Najveće proračunske prihode lani je imala Splitsko-dalmatinska županija, a slijede Istarska, Varaždinska, Primorsko-goranska i Osječko-baranjska županija, Sisačko-moslavačka i Brodsko-posavska su imale najveći rast prihoda u odnosu na 2021. godinu, ukupan i po stanovniku, a najveći suficit, ukupan i po stanovniku, zabilježila je Istarska županija. Po ukupnim prihodima po stanovniku predvode Požeško-slavonska i Varaždinska županija. Pokazuje to naša nova analiza konsolidiranih proračuna (podaci o izvršenju) svih županija za 2022. godinu.
Prosječni ukupni prihodi u 2022. u odnosu na 2021. u županijama su porasli 12,6 %, a po stanovniku 11,8 %. Županije su od deficita 2019. godine u stalno rastućem suficitu.
Naša analiza pokazuje da je samo jedna županija lani prešla visinu prihoda od 2 milijarde kuna, 12 je imalo više od milijardu, a 11 županija je lani bilo u suficitu. No, naravno, kako se često ističe, deficit u nekoj godini ne znači loše poslovanje jer je možda u tijeku velik projekt koji se kreditno financira. Niti prihodi nisu mjerilo, posebno kada se zna da velik dio prihoda dolazi i od pomoći, od države ili iz europskih sredstava, a što je naravno isto poželjno zbog projekata koji imaju korist za pojedinu županiju.
Ipak, posljednjih godina prihodi rastu, lani je to bilo izraženo na strani poreza, a ne manjkaju niti prihodi od pomoći.
Neke županije već su predložile, neke i donijele proračun za sljedeću godinu, a koji su u nešto manjim iznosima, s obzirom da su od sljedeće godine bolnice pod upravljanjem države.
Splitsko-dalmatinska županija imala je lani najveće prihode, 2 milijarde kuna, slijede Istarska i Varaždinska s 1,7 milijardi kuna te Primorsko-goranska i Osječko-baranjska s 1,5 milijuna kuna prihoda. Sisačko-moslavačka je imala najveći rast prihoda u odnosu na godinu prije, za 26,23 posto, a slijede Brodsko-posavska s rastom od 18,49 posto, Koprivničko-križevačka s rastom od 14,30 posto, Krapinsko-zagorska s 12,62 posto i Istarska županija u kojoj su prihodi na godišnjoj razini porasli za 11,53 posto. Istarska je imala i najveći suficit od gotovo 140 milijuna kuna, slijedi Zagrebačka županija s gotovo 60 milijuna, Zadarska s 48 milijuna kuna, Brodsko-posavska s gotovo 39 milijuna kuna i Međimurska 31,5 milijuna kuna.
Gledaju li se ukupni prihodi po stanovniku, predvodi Požeško-slavonska županija, 10,8 tisuća kuna, Varaždinska s 10,5 tisuća kuna, Šibensko-kninska s 9,8 tisuća, Dubrovačko-neretvanska s 9,7 tisuća kuna i Virovitičko-podravska s 9,5 tisuća kuna. Najveći rast prihoda po stanovniku imala je Sisačko-moslavačka županija, za 1,9 tisuća kuna, Brodsko-posavska s 1,4 tisuće, Krapinsko-zagorska i Varaždinska s rastom od tisuću kuna i Koprivničko-križevačka s rastom od blizu tisuću kuna. Istarska je po stanovniku imala najveći suficit, nešto veći od 700 kuna, a slijede Zadarska, Međimurska, Brodsko-posavska i Virovitičko-podravska s oko 300 kuna.
Istarska županija lani je imala najveći suficit, ukupni je bio 139,8 milijuna kuna, a po stanovniku iznosila je 716 kuna. U top pet je i po visini prošlogodišnjih proračunskih prihoda, 1,68 milijardi kuna te njihovom rastu od 11,53 posto na godišnjoj razini.
