U kategoriji Doprinos prekograničnoj suradnji, projekt Splitsko-dalmatinske županije Labelscape – integracija oznaka održivosti u politikama mediteranskog turizma osvojio je drugo mjesto u našem ovogodišnjem izboru za najbolji EU projekt. Održivi turizam je tema o kojoj se puno priča, u Splitsko-dalmatinskoj županiji ih je nekoliko, a od županijske Razvojne agencije RERA-e provjerili smo koji su to.
LABELSCAPE – integracija oznaka održivosti u politikama mediteranskog turizma projekt je proveden u Viškom arhipelagu. Projektom su identificirani ključni dionici turističkog gospodarstva Viškog arhipelaga prema komponentama turističkog lanca vrijednosti, pokrenut je postupak za dobivanje certifikata održivog turizma „Green Destinations“ te izrađen prijedlog mjera za poboljšanje politika održivog razvoja turizma u cilju povećanja konkurentnosti destinacije i pružatelja usluga u destinaciji. Tijekom pripreme ključnih dionika turističkog razvoja destinacije, odlučeno je da će nositelj postupka i procesa certificiranja biti institucija Geopark Viški Arhipelag u Komiži čiji su osnivači gradovi Vis i Komiža. Postupak certificiranja destinacije Viški arhipelag je u tijeku.
Jedan od sličnih projekata koji se je provodio bio je REVIVAL, inače trećeplasirani u našem prošlogodišnjem izboru za najbolji EU projekt. Izrađen je Digitalni dokumentacijski centar koji sadrži interaktivan prikaz zapuštenih objekata 90-ih godina 20. stoljeća i rješenja za njihovu revitalizaciju i ponovnu upotrebu u turističke svrhe kroz kulturne i kreativne industrije te je izrađena nova prekogranična kulturna ruta izgubljene baštine koja se prodaje u turističkim agencijama kao gotov proizvod. Javna Ustanova RERA S.D. je projektnim aktivnostima nastojala revitalizirati zaboravljenu enobaštinu, odnosno vinsku sortu Crljenak, za koju je 2001. znanstveno dokazano da ima isti genski kod kao i svjetski poznata vinska sorta Zinfandel, koja je osvojila Ameriku. To znači da Zinfandel, iznimno cijenjena vinska sorta, zapravo potječe iz Kaštela, a ne iz Amerike kako se do tada vjerovalo. Iz tog razloga odabrana je i stara zgrada Poljoprivredne Zadruge Kaštela COOP kao pilot područje za koju se napravilo idejno rješenje za virtualni muzej Crljenka. Navedenu priču nastojalo se revitalizirati i kroz storytelling.
Provedenim aktivnostima doprinijelo se je razvoju održivog turizma koji u konačnici vodi uravnoteženijem teritorijalnom i gospodarskom razvoju, djelovalo se je na unaprjeđenje poslovanja malih proizvođača vina te je istaknuta važnost plasmana poljoprivrednih proizvoda kroz turizam za cjelokupno gospodarstvo. Projektom se nastojalo osmisliti niz alata za smanjenje sezonalnosti, obogaćivanje turističke ponude i aktiviranje malih, lokalnih proizvođača i poduzetnika koji će svojom autohtonom ponudom dio prihoda od turizma ostavljati u lokalnoj zajednici.
TAKE IT SLOW je još jedan od projekata usmjeren k održivom turizmu, također prekogranični, na kojem je RERA bila partner. Projekt TAKEITSLOW osmišljen je s ciljem uspostave, upravljanje i promocije Jadrana kao pametne, integrirane, održive, pristupačne, cjelogodišnje, zelene i „slow“ destinacije. Kroz projektne aktivnosti nastojalo se promovirati relativno novi koncept razvoja turizma “slow turizam” koji fokus stavlja na doživljaj posjetitelja, na autohtonu i tradicionalnu ponudu te na uključivanje lokalnih dionika u turizam i poticanje lokalne ekonomije. Aktivnosti su bile usmjerene na male zajednice na otocima i obali koje su sačuvale izvoran stil života s ciljem da se isti zaštiti. Cilj projekta je razvoj turizma uz poštivanje izvornih vrijednosti lokalnog stanovništva, bez narušavanja nosivih kapaciteta destinacije i kvalitete života lokalnog stanovništva. Projekt je imao multidisciplinarni pristup razvoju turizma i predstavlja spoj suradnje javnog, privatnog i znanstvenog sektora. Pilot područje JU RERA SD je bio Otok Brač s naglaskom na Pustinju Blaca.
Na samom početku su se analizirali svi strateški dokumenti u području turizma na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Nakon analize strateških dokumenata te analize stanja pilot područja, svi su projektni partneri krenuli s izradom Akcijskog plana za razvoj slow turizma u njihovim područjima, a JU RERA SD bila je koordinator izrade strateških dokumenata koji će biti temelj za budući razvoj turizma pilot područja i očuvanje tradicijskih vrijednosti.
Projektom se prepoznao i uzajamni utjecaj razvoja turizma i poljoprivrede, te se radilo na motiviranju malih proizvođača da svoje proizvode plasiraju kroz turizam te tako stvore bolje uvjete za život u malim zajednicama na otocima i obalnim mjestima. U tu svrhu organizirane su dvije radionice za ekološku certifikaciju u poljoprivredi na Otoku Braču, na kojoj su sujedlovali predstavnici brojnih poljoprivrednih gospodarstava te su se do kraja provedbe projekta certificirala 3 ekološka poljoprivrednika. Mala poljoprivredna gospodarstva su tako dobila dodanu vrijednost u plasmanu svojih proizvoda kroz turizam, a posebno za poznato bračko maslinovo ulje. Konačno, na samom kraju projekta nabavljena su dva interaktivna monitora za Muzej otoka Brača u Škripu, koji je, između ostalog, objedinio i sav sadržaj koji je nastao u sklopu provedbe projekta.
