Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska, Primorsko-goranska, Virovitičko-podravska i Međimurska županija najviše su u 2022. godini po stanovniku izdvojile za turizam. Gledajući udjel u proračunu u vodećih pet su Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Dubrovačko-neretvanska, Međimurska i Osječko-baranjska županija. Splitsko-dalmatinska je i vodeća po rastu izdvojenih sredstava za turizam, u apsolutnom i relativnom pokazatelju, a među vodećima su još Primorsko-goranska, Dubrovačko-neretvanska, Zagrebačka, Šibensko-kninska i Vukovarsko-srijemska županija. Pokazuje to proračunska analiza koju smo napravili na temelju podataka o izvršenju proračuna za 2022. godinu, a  s kojom i završavamo analize za 2022. godinu za koju su do nedavno i bili jedino dostupni podaci o izvršenju proračuna županija, koje objedinjuje Ministarstvo financija.

Sve veći interes za kontinentalni turizam potaknuo je i kontinentalne županije da se jače uključe u razne potpore, a u zadnje vrijeme i za privatne iznajmljivače. Potpore su tu  od unapređenja usluga turističkih objekata, digitalizacije usluga, gradnji interpretacijskih centara do pomoći turističkim manifestacijama, a u cilju sve bolje posjećenosti, pa tako i koristi za cijelo gospodarstvo. Europskim sredstvima posljednjih se godina ulaže u kulturno-turističke projekte, koje isto imaju velik značaj za razvoj turizma. Stoga se, kako pokazuje naša analiza, u vodećih pet po izdvojenim sredstvima za turizam i našle županije s kontinenta – Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska i Međimurska, a Vukovarsko-srijemska bila je u top pet po povećanju sredstava na godišnjoj razini.

Pogledaju li se podaci eVisitora za svibanj, udjel kontinentalnog turizma (bez Grada Zagreba) bio je tek nešto više od 3 posto prometa, a primjerice, turistički promet Istre bio je 10 puta veći. Ali trendovi su u svim županijama u stalnom rastu. Ukupno su noćenja turista u kontinentalnim županijama porasla u svibnju za preko 14 posto na godišnjoj razini, a u prvih pet mjeseci za nešto više od 8 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

U cilju jačanja turizma i u manje razvijenim područjima pomaže i Fond za turistički nedovoljno razvijena područja te kontinent za projekte lokalnih turističkih zajednica.

Ukupan turistički promet bio je lani bolji u odnosu na 2022., ali i rekordnu 2019. godinu. Na moru najveći turistički promet bilježi Istra, pa Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska županija, a na kontinentu najposjećenije turističke destinacije jesu Karlovačka i Krapinsko-zagorska županija. No, što se tiče izdvajanja za turizam, brojke su drugačije.

Po stanovniku je u 2022. godini najviše za turizam izdvojila Splitsko-dalmatinska županija, 71,81 kunu, Dubrovačko-neretvanska 61,12 kuna, Primorsko-goranska 48,93 kune, Virovitičko-podravska 26,33 kune i Međimurska županija 26,25 kuna. Iz proračuna najveći udjel izdvojenih sredstava za turizam imala je isto Splitsko-dalmatinska županija, 1,47 posto, Primorsko-goranska 0,86 posto, Dubrovačko-neretvanska 0,62 posto te Međimurska  i Osječko-baranjska županija 0,32 posto. Najveći rast izdvojenih sredstava u odnosu na 2021. godinu, u apsolutnom iznosu, imala je Splitsko-dalmatinska županija, za gotovo 20 milijuna kuna, Primorsko-goranska za 6,4 milijuna, Dubrovačko-neretvanska za gotovo 3,4 milijuna, Zagrebačka za milijun i Šibensko-kninska za gotovo pola milijuna kuna. U postocima, Splitsko-dalmatinska županija povećala je izdvajanja za 192 posto, Šibensko-kninska za 161 posto, Primorsko-goranska za 97 posto, Dubrovačko-neretvanska za 92 posto i Vukovarsko-srijemska za 50 posto.

