biootpad, glomazni otpad).
Odvojeno sakupljanje barem jedne od korisnih vrsta otpada iz komunalnog otpada (papir i karton, plastika, staklo, metal, glomazni otpad, tekstil i biootpad) u okviru javne usluge u 2022. godini provodilo se u 528 JLS. U ukupnim količinama odvojeno sakupljenog komunalnog otpada u 2022. godini najviše je bilo otpada od papira i kartona (32 %), glomaznog otpada (16 %) i biootpada (14 %).
Usporedba stopa odvojenog sakupljanja u okviru javne usluge između 2021. i 2022. godine pokazala je porast za 18 županija od ukupno 21. Kod Zagrebačke županije stopa je stagnirala, dok se kod Krapinsko – zagorske županije i Bjelovarsko – bilogorske županije evidentira lagani
pad od jednog postotnog boda.
Županije s najvećim porastom stope odvojenog sakupljanja u 2022. godini su Primorsko – goranska, Zadarska i Koprivničko – križevačka županija. Najbolja je i nadalje Međimurska županija čiji gradovi i općine bilježe najveće stope odvajanja, dok po stanovniku najbolje stoje JLS-ovi Primorsko-goranske županije.
U Primorsko-goranskoj županiji po stanovniku je odvojeno sakupljenog komunalnog otpada 170,3 kilograma, Istarskoj 164,1 kilograma, Međimurskoj 138,2 kg, Koprivničko-križevačkoj 104,7 kg i Zadarskoj 92 kg. Po ukupno odvojenom otpadu i lani je vodeća bila Međimurska županija, gdje je stopa odvojenog sakupljanja bila 52,7 posto, Koprivničko-križevačkoj 48,1 posto, Varaždinskoj 39,2 posto, Osječko-baranjskoj 35 posto i Primorsko-goranskoj 33,5 posto. Primorsko-goranska županija imala je i najveći rast stope odvojenog sakupljanja u odnosu na godinu prije, za 12,1 postotni bod, Zadarska za 6,5 postotnih bodova, Koprivničko-križevačka za 4,4 postotna boda, Istarska za 4 i Osječko-baranjska za 3,8 postotnih bodova.
Komunalni otpad sakupljenih u okviru javne usluge u 2022. godini
Kao i prethodnih godina, županija s najvećom stopom oporabe komunalnog otpada sakupljenog u okviru javne usluge u 2022. godini je Međimurska županija (44 %, odnosno 55,2 s uključenom dodatno utvrđenom količinom), iza koje slijede Koprivničko – križevačka županija s 38, odnosno gotovo 50 posto, Varaždinska županija s 32 %, odnosno 47 posto …
Stopa oporabe komunalnog otpada u 2022. godini po županijama, u okviru javne usluge i s uključenim procjenama
Od 80 odlagališta na koja se odlagao komunalni otpad u 2022. godini, pripremu sanacije prijavilo je 13 odlagališta, sanacija je bila u tijeku na 29 odlagališta, a status saniranih ima ukupno 38 odlagališta, stoji nadalje u izvješću.
Do kolovoza 2022. godine evidentirano je ukupno 417 reciklažnih dvorišta, od čega 246 stacionarnih i 171 mobilnih reciklažnih dvorišta koja se nalaze na području 397 JLS odnosno na 71 % postojećih JLS. Podatke o komunalnom otpadu prijavilo je 236 reciklažnih dvorišta
(stacionarna i mobilna). U 2022. godini reciklažna dvorišta prijavila su ukupno 69.052 t komunalnog otpada. Riječ je o povećanju od oko 9 % u odnosu na količinu komunalnog otpada preuzetog u 2021. godini. Količina nastalog biorazgradivog komunalnog otpada u 2022. godini iznosila je 1.151.441 t, od čega je odloženo 577.287 t. Riječ je o zanemarivom smanjenju odloženih količina u odnosu na prethodnu 2021. godinu kada je ta vrijednost iznosila 594.107 t. Propisani cilj od 264.661 t nije postignut, odnosno odložena količina je za 312.626 t viša od propisanog cilja.
