Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Istarska, Zagrebačka i Osječko-baranjska županija imale su na kraju prošle godine najveći broj aktivnih tvrtki, obrta i slobodnih zanimanja. U odnosu na broj stanovnika najveći broj tvrtki, obrta i slobodnih zanimanja bio je u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji. U top pet po broju tvrtki u odnosu na broj stanovnika je i najmanja Međimurska županija. Pokazala je to naša analiza napravljena iz podataka DZS-a. Provjerili smo i kakva je situacija na tržištu rada te kojim mjerama Županije podupiru poduzetništvo.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji djelovalo je na kraju prošle godine 14.836 aktivnih tvrtki te 12.209 obrta i slobodnih zanimanja, 11.487 tvrtki u Primorsko-goranskoj županiji te 9.437 obrta i slobodnih zanimanja, u Istarskoj tvrtki 10.916 i 7.959 obrta, Zagrebačkoj 9.862 tvrtki i 5.330 obrta i Osječko-baranjskoj 5.861 tvrtki i 4.811 obrta i slobodnih zanimanja.
Na 1.000 stanovnika najveći broj aktivnih trgovačkih društava, obrta i slobodnih zanimanja imala je Istarska županija, 56, odnosno 40,8, zatim Primorsko-goranska županija s 43 trgovačkih društava na 1.000 stanovnika i 35,6 obrta i slobodnih zanimanja. Po broju aktivnih trgovačkih društava slijedi Splitsko-dalmatinska županija, 35 na 1.000 stanovnika, Dubrovačko-neretvanska s 34 i Međimurska s 33 tvrtke na 1.000 stanovnika. Kod obrta i slobodnih zanimanja treće mjesto zauzima Dubrovačko- neretvanska županija s 33,6 obrta i slobodnih zanimanja na 1.000 stanovnika, Zadarska s 28,9 i Splitsko-dalmatinska s 28,8 obrta i slobodnih zanimanja na 1.000 stanovnika.
Najviše zadruga imala je Splitsko-dalmatinska županija pa Zagreb te Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Zadarska i Bjelovarsko-bilogorska županija.
U strukturi trgovačkih društava prema pravno ustrojbenim oblicima prevladava oblik društava s ograničenom odgovornošću, čiji je udio registriranih 71,4%, a aktivnih 73,6%. Jednostavna društva s ograničenom odgovornošću prema brojnosti su drugi oblik. Njih je 27,4% registriranih i 25,4% aktivnih. Ostali oblici trgovačkih društava čine ostalih 1,2%.
Struktura vlasništva prema teritorijalnoj raspoređenosti na razini županija pokazuje da su subjekti u privatnom vlasništvu najzastupljeniji nakon Grada Zagrebu, u Istarskoj županiji, s udjelom od 83,7%, u Zagrebačkoj županiji, s udjelom od 82,3%, i u Primorsko-goranskoj te Splitsko-dalmatinskoj županiji, s udjelom od 81,3%.
U odnosu na broj stanovnika Istarska županija imala je lani najveći broj tvrtki, obrta i slobodnih zanimanja. U Županiji je na svakih 1.000 stanovnika bilo 56 tvrtki te 40,8 obrta i slobodnih zanimanja. Po ukupnom broju tvrtki također je u vodećih pet, sa 7.959 obrta i slobodnih zanimanja te 10.916 trgovačkih društava.