I dok turizam uz samu obalu nije upitan, jadranske županije žele potaknuti i turizam u unutrašnjosti, pa upravo za tu namjenu razvijaju nove proizvode i daju potpore.

Primjerice, Primorsko-goranska županija za razvoj turizma u Gorskom kotaru. Ukupno je u 2022. godini, prema našoj analizi izdvojila 48,93 kune po stanovniku za turizam, odnosno 0,86 posto iz proračuna. Za preko 6 milijuna kuna ili 97 posto je povećala sredstva u odnosu na godinu prije.

Gledajući samo Gorski kotar koji se sve više želi promovirati, prema podacima eVisitora u 2023. godini, u odnosu na godinu prije, u Gorskom kotaru ostvareno je 140.000 noćenja, najmanje u odnosu na ostale subregije Primorsko-goranske županije, ali s jednim od najvećih rasta, za 7 posto na godišnjoj razini, a za čak 25 posto više nego 2019. godine. Turizam je prilika Gorskog kotara. Jedan od njegovih aduta je Centar za velike zvijeri u Staroj Sušici. Dobar dio ulaganja u Gorski kotar vezan je uz projekt Putovima Frankopana. Kontinuirano se ulaže i u Platak. Svi JLS-ovi prijavili su projekte za financiranje iz NPOO-a, kao što su alpine coaster u Fužinama, sportska dvorana u Lokvama, izgradnja i uređenje vidikovca u Skradu, uređenje posjetiteljske infrastrukture u Ravnoj Gori, uređenje multimedijalnog interpretacijskog centra za posjetitelje u Vrbovskom te sportska infrastruktura u Mrkoplju i Delnicama.

Splitsko-dalmatinska je izdvojila 71,81 kunu (9,53 eura) po stanovniku ili 1,47 posto proračuna, za gotovo 20 milijuna kuna (2,6 mil. eura) je povećala sredstva u godinu dana, tj. za 192 posto.

Želeći potaknuti turizam u zaleđu od nedavno Županija organizira novu turističku turu Zelena linija, kojom predstavlja ljepote Dalmatinske zagore. „Uistinu nam je cilj i u segmentu turizma disperzirati aktivnosti diljem naše županije, ali i tijekom cijele godine. Imamo prekrasnu prirodu nedaleko od središta naše županije. Još prošle godine bila je Zelena linija, a ove godine imamo dvije Zelene linije. Jedna će proći destinacije do Skrivene Dalmacije, a druga će se disperzirati u unutrašnjost Zagore. Ne sumnjam da će ljudi biti oduševljeni mirom, tišinom i ljepotom naših krajeva, ali i adrenalinskim vještinama”, rekao je nedavno župan Blaženko Boban. No, kako smo već ranije pisali, velik dio europskih sredstava iskorišten je, posebno u Imotskoj krajini, za razvoj turizma.

Šibensko-kninska županija povećala je za 161 posto sredstva za turizam iz proračuna, odnosno 472,8 tisuća kuna (62,75 eura) u 2022. u odnosu na godinu prije.

Ove je godine Županija objavila Javni poziv za za sufinanciranje troškova:  izrade studijske i/ili projektno-tehničke dokumentacije nužne za izgradnju, adaptaciju, uređenje i opremanje objekata javne turističke infrastrukture i  događanja u turizmu koje imaju za cilj stvaranje dodatne ponude u turizmu.

Korisnici bespovratnih sredstava su jedinice lokalne samouprave  i turističke zajednice s područja Županije. Županija  sufinancira pojedini projekt do najviše 70% ukupnih troškova projekta, a najviše do 6.500 eura za sufinanciranje izrade studijske i/ili projektno-tehničke dokumentacije nužne za izgradnju, adaptaciju, uređenje i opremanje objekata javne turističke infrastrukture, te najviše do 1.500 eura za sufinanciranje manifestacija. Županija je u proračunu osigurala 65.500 eura.

