Župani Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina i Zagrebačke županije Stjepan Kožić vode svoje županije već u šestom mandatu i trenutačno su najdugovječniji župani u RH. Još 2001. godine po prvi puta su pobijedili na lokalnim izborima i od tada redali povjerenje stanovnika tih dviju županija. Još devet župana ušlo je u drugi, treći ili četvrti mandat.
Stanovnici Primorsko-goranske i Zagrebačke županije svoje župane ne mijenjaju već 20 godina. Iako šesti mandat Zlatko Komadina i Stjepan Kožić nisu, kao proteklih godina, osvojili u prvom krugu, ipak, drugi im je donio većinsku potporu u odnosu na protukandidate – Z. Komadina je dobio 57,89 posto glasova, a Kožić 53,79 posto.
Zlatko Komadina je diplomirani inženjer strojarstva. Od 1990. godine član je SDP-a. Nakon diplome radi u struci, a devedesetih počinje s političkom karijerom. Osnivač je i prvi predsjednik Hrvatske zajednice županija 2004. godine. Nakon Parlamentarnih izbora 2011. godine obnašao je kratko funkciju ministra pomorstva, prometa i infrastrukture. U travnju 2012. godine do lokalnih izbora 2013. godine bio je zastupnik u Hrvatskom saboru.
‘Dokazali smo se kao pouzdana i odgovorna vlast i to birači prepoznaju. Novi mandat politika je kontinuiteta, projektnog i programskog, ravnomjernog razvoja i nastavka konstruktivne suradnje sa svim jedinicama lokalne samouprave neovisno koja je politička opcija na vlasti.’ – rekao nam je župan.
U ponedjeljak, na svojem posljednjem susretu s novinarima u još starom mandatu najavio je završetak nekoliko projekata, početak nekih novih, ali i dobar ulaz u turističku sezonu, s obzirom na to da je Županija sve bliža zelenom području na epidemiološkoj karti.
Najavio je tako Komadina otvaranje Centra za preradu voća kao i Centra za velike zvijeri u Staroj Sušici, zatim dovršetak projekta Kulturno-turističke rute Putovima Frankopana, a sljedeći tjedan bit će položen kamen temeljac za sportsku dvoranu Medicinske škole u Rijeci.
‘Nastavljamo s ulaganjima u svim resorima iz naše nadležnosti. Pripremamo gradnju nove osnovne škole u Marinićima za što ćemo pokušati osigurat novac iz europskih fondova, a ovih dana kreću i radovi nadogradnje škole u Rabu. Nastavljamo i s projektima zdravstva, od kojih je jedan od većih izgradnja novog Centra hitne medicine, dovršavamo i veliku investiciju rekonstrukcije i nadogradnje Lječilišta Veli Lošinj kao i niz projekata lučke infrastrukture. U novom mandatu više sredstava usmjerit ćemo i u razvoj poljoprivrede te poduzetništva’, najavio je župan.
Kako nam je nedavno rekao u intervjuu ‘Protekli, ali i svi prethodni mandati u kojima sam bio na čelu izvršne vlasti obilježeni su konkretnim i vidljivim rezultatima koji su pozicionirali Primorsko-goransku županiju u društvo najrazvijenijih hrvatskih regija po svim relevantnim pokazateljima razvijenosti. Županija smo prepoznata kao poželjna i sigurna za život, otvorena i tolerantna, poticajnog okruženja za poduzetnike i investicije. Županija koja vodi promišljenu politiku uravnoteženog razvoja i uspješno valorizira svoju bogatu prirodnu i kulturno-povijesnu baštinu.’
Kroz ravnomjeran razvoj, velika se briga vodi o ulaganjima u Gorski kotar i otoke.