Istarska županija predložila je za sljedeću godinu proračun u visini od 207,7 milijuna eura. Od planiranog iznosa, dio koji provode tijela Istarske županije iznosi 74 milijuna eura ili 35,6 %, a dio koji provode proračunski korisnici iznosi 133,7 milijuna eura ili 64,4 % ukupnog proračuna. Bolnica se više ne prikazuje u proračunu.
U Proračunu je planirano ukupno 35,3 milijuna eura za investicijska ulaganja, dok je za naredno trogodišne razdoblje (2024.-2026.) planirano čak 71,2 milijuna eura.
Kao najznačajnije investicije i ulaganja izdvaja se dogradnja i rekonstrukcija Doma za starije Alfredo Štiglić Pula; otplata kredita za projekte izgradnje domova u Labinu i Pazinu, kao i dogradnju Doma u Buzetu, te adaptacija i opremanje Odjela za dječju rehabilitaciju u Specijalnoj bolnici za ortopediju i rehabilitaciju „Martin Horvat“ Rovinj-Rovigno. Krenut će i investicija rekonstrukcije djela zgrade u sklopu nekadašnje Mornaričke bolnice za smještaj medicinskog osoblja, za što je u 2024. godini osigurano 3 milijuna eura, a za novi Program mjera za osiguravanje nedostatnih ljudskih resursa, kao i za zadržavanje postojećih u proračunu je planirano čak 1,5 milijuna eura. Osigurano je i preko 237 tisuća eura za novo povećanje satnice pomoćnicima u nastavi, za dodatnih 26 % pa će tako iznositi 5,30 eura neto.
Sisačko-moslavačka županija imala je lani najveći rast prihoda u proračunu, za 26,23 posto, odnosno po stanovniku 1,9 tisuća kuna.
Kako stoji u objašnjenju prošlogodišnjeg proračuna, do povećanja je između ostaloga došlo zbog izvora pomoći iz Fonda solidarnosti, a ista je situacija i ove godine. No povećani su bili i prihodi od poreza te imovine…
Brodsko-posavska županija povećala je ukupne prihode za 18,49 posto, odnosno po stanovniku za gotovo 1,4 tisuće kuna. S 298 kuna po stanovniku bila je i u top pet po visini suficita, odnosno ukupnog od 38,8 milijuna kuna.
‘Prihodi od poreza, koji predstavljaju okosnicu izvornih sredstava proračuna, porasli su u 2022. godini za 25,91% u odnosu na 2021. što samo po sebi pokazuje povećanje gospodarskih aktivnosti na razini Županije. Taj trend povećanja se nastavlja, u prvih deset mjeseci ove godine ostvareno je preko 8.400.000 eura prihoda od poreza, dok je u u istom period prošle godine ostvarenje bilo oko 7.600.000 eura. Stalnim zalaganjem kako same županije tako i njenih proračunskih korisnika, Brodsko-posavska županija nastoji participirati u raznim EU projektima u školstvu, zdravstvu te je i tu došlo do povećanja od 8,63 %. Izdvajanjem Općih bolnica iz Županijskog proračuna u idućoj godini doći će do pada konsolidiranog proračuna. Time će doći do smanjenja prihoda proračuna u dijelu koji se odnosi na prihode Općih bolnica, ali će doći i do smanjenja rashodovne strane za njihov dio.’ – komentiraju u Županiji.
Splitsko-dalmatinska županija imala je lani najveće prihode u proračunu, gotovo 2,1 milijardu kuna.
Kako stoji u prijedlogu proračuna za sljedeću godinu, ukupni prihodi i primici planiraju se u iznosu od 336,1 milijun eura ili 10,1% manje od planiranog u rebalansu I. za 2023. godinu. To se odnosi na uz samu Županiju i za 129 proračunskih korisnika i to 67 osnovnih škola, 44 srednje škole, 6 zdravstvenih ustanova, 3 ustanove u kulturi, 4 doma za starije i nemoćne osobe i 5 javnih ustanova.