Što se tiče kontinentalnih županija, naša analiza pokazuje da je u 2022. godini s 26,23 kune (3,48 eura) po stanovniku Virovitičko-podravska županija bila u top per županija po izdvajanju za turizam.

Do kraja lipnja otvoren je javni poziv Virovitičko-podravske županije  za Unaprjeđenje kvalitete smještajne ponude na destinaciji Slavonija i Podravina vrijedan 132.000 eura. Bespovratna sredstva odobrit će se za aktivnosti poput obnove, rekonstrukcije i opremanja postojećih smještajnih kapaciteta i sadržaja, ulaganja u obnovljive izvore energije, dodatnog sadržaja poput bazena, sauna, jacuzzija, igraonica, sadržaja za djecu te za zemljane radove i uređenja okoliša, kao i dječjih igrališta, poučnih staza, vidikovaca, stijena za penjanje i slično.

“Javni poziv je napravljen s ciljem kako bismo, nakon konstantnog ulaganja u javne sektore institucije gdje smo napravili bazu turističke infrastrukture, krenuli u pomoć i privatnom sektoru, to jest privatnim ponuđačima turističkog sadržaja koji će na ovaj način dobiti bespovratna sredstva i unaprijediti kvalitetu smještajne ponude na području naše županije”– rekao je župan Andrović.

Do sada je Virovitičko-podravska županija ulagala u javnu turističku infrastrukturu čime su se obnovili dvorci, kurije, posjetiteljski centri i slično, dok za privatne turističke projekte nisu bila izdvojena sredstva.

“Obnovili smo i izgradili kulturnu baštinu, dvorce, kurije, posjetiteljske centre, dok za privatne turističke projekte nisu bila izdvojena sredstva. Na ovaj način i Županija i Turistička zajednica županije želi pomoći privatnicima da ulažu u turizam, a sve u cilju podizanja kvalitete ponude, razvoja sadržaja, povećanja prometa i stvaranja jednog imidža Slavonije i Podravine – naše županije kao zelene i održive destinacije. Do sada je Županija u turističke projekte, zajedno sa sredstvima Europske unije, uložila nekih 70 milijuna eura i tu se vide veliki pomaci, osobito po broju dolazaka i noćenja turista na području županije. Sigurno da smo s time napravili jednu bazu za privlačenje turista, a uz našu pomoć privatni sektor će zasigurno unaprijediti svoju ponudu i ponudu Virovitičko-podravske županije”– rekao je župan I. Andrović.

Nedavno je održana početna konferencija projekta ”Vrata Papuka –prijemna točka u Slatinskom Drenovcu”, projekta koji potpisuje javna ustanova Parka prirode Papuk. Rekonstrukcijom i opremanjem stvorit će se visokokvalitetni uvjeti za održavanje širokog spektra događanja i aktivnosti iz područja turizma, prirodne, društvene i gospodarske djelatnosti usmjerenih na unaprjeđenje kvalitete života lokalne zajednice. Projektom će se uspostaviti i gljivarski park te poučno-edukativna staza koja se nalazi na području Parka prirode Papuk.

Ove godine završit će radovi na „Turističko-rekreacijskog centra Jezero-Hercegovac-Ružica grad“.

Međimurska županija je izdvojila 26,25 kuna (3,48 eura) po stanovniku za turizam u 2022. godini, odnosno 0,32 posto iz proračuna, što ju je svrstalo u vodećih pet županija.

je je nedavno proglašeno najboljom destinacijom godine u kontinentalnom turizmu – Simply the best, u novom ciklusu izbora za destinacije godine. Međimurje sve svoje posjetitelje osvaja idiličnim krajolicima, bogatom kulturnom baštinom, enogastronomijom, ali i inovativnim turističkim doživljajima. „Međimurje je prvak održivog turizma Hrvatske s Green Destination oznakom, višestruki laureat brojnih drugih renomiranih nagrada za dosege u turizmu, a sada i nositelj ove prestižne nacionalne nagrade za najbolju destinaciju godine kontinentalne Hrvatske – Simply the best.’ istaknuo je pri dodjeli nagrade župan Matija Posavec.