Primjerice, do kraja mjeseca bit će gotovi radovi na trećoj fazi revitalizacije Lječilišta Veli Lošinj, najveće županijske kapitalne investicije u zdravstvu vrijedne 22 milijuna kuna. PGŽ ima osnovan Fond za Gorski kotar, kroz koji se sufinanciraju projekti goranskih općina i gradova. U posljednje četiri godine uloženo je 170 milijuna kuna na tom području. A još 2015. godine prepoznata je važnost ulaganja u pametne i samodostatne otoke, kada je pokrenut pilot projekt „Unije – samoodrživi otok“ koji podrazumijeva razvijanje modela održivog i samodostatnog života na otoku koji će se potom moći implementirati i u ostale slične otočne zajednice. Najveća sunčana elektrana u RH Orlec Trinket na otoku Cresu je projekt koji je do ishođenja lokacijske dozvole razvijala Županija, a realizaciju te investicije, izgradnje najveće solarne elektrane u Hrvatskoj preuzeo je HEP. Vrijednost joj je 41 milijun kuna.
‘U provedbi je još 66 projekata s preko 450 milijuna kuna ukupnog iznosa bespovratnog novca, a još 11 projekata je u evaluaciji. Kada se promatraju i svi ostali projekti što se provode na teritoriju Primorsko-goranske županija iznos ugovorenih europskih sredstava prelazi 4,8 milijardi kuna. Kao najveće i najvidljivije županijske EU projekte koji su trenutno u provedbi, izdvojio bih 280 milijuna kuna vrijedna ulaganja u projekte lučke infrastrukture, projekt Putovima Frankopana vrijedan 47 milijuna kuna te 100 milijuna kuna za Regionalne centre kompetentnosti. U proteklom mandatu više je kapitalnih projekata koje smo uspješno realizirali, primjerice dogradnju i rekonstrukcije škole Jelenje-Dražice sa sportskom dvoranom što je generacijski projekt za cijelu Grobinštinu, izgradili smo i novi objekt Doma zdravlja u Novom Vinodolskom tu je i jedinstveni projekt iz područja zaštite i promocije prirodne baštine, Centar za velike zvijeri u Staroj Sušici, kao novog motiva za dolazak turista i izletnika u naš lijepi Gorski kotar. Odrađene su i sve pripreme za nove kapitalne investicije u području obrazovanja pa kreće gradnja sportske dvorane Medicinske škole, dogradnja osnovne škole u Rabu, a s Općinom Viškovo pripremamo gradnju nove, moderne škole i sportske dvorane u Marinićima. U partnerstvu s općinama iz riječkog prstena i Gradom Kastvom, radi se na projektu prenamjene bivše vojarne u Klani u suvremeni dom za starije osobe kojim će se aplicirati na europska sredstva iz socijalnog fonda. Sve četiri godine u prošlom mandatu bile su investicijski intenzivne, a gradili smo, dograđivali i uređivali škole, zdravstvene i socijalne ustanove, luke i lučice na obali i otocima, ulagali u kulturnu, povijesnu i prirodnu baštinu, infrastrukturno i sadržajno revitalizirali Platak, uredili na desetke kilometara županijskih cesta, stvarali uvjete za energetsku i ekološku tranziciju naših otoka.’ – rekao nam je župan.
Cilj je župana Komadine da sve škole budu u jednoj smjeni, a nakon što se izgrade škole u Marinićima i Rabu taj će cilj biti vrlo blizu, jer će ostati još samo škola u Kastvu s nastavom u dvije smjene.
Velika se ulaganja nastavljaju i na Platku, primjerice, na sustavu za zasnježenje koji bi trebali biti gotovi do početka slijedeće zimske sezone i time će projektirani sustav zasnježenja biti u cijelosti dovršen. Uskoro kreće i realizacija drugog velikog projekta, izgradnje četverosedežnice za Radeševo. Riječ je o investiciji vrijednoj 35 milijuna kuna. Županija je kroz deset godina uložila u Platak gotovo 70 milijuna kuna.