U 2022. godini ukupno je nastalo 1.844.382 t komunalnog otpada. Od toga je u okviru javne usluge prijavljeno 1.270.429 t komunalnog otpada, od čega je oporabljeno 214.542 t komunalnog otpada sakupljenog u okviru javne usluge odnosno 17 %. Odloženo je 896.227 t odnosno 69 % komunalnog otpada.
Ukupna količina nastalog komunalnog otpada u 2022. godini
Količina nastalog komunalnog otpada po stanovniku u 2022.
U 2022. godini količina komunalnog otpada nastalog u turizmu iznosila je 181.642 t. Najveće količine zabilježene su u Istarskoj županiji, Primorsko-goranskoj županiji, Splitsko-dalmatinskoj županiji i Zadarskoj županiji.
Međimurska županija imala je lani stopu oporabe od 55 posto, a 52,7 posto je iznosila stopa odvajanja sakupljenog otpada.
‘Građani Međimurja istinski su lideri u Hrvatskoj i u postupanju s otpadom, odvojenom sakupljanju te oporabi. Od deset najuspješnijih općina i gradova u Hrvatskoj, čak devet ih je iz Međimurja! Impresivan je podatak da je od 556 gradova i općina u Hrvatskoj, među prvih 10 gradova i općina s najvećim postotkom odvojeno skupljenog otpada, čak 9 iz Međimurske županije, dok je među prvih 20 gradova i općina, čak 14 iz Međimurja.’ – kažu u Županiji.
Samo 15 općina i gradova odvojeno je sakupilo više od 60% otpada, a među njima je čak 12 iz Međimurja. I za prošlu godinu prednjači Belica sa 74,26%, slijede Dekanovec sa 69,41%, Domašinec 68,97%, Podturen 68,92 %, Goričan 68,24%, Sveta Marija 66,93%, Donji Vidovec 66,64%, Prelog 66,43%, Donja Dubrava 65,92%, Strahoninec 63,03%, Šenkovec 62,85%, Donji Kraljevec 62,50%, Kotoriba 59,06%, Vratišinec 53,82%, Pribislavec 52,08%, Čakovec 48,31%, Nedelišće 46,95%, Selnica 45,15%, te Sveti Martin na Muri 45,05%. Stopa otpada upotrijebljenog u korisne svrhe u Hrvatskoj doseže tek 34%, dok je u Međimurskoj čak 55%, što argumentira da je Međimurska županija i po pitanju gospodarenja otpadom već u budućnosti, navode iz Županije.
Primorsko-goranska županija lani je bila vodeća po rastu stope odvajanja sakupljenog otpada, za čak 12,1 postotni bod u odnosu na godinu prije te vodeća po visini izdvajanja po stanovniku – 170,3 kg. U top pet je bila i po stopi odvajanja s 33,5 posto u okviru javne usluge, odnosno ukupno 47,3 posto .
U Županiji se i ove godine ističu gradovi i općine na otoku Krku s odvojenim prikupljanjem s iznad 60 posto.
Kako nam je prokomentirala pročelnice UO za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ Koraljke Vahtar-Jurković, stopa odvajanja kontinuirano raste od 2018. godine. Rezultat je to zajedničkih višegodišnjih napora Županije, jedinica lokalne samouprave, komunalnih društava i samih građana.
‘Primorsko-goranska županija je još u svojoj Strategiji zaštite okoliša 2005. godine kao prioritet postavila gospodarenje otpadom i od tada sustavno radi na uspostavi suvremenoga sustava gospodarenja otpadom. Osnove izgradnje toga sustava postavljene su županijskim Planom gospodarenja otpadom iz 2007. godine te sa zadovoljstvom možemo reći da je on u najvećoj mjeri ostvaren izgradnjom svih ključnih elemenata sustava – prvoga centra za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj, svih pet planiranih pretovarnih stanica uz još dvije dodatne u Malom Lošinju i u Vrbovskom te mrežom stacionarnih i mobilnih reciklažnih dvorišta koja se kontinuirano dopunjuje.