Od 94.745 radno aktivnih stanovnika na kraju prošle godine, 91.216 njih zaposleni su osiguranici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (bez osiguranika prijavljenih temeljem produženog osiguranja), a 3.529 evidentirane su nezaposlene osobe. Kako pokazuju podaci HZZ-a, u odnosu na 31. prosinac 2021. godine u Istarskoj županiji povećala se razina radno aktivnog stanovništva za 3.792 osobe ili 4,2% uz istodobno povećanje broja zaposlenih za 3.936 ili 4,5%. Broj nezaposlenih osoba smanjio se za 144 ili 3,9% u usporedbi s krajem 2021. godine. U Istarskoj županiji, u kategoriji zaposlenih osoba, u 2022. godini, a u odnosu na 2021. godinu, povećanje je nastupilo kod pravnih osoba za 3.449 zaposlenih osoba ili 4,9%, kod obrtnika za 460 osoba ili 6,5% , kod samostalnih obveznika plaćanja doprinosa za 77 zaposlenih osoba ili 1%, kod poljoprivrednika/ca za 6 osoba ili 0,8%. Do smanjenja broja zaposlenih došlo je kod kod samostalnih profesionalnih djelatnosti za 28 zaposlenih osoba ili 3,1%.
Stopa registrirane nezaposlenosti u Istarskoj županiji 31. prosinca 2022. godine iznosila je 3,7% što je u odnosu na prosinac 2021. godine smanjenje od 0,3% te je i prosječna stopa u 2022. godini manja za 1,6% u odnosu na 2021. godinu.
Istarskim gospodarstvenicima pomaže kroz potpore i Županija.
Istarska županija je prošle godine raspisala dva javna poziva za dodjelu potpora gospodarstvu te je ukupno dodijeljeno gotovo 190 tisuća eura (preko 1,4 milijuna kuna). Prvi Javni poziv odnosio se na dodjelu potpora za poticanje konkurentnosti i razvoja IKT sektora, a bespovratna sredstva su bila namijenjena subjektima malog gospodarstva. Odobreno je 12 prijava ukupne vrijednosti 84 tisuće eura. Putem drugog Poziva dodijeljene su potpore male vrijednosti za poticanje digitalne transformacije malih i srednjih poduzetnika, a obuhvaćao je tri mjere: Digitalizaciju poslovanja poslovnog subjekta; Uvođenje novih tehnologija i tehnoloških rješenja za jačanje digitalizacije poslovanja i Jačanje digitalnih vještina zaposlenika. Odobreno je 18 prijava ukupne vrijednosti 105 tisuća eura.
Županija sudjeluje u kreditnoj liniji s istarskim gradovima, IDA-e, poslovnih banaka i HBOR-u. Finalna kamatna stopa za istarske poduzetnike kreće se od 0,9 do 2,4%.
Primorsko-goranska županija imala je na 1.000 stanovnika 43 tvrtke odnosno 35,6 obrta i slobodnih zanimanja. Sa 11.487 ukupno aktivnih trgovačkih društava bila je druga isto kao i po ukupnom broju obrta i slobodnih zanimanja, 9.437.
Kako pokazuju posljednji podaci HZZ-a nezaposlenost je u Županiji na kraju prošle godine bila 12,14 posto manja u odnosu na kraj 2021. godine.
Županija je i svojim mjerama lani pomogla poduzetnicima.
Sufinanciranjem troškova nabavke opreme za proizvodne i uslužne djelatnosti poduzetnicima u sektoru malog gospodarstva omogućava se primjenu suvremenijih tehnologija. Odobrava se 80 posto potpore do maksimalnog iznosa od 30 tisuća kuna bez PDV-a po korisniku s najmanje jednim zaposlenim, odnosno 40 tisuća kuna bez PDV-a s više od jednog zaposlenog. Prilikom odabira, mladi poduzetnici, žene poduzetnice te mikro poduzetnici ostvaruju prednost.
Bespovratna sredstva dodjeljuju se i inovatorima, kreativnim pojedincima za realizaciju ideje, odnosno inovacije, a posebno se financijski stimuliraju mladi inovatori do navršenih 30 godina. Ukupan fond sredstava lani je bio 150 tisuća kuna dok se dodatna sredstva odobravaju mladima za prve tri inovacije koje su na najvišem mjestu na zbirnoj list i to 5.000 kuna za prvo mjesto, drugo 4.000 kuna i treće 3.000 kuna.
