Prema podacima Ministarstva gospodarstva koje smo analizirali lani je broj obrtnika povećan u svim županijama, a najviše u apsolutnom iznosu u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koja i ima najveći broj obrtnika, uz Primorsko-goransku i Istarsku županiju. Istarska ima najveći broj obrtnika u odnosu na broj stanovnika. Podaci HZMO-a od lipnja pokazuju da se broj obrtnika povećava…
Trend porasta broja obrtnika prisutan je već neko vrijeme, podaci za 2023. pokazuju da je povećanje prisutno bilo u svim županijama u odnosu na godinu prije, a kako pokazuju podaci HZMO-a, trend rasta nastavlja se i ove godine.
Na kraju 2022. godine bilo ih je 76.332, na kraju 2023. 84.112, pokazuju podaci Ministarstva gospodarstva, a kako pokazuju podaci HZMO-a, na kraju ovogodišnjeg lipnja bilo ih je 87.168.
Na kraju prošle godine najveći broj obrtnika na 1.000 stanovnika imala je Istarska županija (34), Primorsko-goranska, Šibensko-kninska i Dubrovačko-neretvanska (po 27) te Splitsko-dalmatinska (25). Ukupan broj obrtnika najveći je pak bio u Splitsko-dalmatinskoj županiji (10.550), Primorsko-goranskoj (7.279), Istarskoj (6.728), Zagrebačkoj (5.639) i Osječko-baranjskoj (4.533).
Splitsko-dalmatinska županija je imala i najveći trend porasta broja obrtnika u 2023. godini u odnosu na 2022., za 1.022, Zagrebačka za 608, Istarska za 548, Primorsko-goranska za 530 i Osječko-baranjska za 447. U postocima, po rastu predvodi Dubrovačko-neretvanska županija, gdje je u godinu dana broj obrtnika povećan za 13,59 posto, Zagrebačkoj za 12,09 posto, Zadarskoj za 11,46, Međimurskoj za 11,29 i Osječko-baranjskoj za 10,94 posto.
Kako pak pokazuju podaci HZMO-a, na kraju lipnja ove godine broj obrtnika je povećan u jadranskim županijama.. Najviše ih je opet bilo u Splitsko-dalmatinskoj županiji 11.617, u Primorsko-goranskoj 8.637, Istarskoj 8.565, Zagrebačkoj 5.269 te je petu poziciju zauzela Zadarska županija u kojoj je zabilježen broj od 4.747 obrtnika.
Podsjetimo se, kako smo pisali, podaci DZS-a za tri ovogodišnja mjeseca kažu da je i broj obrta uključujući i slobodna zanimanja bio najveći u odnosu na isto razdoblje 2022. u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a potom u Zadarskoj, Sisačko-moslavačkoj, Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji. (L.K.)