Na području naše Županije, opet kao prvi u Hrvatskoj, zaživio je sustav Eko otok Krk koji počiva na odvojenom sakupljanju otpada koji se iz godine u godinu unaprjeđivao da bi danas na području svih sedam jedinica lokalne samouprave otoka Krka već bio dosegnut cilj postavljen na državnoj razini od 60% odvojeno prikupljenog otpada i gdje već godinama uspješno radi sortirnica i kompostana. Otočni stanovnici dobivaju svakog proljeća dio proizvedenoga komposta za svoje vrtove i cvijeće. Osim toga, svih su se godina provodile brojne aktivnosti radi poticanja odvojeno prikupljenog otpada koje je sufinancirala i naša Županija, samostalno ili u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Sada se posebno nastoji unaprijediti gospodarenje biootpadom kako bi se ostvario i drugi postavljeni cilj – 40 % odvojeno prikupljenog biootpada. U tom je cilju primorsko-goranski župan Zlatko Komadina sa suradnicima održao više sastanaka s čelnicima gradova i općina i predstavnicima njihovih komunalnih društava jer je na njima utvrđivanje lokacija kompostana kao građevina lokalnog značaja u njihovim prostornim planovima.
Na poticaj članova Županijske skupštine, već drugu godinu za redom u Proračunu su osigurana sredstva za sufinanciranje projekata kompostana ili stručnih podloga za iznalaženje njihovih optimalnih lokacija, kao i pilot-projekata gospodarenja biootpadom. Na temelju javnog poziva svim jedinicama lokalne samouprave, donesena je odluka o sufinanciranju nabave većeg broja kućnih kompostera jer oni doprinose obradi biootpada na mjestu nastanka, čime se minimizira negativan utjecaj takvoga otpada na okoliš.
Ovako dobri rezultati u odvojenom prikupljanju otpada svakako su rezultat i kontinuirane provedbe izobrazno-informativnih aktivnosti i podizanja svijesti građana o potrebi pravilnoga gospodarenja otpadom.’ – rekla nam je pročelnica Vahtar-Jurković.
Ove je godine krenula prva etapa projekta izgradnje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske Piškornica koji će se graditi na području Općine Koprivnički Ivanec, a u njemu će se zbrinjavati otpad s područja četiri županije sjeverne Hrvatske na kojem živi 500.000 stanovnika u 110 općina i gradova Koprivničko-križevačke, Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske županije.
Među njima je i 160.000 stanovnika Varaždinske županije koji žive u 22 općine i šest gradova.
– Zaštita okoliša, odnosno tla, vode i zraka je top tema današnjice, a upravo ovim projektom tome značajno doprinosimo. Cilj ovog velikog ulaganja je smanjiti količine otpada koji se odlaže na odlagalištima te uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom na sjeveru Hrvatske – rekao je prilikom predstavljanja prve etape projekta župan Varaždinske županije Anđelko Stričak. Inače, Varaždinska županija je u top pet županija po stopi oporabe te s 39,2 posto u top pet po visini stope odvajanja sakupljenog otpada.
Prva etapa projekta, odnosno projektiranje, vrijedno je 88,9 milijuna eura, dok će oko 120 milijuna eura iznositi ukupna vrijednost projekta, koji obuhvaća i izgradnju pretovarnih stanica, nabavu mobilne opreme, nadzor nad izgradnjom Centra RCGO Piškornica itd. Prihvatljivi troškovi projekta sufinancirani su EU i nacionalnim sredstvima, udio EU sredstava iznosi do 69,9975 %, udio nacionalnih sredstava (Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost) do 20,0025 %, dok je 10 % sredstava osigurano iz vlastitih izvora.
Tehnologija obrade otpada u RCGO-u Piškornica bit će mehaničko-biološka obrada, uz izdvajanje materijala koji se mogu reciklirati, goriva iz otpada (GIO) i proizvoda sličnog kompostu (PSK) koji se odlaže na odlagalište za neopasan otpad.
Sa 164,1 kg odvojeno sakupljenog otpada i 4 postotna boda povećanja odvajanja u godinu dana u top pet županija je Istarska, ujedno i među vodećima po stopi recikliranja.