U suradnji sa Zakladom za financiranje izrade prototipova FIPRO te Znanstveno-tehnologijskim parkom Sveučilišta u Rijeci, s iznosom od 150 tisuća kuna Primorsko-goranska županija podupire i inovatore da realiziraju prototip, odnosno pokrenu vlastitu proizvodnju i predstave svoje ideje na tržištu. Sredstva se odobravaju kao beskamatni zajam uz dio nepovratnih sredstava na način da je 20 do 50 posto bespovratno, a ostatak od 80 do 50 posto zajam u iznosu od 50 do 200 tisuća kuna na rok otplate od tri godine uz jednu godinu počeka. U 2022. godini objavljena su dva javna poziva za komercijalizaciju inovacija.
Za ulaganja u osnovna sredstva s ciljem pokretanja ili modernizacije poslovanja, uvođenje novih tehnologija, razvoja novih proizvoda ili usluga i poticanja zapošljavanja, u suradnji s HBOR-om i poslovnim bankama od 2021. provode se i programi kreditiranja „Poduzetništvo mladih, žena i početnika“ i „Obrtna sredstva“ temeljem kojeg se subvencionira kamata za krajnje korisnike. Fiksna kamatna stopa iznosi 2 posto godišnje pa uz subvenciju Županije od 2 posto u konačnici kamata za korisnike iznosila nula. Omogućava se iznos kredita od 200 do 700 tisuća kuna s rokom povrata do 10 godina s uključenim počekom do godine dana.
Splitsko-dalmatinska županija imala je lani najveći broj aktivnih tvrtki, 14.836, kao i najveći broj obrta i slobodnih zanimanja, 12.209. U vodećih pet je i po njihovom broju na 1.000 stanovnika, tvrtki , 35, odnosno 28,8.
Nizom mjera Županija pomaže svojim gospodarstvenicima.
Na jesen je ukupno 123 korisnika Programa potpore osnivanju i razvoju malog gospodarstva te 8 korisnika Programa istraživanje, razvoj i inovacije potpisala dobili bespovratna sredstava te dodatno još 232 krajem godine nakon rebalansa proračuna. Program za gospodarstvo provodi se kroz dvije mjere – Poduzetnici početnici i Žene poduzetnice.
Kroz te mjere, prema računici, u proteklom razdoblju osigurano je oko 2 tisuće radnih mjesta. Programi za poticanje osnivanja poduzetništva u Splitsko-dalmatinskoj županiji provode se od 2014. godine, a dodijeljeno je preko 1.000 potpora.
Korisnici s područja Splita lani su tako mogli dobiti do 20 tisuća kuna, odnosno 50% opravdanosti sredstava, a ako imaju više od 50 godina, mogli su dobiti 30 tisuća kuna. Prijavitelji s područja Zagore mogli su dobiti 30 tisuća kuna, a za one koji imaju više od 50 godina, osiguran je bio iznos do 50 tisuća kuna.
Svi lanjski korisnici potpora i ove se godine mogu javiti na javni poziv koji će se raspisati, uz uvjet da u svojim poslovnim subjektima zaposle još jednu osobu.
Ovih su dana dodijeljene bespovratne potpore IT poduzetnicima Splitsko-dalmatinske županije, u sklopu prve GrowIT konferencije – razvoj regionalnih start-up ekosustava. Nagradni fond bio je 132.000 eura, a podijelili su ga autori 15 najperspektivnijih IT projekata.
Naša najmanja Međimurska županija imala je na 1.000 stanovnika lani 33 tvrtke.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje krajem siječnja 2023. godine u Međimurskoj županiji bila su registrirana (promatrano kao zaposlene osobe) 43.162 aktivna osiguranika. Stopa registrirane nezaposlenosti bila je 4,7%. Krajem siječnja 2023. godine u evidenciji je bila 2.131 nezaposlena osoba, što je porast nezaposlenosti u odnosu na siječanj 2022. godine (9,7%), kao i prosinac 2022. godine (5%).