Nedavno su dodijeljeni ugovori međimurskim tvrtkama, pojedincima i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima kojima Županija potiče razvijanje turističkih projekata i razvoj novih turističkih proizvoda na svom području. Dodijeljeno je 20 ugovora ukupne vrijednosti 60.000 eura, što je najviše dosad. Međimurska županija još je 2011. godine pokrenula program turističkih potpora kojima je dosad 535.725 eura usmjereno u razvijanje turističkih potencijala te je tako Županija obogaćena sa 193 nova turistička proizvoda.

‘Programom Županije koji danas ponovo predstavljamo, tijekom proteklih godina podržali smo 200-tinjak projekata naših vrijednih ljudi, a brojke kažu da smo na pravom putu jer smo u prošloj godini zabilježili više od 220.000 noćenja, te 7.400 gostiju više nego 2022. godine. Njegujemo paralelne razvojne smjerove i u turizmu, zato predano ulažemo i u interpretacijske centre ciljem našega kraja kojima predstavljamo veliko bogatstvo naše tradicije. Samo u zadnjem ciklusu iz europskih fondova povukli smo 13 milijuna eura za formiranje novih interpretacijskih centara“, rekao je tom prigodom župan  Posavec te dodao da je jednako važno raditi na kvalitetnoj turističkoj infrastrukturi da bi se dosegnuli cilj – pozicioniranje Međimurja na turističkim kartama Europe i svijeta.

Županija je u strategiji razvoja turizma odlučila snažno podržati uvođenje novih turističkih sadržaja kroz dodjelu bespovratnih potpora za sufinanciranje turističkih projekata i potporama za turističke manifestacije. Za organizatore manifestacija u 2024. godini, Turistička zajednica Međimurja i Međimurska županija dodijelile su nedavno 38 potpora ukupne vrijednosti 49.000 eura.

Nedavno je potpisan ugovor za obnovu i revitalizaciju Feštetićeva dvorca u Pribislavcu, sljedećeg velikog projekta od iznimne važnosti za razvoj jedinstvene mreže interpretacijskih centara u okviru koncepta Ekomuzeja Međimurje malo.

Osječko-baranjska županija je izdvojila 0,32 posto za turizam u 2022. godini.

Do 5. srpnja u Osječko-baranjskoj županiji traje Vinski mjesec, na niz atraktivnih lokacija diljem županije, na svakoj s vrhunskim sadržajima.

– Predstavili smo se tijekom protekle godine  na brojnim međunarodnim turističkim sajmovima od Engleske, Nizozemske, Njemačke i Poljske. Značajna je bila i organizacija međunarodnog kušanja graševina iz šest zemalja, Grow du Monde, s važnim stranim vinskim novinarima i znalcima, koji su tom prigodom obišli cijelu Slavoniju i kušali vina iz cijele Slavonije i Podunavlja, a u Gospodarskom centru OBŽ održan je i ovogodišnji „Suncokret ruralnog turizma“ – rekla je nedavno Ivana Jurić, direktorica Turističke zajednice Osječko-baranjske županije.

Organizirane su i brojne manifestacije, a na Danima hrvatskog turizma održanim u Rovinju ove godine, čak dva od tri finalista za najbolji događaj bili su iz Osječko-baranjske županije, Đakovački vezovi, pobjednici u ovoj kategoriji i HeadOnEast koji je ušao u finale.

Gostoljubivost ponuđača smještaja prepoznata je i od korisnika Booking.com platforme pa je Osječko-baranjska županija 2023. godine proglašena najsrdačnijom hrvatskom regijom.

Ulaganja u smještajne kapacitete na razini Županije u zadnjih šest godina ozbiljno podigla razinu konkurentnosti ponude kroz mogućnost primanja većih grupa, kao prateću kvalitetu. Ukupan broj ležaja krajem 2022. godine iznosio je 5.968 kreveta u 643 objekta, što znači porast broja kreveta u odnosu na 2021. godinu od 8% te čak 17% više objekata. Početkom siječnja 2024. godine bilo je 6.138 kreveta, 735 objekta, što je čak 14.3% objekata više, a 2,8% kreveta više u odnosu na 2022. godinu.