Upravo je na jučerašnjoj sjednici Skupštine Istarske županije jednoglasno usvojena Odluka o davanju suglasnosti za zaduženje i davanju jamstva trgovačkom društvu Kaštijun d.o.o. Pula, u iznosu od 1,6 milijuna eura, odnosno u iznosu od 784.000 eura razmjerno udjelu Istarske županije u temeljnom kapitalu društva. Kaštijun se zadužuje zbog financiranja dodatnih ulaganja u sustav za gospodarenje otpadom, a sastoji se od: ulaganja u bioreaktorsku plohu u smislu izrade sustava brtvljenja i otplinjavanja te nabavku materijala za pokrivanje; radne strojeve za potrebe odlagališta; građevina za strojeve za obradu metalne frakcije s opremom.
Odgovarajući na pitanje oko vlasničkog restrukturiranja Kaštijuna, župan Boris Miletić je rekao da se stvar okreće u pravom smjeru.
„Moj stav je poznat, a on je da bi svi gradovi i sve općine trebali steći upravljačka prava razmjerno učešću s kojim sudjeluju u otplati kredita za Kaštijun. Također, trebamo imati na umu da ekologija ima neki svoj trošak i da smo pristupanjem Hrvatske u EU prihvatili i određene ekološke direktive, koje trebamo poštovati. Sjetimo se i da su sredstva za sanaciju starih odlagališta otpada osigurana iz europskih fondova, kao i veliki dio sredstava za samu gradnju ŽCGO Kaštijun. Istarska i Primorsko-goranska županija jedine su izgradile centre za gospodarenje otpadom dok ostale plaćaju penale“, istaknuo je župan.
U Osječko-baranjskoj županiji, njeni gradovi i općine, imale su stopu oporabe od 39,9 posto, stopa odvajanja bila je 35 posto, što je rast u odnosu na godinu prije za 3,8 postotnih bodova.
U 2022. godini odvojeno je prikupljeno 23.709,99 tona otpada. U odvojeno sakupljenom komunalnom otpadu u 2022. godini najviše je bilo biootpada 9.639,2 tona, a u jedinoj kompostani na području OBŽ ga je reciklirano 9.203,6 tona. Na području OBŽ u 2022. godini aktivno je bilo 8 bioplinskih postrojenja u kojima se postupkom fermentacije biorazgradivog otpada proizvodio bioplin koji je potom korišten u energetske svrhe.
Od 2017. godine na području Grada Osijeka u kompostani se obrađuje biootpada iz domaćinstava i s javnih zelenih površina.
Na području OBŽ u 2022. godini odvojeno je sakupljeno ukupno 49.490,32 tona građevnog otpada, a dozvolu za obradu građevnog otpada imalo je sedam postrojenja.
Tijekom 2022. nastavljene su aktivnosti na izradi projektno-tehničke dokumentacije za Regionalnog centara za gospodarenje otpadom Orlovnjak u kojem će se obrađivati komunalni otpad sa područja OBŽ.
Cilj je odvojeno prikupiti 60% mase proizvedenog komunalnog otpada (prvenstveno papira, stakla, plastike, metala i biootpada).
Također, cilj je sanirati lokacije onečišćene otpadom što je u 2022. godini gotovo u cijelosti i ostvareno te je ostvareno kontinuirano provođenje izobrazno-informativne aktivnosti u svim JLS na području OBŽ.
Primjer može biti Grad Osijek, koji prednjači u Hrvatskoj po odvajanju otpada. U višestambenim jedinicama podijeljene su dodatne posude za odlaganje stakla i metala, a postavili su i intuitivni vodič za pravilno odlaganje otpada. Grafičkim i pisanim elementima obuhvaćene su najvažnije informacije i dileme koje se mogu pojaviti.
Osijek je, jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj s izgrađenom kompostanom, a sustavom prikupljanja uspostavljenim u 2021. skupljeno je čak 8450 tona biootpada. Modernom tehnologijom obrade biootpada na kompostani zaokružen je cijeli ciklus kružnoga gospodarenja otpadom – od biootpada do prvoklasnog prirodnog organsko gnojiva, odnosno komposta.
Inače, napominju u Županiji, Osijek je proglašen i hrvatskim Eco cityjem jer je među najnaprednijim hrvatskim gradovima na području zaštite okoliša i održivog razvoja. (Lidija Kiseljak)