Krajem prosinca 2022. godine evidentirano je 43.211 zaposlenih osoba, a u Županiji je zabilježen porast broja poduzetnika, najviše u prerađivačkoj industriji, zatim trgovini na veliko i malo te u građevinarstvu. Prosječna mjesečna neto plaća u Međimurskoj županiji je povećana za 7,1 % u odnosu na prošlu godinu, prema čemu je Međimurje na 7 mjestu po prosječnoj plaći u hrvatskim županijama. Unatoč izazovnoj 2022. godini međimurski poduzetnici ostvarili veći prihod i veći promet u 2022., a među regijama su koje izvoze dvostruko više roba i usluga nego ih uvoze. Lani je ukupno 113 poduzetnika s područja Županije ostvarilo pravo na županijske potpore u maksimalnom iznosu do 15 tisuća kuna. Program se provodi četiri godine te se svake godine modificira i prilagođava poduzetnicima kao i trenutnoj gospodarskoj situaciji. Sveukupno je dosad je dodijeljeno 391 bespovratnih potpora za što je u županijskom proračunu izdvojeno gotovo 4,9 milijuna kuna, odnosno blizu 648 tisuća eura.
Osječko-baranjska županija imala je na kraju prošle godine 5.861 aktivno trgovačko društvo te 4.811 obrta i slobodnih zanimanja.
Prema izvješću županijskog HZZ-a i podacima HZMO-a i HZZ-a, na kraju siječnja ove godine Osječko-baranjska županija imala je 105.849 ekonomski aktivnih stanovnika (radne snage), odnosno 20 osoba manje nego istog mjeseca prethodne godine, na što je utjecalo povećanje zaposlenosti za 1,1% (1.016 osoba) i smanjenje nezaposlenosti za 6,5% (1.036 osoba). Od ukupno 91.040 zaposlenih osoba, 78.360 radnika (86,1%) bilo je zaposleno kod pravnih i 6.002 (6,6%) kod fizičkih osoba. 4.144 (4,5%) su obrtnika, 1.902 (2,1%) poljoprivrednika te 632 (0,7%) radnika koji obavljaju samostalne profesionalne djelatnosti. Procijenjena stopa registrirane nezaposlenosti u siječnju 2023. godine iznosila je 14%, naspram stopi od 15% u siječnju 2022. godine i 13,6% u prosincu 2022. godine.
I lani je za poduzetnike Osječko-baranjska županija osigurala beskamatne kredite, a kreditni potencijal iznosio je 90 milijuna kuna za skoro 30 mjera poticanja poduzetništva za što je osigurano 7,5 milijuna kuna. Potpora poduzetnicima je i izgradnja I. zgrade Gospodarskog centra, kao budućeg središta velikih gospodarskih i poduzetničkih aktivnosti. Županija također pomaže nezaposlenim osobama, i to kroz projekte poticanja zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba, zapošljavanje za deficitarna zanimanje i za ciljane skupine, za što je osigurano lani 650.000 kuna, dok zaposlenim osobama Županija subvencionira kamatu za kupuju nekretninu na području županije (kamata je već od 0,08%, a kreditni potencijal 150 milijuna kuna).
U cilju poticanja “start-up” poduzetnika, pa i osoba koje imaju ideju o proizvodu ili usluzi kojom tek razmišljaju o ulasku u svijet poduzetništva, Osječko-baranjska županija od 2006. godine provodi projekt “Najbolja poduzetnička ideja”. Vrijednost prošle godine potpisnih ugovora je 39 tisuća kuna, a s 20.000 kuna koje izdvaja Županija ovogodišnji nagradni fond iznosi ukupno 59.000 kuna.
Program usavršavanja managera – PUMA Hrvatske udruge poslodavaca provodi se od 1996. godine u Županiji. Programa Osječko-baranjska županija sufinancira od 2004. godine, a kroz edukacije je prošlo više od 5.200 polaznika. Lani su projekt sufinancirali s 30.000 kuna. (Lidija Kiseljak)