Prihodi se očekuju u većem iznosu u odnosu na prethodne projekcije, a iz razloga očekivanja većih prihoda od poreza na dohodak, planirane refundacije od EU projekta radi usklađenja sa dinamikom provođenja projekata, usklađenje s dinamikom realizacije projekta Regionalnog centra čistog okoliša u Lećevici itd. Od ukupno planiranih sredstava 93,3 milijuna eura ili 27,8% se odnosi na prihode i primitke Splitsko-dalmatinske županije, a 242,8 milijuna eura ili 72,2% na prihode proračunskih korisnika. Porezni prihodi čine udio od 16,9%, a neporezni 83,1% u ukupnim prihodima i primicima. Porezni prihodi se u ukupnom iznosu odnose na Županijski proračun, a u strukturi neporeznih 13,1% se odnosi na prihode Županijskog proračuna, a 86,9% na proračunske korisnike.
Porezni prihodi se planiraju u iznosu od 56,7 milijuna eura što je 7,1 milijuna eura ili 14,4% više od planiranog u Rebalansu I. za 2023., odnosno 13,1 milijuna eura ili 30,1% više od ostvarenja u 2022. Neporezni prihodi se planiraju u iznosu od 279,4 milijuna eura što je 45 milijuna eura ili 13,9% manje u odnosu na planirano u Rebalansu I. za 2023, odnosno 45,6 milijuna eura ili 19,5% više u odnosu na ostvarenje u 2022. Neporezni prihodi i primici se u iznosu od 36,6 milijuna eura odnose na Županijski proračun, a 242,8 milijuna eura na proračunske korisnike.
Pomoći (pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU, pomoći proračunu iz drugih proračuna i izvanproračunskim korisnicima, pomoći od izvanproračunskih korisnika, pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan, pomoći temeljem prijenosa EU sredstava i prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna) se planiraju u iznosu od 189,4 milijuna eura što je 22,4 milijuna eura ili 10,6% manje od planiranog u Rebalansu I. za 2023., odnosno 33 milijuna eura ili 21,1% više u odnosu na ostvarenje u 2022. Pomoći u iznosu od 32,7 milijuna eura se odnose na Županiju, a 156,7 milijuna eura na proračunske korisnike.
Varaždinska županija imala je lani 1,67 milijardi kuna prihoda, odnosno po stanovniku 10,5 tisuća kuna, što ju je svrstalo u vodećih pet županija, isto kao i po rastu prihoda po stanovniku u iznosu od tisuću kuna.
‘Uspješna realizacija velikih, kapitalnih EU projekata, povećanje poreznih prihoda te racionalno gospodarenje proračunskim prihodima i rashodima, rezultirali su time da je konsolidirani proračun Varaždinske županije u 2022. godini ostvaren u ukupnom iznosu od 1.672.136.264 kuna, što je 10.484,47 kuna proračunskih prihoda po stanovniku. Značajni prihodi ostvareni su iz fondova Europske unije za važne projekte u području zdravstva te obrazovanja. Prvenstveno se to odnosi na projekt izgradnje i opremanja Nacionalnog rehabilitacijskog centra za osobe s bolestima i oštećenjima kralježnične moždine Specijalne bolnice Varaždinske Toplice, ulaganje vrijedno 18,4 milijuna eura, od čega je 11 milijuna eura bespovratnih EU sredstava. Objekt je otvoren ove godine, a opremljen je i najsuvremenijim uređajima za robotsku rehabilitaciju, čime je osigurana sva potrebna skrb za pacijente iz cijele Hrvatske s teškim ozljedama ili bolestima kralježnice. Bespovratna EU sredstva povučena su za još dva značajna projekta u zdravstvu, koja su uspješno realizirana ove godine. U sklopu Opće bolnice Varaždin otvoren je Objedinjeni hitni bolnički prijem, kao i objekt dnevnih bolnica i jednodnevne kirurgije. Ovim ulaganjima ukupne vrijednosti 11,3 milijuna eura je varaždinska bolnica napokon dobila moderan i funkcionalan prostor za zbrinjavanje hitnih pacijenata.’ – komentiraju u Županiji i dodaju: ‘Izgradnja i uspostava dva regionalna centra kompetentnosti najveći su pak projekti Varaždinske županije u obrazovanju ukupno vrijedni 31,6 milijuna eura. Centar kompetentnosti u poljoprivredi pri Srednjoj školi „Arboretum Opeka“ jedan je od tri takva centra u cijeloj Hrvatskoj, a u njemu će biti i genetska baza sjemenja, laboratoriji za ispitivanje kakvoće biljnih ulja, vina, meda, tla, centar za floristiku, vinski praktikum i drugi sadržaji. Drugi je u području zdravstva pri Medicinskoj školi Varaždin s naglaskom na inovativne zdravstvene tehnologije, u kojem će se obrazovati zdravstveni kadar kakvog danas nema na tržištu, ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe. U sklopu njega već je otvoren iznimno važan Centar za mentalno zdravlje Varaždinske županije, a svečano otvorenje Regionalnog centra inovativnih zdravstvenih tehnologija bit će upriličeno danas, 24. studenoga.’
Realizacijom tih i nizom drugih projekata ostvareni su značajni prihodi iz EU fondova, što je u velikoj mjeri utjecalo na ukupne prihode Županije. Rast tih prihoda pratio je porast poreznih prihoda, koji su u 2022. godini ostvareni u iznosu od 130,1 milijun kuna, što je rast od 4,1 posto u odnosu na prethodnu godinu. Najznačajniji među tim prihodima je porez na dohodak koji, nakon krizne 2020. godine, bilježi rast od 14,2 posto u 2021. godini, a još veći rast od 29,6 posto ostvaren je u 2022. godini. Najveći porast u odnosu na prethodnu godinu je kod poreza na dohodak od nesamostalne djelatnost (+24,2 %) i kod poreza na dohodak od kapitala (+53,3 %). Za takve rezultate zaslužno je gospodarstvo Varaždinske županije, treće po snazi u Republici Hrvatskoj, s više od 4.600 trgovačkih društava i 3.500 obrta koliko ih na području županije posluje.
‘Već godinama smo pri samom vrhu po ostvarenom izvozu, a danas bilježimo i jednu od najmanjih prosječnih stopa nezaposlenosti, upola manju od državnog prosjeka. Varaždinska županija oduvijek je bila partner gospodarstvu, prije svega na području obrazovanja te usklađivanja obrazovnih programa s potrebama tržišta rada, što je posebno važno posljednjih godina kada se gospodarstvenici susreću s manjkom radne snage. U 2024. godini Varaždinska županija nastavlja s realizacijom pokrenutih EU projekata te pokreće projektiranje i realizaciju niza novih. Počinje projektiranje izgradnje Regionalnog centra civilne zaštite Varaždin, ulaganja procijenjene vrijednosti 14.200.000 eura. Na području turizma na javni poziv resornog ministarstva prijavljena je obnova smještajnog objekta Minerve u Varaždinskim Toplicama, kao i projekt revitalizacije arboretuma Opeka, najstarijeg zaštićenog i najvećeg hrvatskog arboretuma. Uz to se završava projektiranje posjetiteljskog centra Gaveznica, na lokaciji na kojoj se nalazi jedini sačuvani fosilni vulkan i jedino nalazište poludragog kamena ahata u Hrvatskoj, kao i posjetiteljskog centra Gomila, na lokaciji na kojoj se nalazi jedan od najvrednijih primjera prapovijesne grobne arhitekture tog tipa u cijeloj Europi. Traje i izrada projektno-tehničke dokumentacije za dogradnju i energetsku obnovu Glazbene škole u Varaždinu, točnije povijesne palače Erdödy- Patačić u kojoj ova obrazovna ustanova djeluje. Cilj je Glazbenoj školi, koju trenutno pohađa više od 850 učenika iz gotovo cijele Hrvatske, kao i inozemstva, osigurati suvremene prostorne uvjete za održavanje nastave za djecu i mlade, od vrtićke preko osnovnoškolske do srednjoškolske dobi. Konačno, u obrazovanju je pokrenut novi investicijski ciklus, izgradnja i dogradnja 22 škole, odnosno školske dvorane za potrebe cjelodnevne nastave.’ – zaključuju u Županiji.