Iz proračuna 2023. godine izdvojeno je više od 600.000 eura za razvoj turizma, dok je ove godine u planu oko 850.000 eura kroz različite programe i potpore.

Značajna su i ulaganja u kulturnu i prirodnu baštinu, osobito kroz europske projekte, pa tako osječka Tvrđa sjaji punim sjajem, Gospodarski centar Osječko-baranjske županije donosi nove poslovne konferencije važne za razvoj poslovnog turizma, dvorac i interpretacijski Tikveš u PP Kopački rit nudi nove turističke sadržaje, a uređena su i pristaništa na rijekama važna za daljnji razvoj „cruisinga“ na Dunavu i Dravi.  Uskoro slijedi otvorenje obnovljenih dvoraca Pejačević u Našicama, kao i ulaganje u obnovu dvorca Eugena Savojskog u Bilju, razvoj novih terminala u Zračnoj luci Osijek i drugi projekti.

Ove godine Osječko-baranjska županija nosi titulu Europske regije sporta, a sport je dokazano jedan od najjačih generatora turističkih aktivnosti.

Vukovarsko-srijemska županija povećala je izdvajanja za turizam u 2022. godini, u odnosu na 2021. godinu, za gotovo 50 posto.

Prije neki dan dodijeljeno je za 20 vlasnika smještajnih i ugostiteljskih objekata na području VSŽ u svrhu izrade ili nadogradnje mrežnih stranica, ukupno 10.000 eura. Riječ je o provedbi Javnog poziva „Digitalizacija usluga u turizmu Vukovarsko-srijemske županije“ za dodjelu potpora za ulaganja u dodatnu ponudu ugostiteljskih i smještajnih objekata iz proračuna VSŽ. Njih 20 dobilo je potporu u visini od 500 eura. Nedavno su dane  i potpore za ulaganja u dodatnu ponudu smještajnih objekata za što je osigurano 10 tisuća eura, a 20 korisnika dobilo je po 500 eura za kupnju bicikala i biciklističke opreme, a sve s ciljem razvoja cikloturizma u županiji.

Nedavno je završena kulturno-turistička atrakcija,  projekt „Rekonstrukcija zidina, zgrade Žitnice, Podrumareve kuće i Franjevačkog samostana u Iloku“, vrijedan gotovo devet milijuna eura. Iločke su zidine zaštićeno kulturno dobro i obuhvaćaju najveći dio projekta koji okružuju Jezgru. Današnji obrambeni pojas kula, polukula, bastiona i spojnih zidova, samo je dio fortifikacije čiji počeci sežu u XIII st., u XV st. se proširuje prema zapadu obuhvaćajući gotovo cijeli prostor platoa s bivšim podgrađem i završava početkom XVI st. izgradnjom polukružnih bastiona i gradske citadele, s utvrđenim palasom knezova Iločkih. Ispod zatravnjenog zemljanog nasipa ravnog tvrđavskog platoa kriju se arheološki ostaci još dviju gotičkih crkava, džamije i turbeta, a buduća sustavna arheološka istraživanja vjerojatno će otkriti ostatke većeg broja zasad nepoznatih srednjovjekovnih građevina. Sačuvani su ostaci turskog hamama interpoliranog u jednu četvrtastu kulu i dobro očuvano turbe između hamama i ostataka džamije. Ukupna dužina sačuvanog obrambenog zida iznosi preko 1200 metara s četiri četvrtaste kule, šest okruglih polukula i jednim kružnim bastionom. Kroz ovaj projekt rekonstruirani su dijelovi: od istočnog ulaza u grad do kuće B, Kula 3, od kule do kurije Brnjaković, od kule 5 do kule 7, od kule 7 do kule 8, od Kurije do crkve i Bastion. (L.K.)