Stjepan Kožić je inženjer strojarstva, a školovao se je i na Fakultetu organizacije rada u Kranju te Ekonomskom fakultetu u Zagrebu gdje stječe titulu magistra ekonomskih znanosti. Tijekom školovanja radi u struci, a 1991. zapošljava se u Zagrebačkoj županiji. U političkom životu, obnaša ili je obnašao brojne dužnosti u HSS-u. U devetom sazivu Hrvatskog sabora, obnašao je kratko dužnost saborskog zastupnika.
I ta je Županija među vodećima po broju poduzetnika i njihovim rezultatima poslovanja, pa tako i interesu ulagača.
Velik broj investitora odabire upravo ovu Županiju za otvaranje ili proširenje poslovanja. Spomenimo tako da će do kraja godine biti gotovi radovi na 33 milijuna eura vrijednom pogonu tvrtke FACC Solutions Croatia u kojem će se proizvoditi dijelovi za najpoznatije svjetske zrakoplove poput Airbusa, Boeinga i Bombardiera.
Županija pomaže poduzetnike s potporama. Tako samo ove godine uz već aktualni natječaj za dodjelu 7 milijuna kuna bespovratnih potpora subjektima malog gospodarstva te poduzetnicima početnicima, dodijelit će se dodatnih 2 milijuna kuna COVID potpora ugostiteljskim i sportskim objektima kojima je djelatnost bila potpuno ili djelomično obustavljena odlukom Stožera. Tijekom pandemije korona virusa podržala je poduzetnike sa 13,7 milijuna kuna bespovratnih sredstava u 2020. godini, a zdravstveni sustav sa 4,6 milijuna kuna. Lani je u odnosu na 2019. godinu bilo 1.500 zaposlenih više. Milijun kuna rezervirano je za ove godine za poticaje poduzetnika u turizmu.
Velika se briga vodi i o obrazovanju.
Za gradnju i rekonstrukciju škola i dvorana u Bistri, Kerestincu, Dubravi, Desincu, Kupljenovu, Posavskim Bregima i Lupoglavu izdvojeno je ukupno 163 milijuna kuna. U fazi izgradnje ili dogradnje su škole i dvorane: Pisarovina, Pušća, Luka, Bedenica i Klinča Sela uz investicije od 140 milijuna kuna. U energetsku obnovu srednjih i osnovnih škola u Rakovom Potoku, Vrbovcu, Velikoj Gorici i Ivanić Gradu uloženo je ukupno 62 milijuna kuna, od čega su 35 milijuna sredstva Županije. Za uključivanje učenika s teškoćama u razvoju u redoviti obrazovni sustav u projektu “Prsten potpore”, izdvojeno je 22,3 milijuna kuna, za pametne ploče 1,3 milijuna kuna…
Ulagalo se je u energetske obnove domova zdravlja, za dodatne timove Hitne pomoći, preventivne programe…
Kako bi dugoročno riješila problem manjka liječnika Zagrebačka županija jedna je od rijetkih županija u Hrvatskoj koja financira specijalističko usavršavanje liječnika. Subvencija kamate na stambeni kredit ili trošak podstanarstva, subvencija vrtića, službeni automobil na raspolaganju 24 sata – dodatne su povlastice koje očekuju buduće liječnike u Županiji, a koja je za tu svrhu osigurala 790 tisuća kuna.
Županija daje po tisuću kuna za svaku novorođenu bebu.
Spomenimo i da nakon posljednjih izbora, Danijel Marušić u četvrtom mandatu vodi Brodsko-posavsku županiju, isto kao i Darko Koren u Koprivničko-križevačkoj županiji i Nikola Dobroslavić u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. U trećem mandatu Željko Kolar vodi Krapinsko-zagorsku županiju, u drugom Matija Posavec Međimursku županiju, Blaženko Boban Splitsko-dalmatinsku županiju, Igor Andrović Virovitičko-podravsku županiju, Ivan Anušić Osječko-baranjsku županiju i Božidar Longin Zadarsku županiju. Ostali izabrani župani su na nedavnim izborima po prvi puta dobili mandat. (L.K.)