S 1,54 milijardi kuna prihoda u proračunu za 2022. godinu u vodećih pet županija je i Primorsko-goranska županija.
Prihodi poslovanja Proračuna PGŽ u 2022. godini ostvareni su u iznosu od 203,4 milijuna eura što je 6,4% više u odnosu na 2021. godinu. Generator tog rasta prihoda su prije svega porezni prihodi, koji su rasli 7,1 milijun eura ili 22,9%, i prihodi od pomoći koji su rasli 3,3 milijun eura ili 4%. Kod poreznih prihoda najveći rast, i nominalno i relativno, bilježi prihod od poreza na dohodak koji se u odnosu na 2021. godinu povećao za 7 milijuna eura ili 24,9%.
U 2023. godini rast prihoda poslovanja je još izraženiji pa se tako do kraja godine planira ostvariti 233,4 milijuna kuna prihoda poslovanja što je 14,7% više u odnosu na 2022. godinu, kažu u Županiji. Kao i u 2022. godini, i u tekućoj godini glavni generator spomenutog rasta su porezni i prihodi od pomoći. Tako su planirani porezni prihodi u 2023. godini za 9,1 milijun eura ili 23,7% veći u odnosu na 2022. godinu dok su prihodi od pomoći veći za 16,1 milijun eura ili 19%. Ovaj značajan rast prihoda od pomoći u 2023. godini u najvećoj je mjeri rezultat rasta prihoda županijskih proračunskih korisnika iz proračuna koji im nije nadležan (povećanje od 12,1 milijun eura u odnosu na 2022. godinu) i prihoda za provedbu EU projekata koji su veći za 4,8 milijuna eura.
U planu za 2024. godinu rast prihoda poslovanja je i dalje prisutan, objašnjavaju, ali ne u mjeri i zbog razloga iz prethodnog razdoblja. Naime, povećanje od 11,8 milijuna eura ili 5% više nije u najvećoj mjeri generirano iz rasta poreznih prihoda koji rastu 2% i prihoda od pomoći, koji se smanjuju za 1,7% već rastom prihoda od prodaje roba i usluga (3,3 milijuna eura ili 27,%) i rasta prihoda zdravstvenih ustanova od HZZO-a (8,9 milijuna eura ili 16,1%). U 2024. godini najviše sredstva konsolidiranog proračuna PGŽ usmjereno je u zdravstvo (42%), obrazovanje (37,1%), opće javne usluge (6,7%) i socijalnu zaštitu (6,1%).
S 1,52 milijarde kuna proračunskih prihoda i Osječko-baranjska županija je bila u top pet županija.
Krapinsko-zagorska bila je u top pet po rastu proračunskih prihoda, za 12,62 posto, odnosno za tisuću kuna po stanovniku. Kako stoji u objašnjenju o izvršenju proračuna za 2022. godinu rast je bio rezultat prije svega poreza na dohodak i na imovinu te pomoći.
Međimurska županija imala je suficit od 31,5 milijuna kuna ili 300 kuna po stanovniku.
Virovitičko podravska županija je pak došla u vodećih pet s obzirom na visinu suficita od 298 kuna po stanovniku. (L. Kiseljak)