EMBLEMATIC PLUS nastavak je projekta EMbleMatiC financiranog iz Programa Interreg Mediterranean, a kroz koji je 10 partnera iz 5 država (Francuska, Španjolska, Italija, Grčka i Albanija) izradilo 9 eko itinerera baziranih na održivom i “slow” turizmu i to u planinskim područjima, a koji su postali dijelom planina EMbleMatiC Mediterranean Mountains mreže.
Projekt EMbleMatiC Plus uključio je 3 partnera iz prethodnog projekta čiji je cilj bio transfer znanja na 4 nova partnera i 7 pridruženih partnera, odnosno na njihova pilot područja. Cilj transfera znanja o izradi eko itinerera trebao bi doprinijeti razvoju održivog turizma u zaleđu Mediteranskih planina i to kroz rasterećivanje obalnih područja, preusmjeravanje dijela turista na ruralna područja, produljenje sezone te reduciranje negativnih učinaka na okoliš različitim alatima razvijenih kroz prvu fazu projekta. JU RERA SD je kreirala 7 kratkih ruta na planini Kozjak koja povezuje najatraktivnije točke na planini Kozjak s najatraktivnijim točkama na obali Grada Kaštela, nastojeći tako proširiti turističku ponudu i rasteretiti obalna područja. Poseban naglasak pri kreiranju ruta bio je na poljoprivrednim gospodarstvima koja se nalaze uz staze u svrhu promocije lokalne proizvodnje, poticanja izvoza i plasmana poljoprivrednih proizvoda kroz turizam te posljedično poticanja razvoja lokalne ekonomije. Napravljena je i brošura o navedenim rutama te karta koja je izrađena u suradnji sa Hrvatskom gorskom službom spašavanja. Kroz projekt se ostvarila i suradnja s projektom Dalmacija kao storytelling destinacija i storytelling rute u Kaštelima su promovirane kroz projekt. Budući da je projekt trajao samo jednu godinu što je vrlo kratko razdoblje, izrađen je i Akcijski plan za razvoj održivog turizma na planini Kozjak koji će biti osnova za daljnji razvoj. Projektne aktivnosti i Akcijski plan predstavljeni su na završnoj konferenciji u Grčkoj zajedno sa projektom Dalmacija kao storytelling destinacija kao primjer dobre prakse iz SDŽ.
ADRIREEF (Innovative exploitation of Adriatic Reefs in order to strengthen blue economy), kao europski projekt, predstavlja suradnju Italije i Hrvatske te je imao za svrhu istražiti podmorje Jadrana i potencijale grebena kako bi se ojačalo plavo gospodarstvo. Bogatstvo i prisutnost grebena (prirodnih i umjetnih) u Jadranu predstavlja osnovu i mogućnost razvoja Plave ekonomije. S ciljem evaluacije grebena u svrhu njihovog korištenja za različite korisnike u okviru projekta ADRIREEF provedene su brojne aktivnosti uključujući istraživanja različitim metodologijama, aktivnog uključivanja dionika (ronioci, ribari, turistički djelatnici) te analiza zakonodavnog okvira. Kompleksnost nadležnosti pojedinih institucija kao i interes različitih sektora predstavlja izazov za buduće upravljanja i korištenja grebenima u Jadranu.
Rezultati provedenih aktivnosti korišteni su donošenje smjernica s ciljem lakšeg upravljanja i korištenjem grebena za potrebe Plave ekonomije.
Prirodni i umjetni grebeni mogu potaknuti održivi gospodarski razvoj regije promicanjem istraživanja, zapošljavanjem lokalnog stanovništva u djelatnosti i pružanjem mogućnosti posjetiteljima izravnog iskustva s prirodom, također i sa stajališta obrazovanja. Javna ustanova Rera SD je u okviru ovog projekta organizirala više radionica u Komiži i Visu na kojoj su se ključni lokalni dionici složili s idejom zaštite lokaliteta rt Stupišće u nacionalnu kategoriju zaštićenog područja koja bi odgovarala „no-take“ zoni.
Kategorija posebni rezervat je zaštićeno područje od državnog značaja čiju stručnu podlogu izrađuje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Javna ustanova RERA SD je u okviru EU projekta ARGOS osigurala sredstva za izradu predmetne studije – “Stručna podloga za proglašenje zaštićenog morskog područja na lokalitetu rt Stupišće – otok Vis”. Zone bez ulova imaju za cilj imati dio podmorja gdje neće biti izlova ribljeg fonda, nego bi bile namijenjene samo za ronioce i njihovi fotoaparate. Prirodni okoliš u kojem će čovjek tek biti usputni gost, bez uništavanja flore i faune… morsko dno gdje će riba jesti čovjeku iz ruke… bila je glavna misija projekta. Na području Viškog arhipelaga bila su dva pilot-područja za istraživanje, prvi u akvatoriju plić Segeta, a drugi rt Stupišće ispred Komiže. Sve u cilju turizma i ronjenja, a kroz održiv razvoj, plan je ta područja zaštititi i imati spomenute male eko-zone gdje će se samo roniti i snimati, gdje neće biti izlova ribe, već će ronioci s morskog dna ponijeti samo fotografije te divote i impresije ljepote kakvu nemaju priliku vidjeti u većini mora. (L.K.)
