U ovogodišnjem proračunu Primorsko-goranske županije na zdravstvo i školstvo se odnosi 40 posto konsolidiranog proračuna. Kreću ili se nastavljaju velike investicije gradnje i dogradnji škola – Viškovo, Kastav i Rab te sportska dvorana Medicinske škole u Rijeci, a u zdravstvu najveći je projekt gradnje Zdravstvenog centra u Rujevici. Taj projekt kao i još njih oko 30 predložen je za sufinanciranje iz EU sredstava. Nastavlja se i ulaganje u generacijski projekt – Platak. Dobri su i gospodarski trendovi, lani je otvoreno 200 novih tvrtki i 220 novih obrta.
PGŽ je u posljednje četiri godine u osam zdravstvenih ustanova kojima su osnivači uložili 250 milijuna kuna, od čega 80 milijuna kuna izvornih prihoda iz poreza na dohodak. Zato župan Zlatko Komadina smatra da je prijedlog centralizacije zdravstva loš i da bi to dovelo do urušavanja dostignutog zdravstvenog standarda za građane. O tome i planiranim projektima u sljedećim godinama uz ciljani ravnomjerni razvoj mikroregija te dodatni plan za Gorski kotar ispričao nam je župan u intervjuu.
Izglasan je proračun za 2022., najveći dio usmjeren je u zdravstvo i školstvo. Koji su najznačajniji planirani projekti u ta dva sektora?
– Mogu izraziti zadovoljstvo što su članovi Županijske skupštine u novom sazivu iskazali odgovornost i podržali taj temeljni financijski dokument. Tako smo u novu, 2022.godinu ušli s usvojenim konsolidiranim proračunom od 1,525 milijarde kuna, te 389 milijuna kuna izvornog proračuna. Točno je da će nam i u ovoj godini fokus biti na resore školstva i na zdravstvu. 39,8% posto svih rashoda konsolidiranog proračuna usmjereno upravo na te djelatnosti. Na iste resore najviše je raspoređeno i izvornih županijskih sredstava. Tako na stavci odgoja i obrazovanja planiramo uložiti 23,8% ukupnih županijskih rashoda, a u zdravstvo 10,8%. Započinjemo s velikom investicijom izgradnje OŠ u Viškovu vrijednosti 40 milijuna kuna, dogradnjom OŠ u Kastavu od 7,5 milijuna kuna a nastavljamo s lani započetom rekonstrukcijom OŠ na Rabu vrijednom 10,2 milijuna kuna te izgradnjom sportske dvorane Medicinske škole u Rijeci ukupne vrijednosti 10,8 milijuna kuna i u cijelosti je financiramo iz županijskog proračuna. Osim kapitalnih projekata u školstvu, u projekciji proračuna do 2024. godine 91 milijun kuna namijenjen je opremanju objekata u zdravstvu, 55 milijuna kuna za novi Dom zdravlja u Opatiji a pokrenuli smo i veliki projekt izgradnje Zdravstvenog centra Rujevica gdje će bit preseljen Zavod za hitnu medicinu, Dom zdravlja te sjedište HGSS-a s helikopterskom bazom. Procijenjena vrijednost tog projekt je oko 10,5 milijun kuna.
Velika su očekivanja i od novih sredstava iz EU fondova i NPOO-a – koliko je projekata na popisu i što je prioritet?
– Primorsko-goranska županija je predložila preko 30 projekata za sufinanciranje bespovratnim sredstvima pri čemu su od posebnog interesa projekti važni za kvalitetu života stanovnika naše županije u domeni zdravlja i obrazovanja kao što su Zdravstveni centar Rujevica, revitalizacija Lječilišnog centra Veli Lošinj, Dom zdravlja Opatija te izgradnja Osnovne škole Marinići. Također se predlažu i projekti vezani uz daljnje unapređenje turizma i kulture poput projekta revitalizacije Guvernerove palače u Rijeci, Žičare na Učku te gospodarskog korištenja prostora Stara Sušica u sklopu djelatnosti Centra za poljoprivredu PGŽ. Nadalje, nastavljamo s projektima energetske obnove objekata zdravstvenih i socijalnih ustanova te digitalizacijom javnih službi.
S obzirom na otežane okolnosti poslovanja, koliko ste zadovoljni sa 2021. godinom – koji su važni projekti napravljeni, koliko je potpomognuto gospodarstvo?
– U okviru svojih proračunskih mogućnosti mi već godinama provodimo razne programe i mjere kako bi pomogli poduzetnicima i poljoprivrednim gospodarstvima. Tako smo u prošloj godini samo kroz bespovratne potpore poduzetnicima za nabavku opreme izdvojili oko 6,5 milijuna kuna. Potpore je dobio 231 poduzetnik iz ruralnih dijelova županije i Gorskog kotara. Pored toga preko milijun kuna izdvojili smo kroz program kreditiranja poduzetništva za razne programe. Također smo dodijelili potpore i poljoprivrednim gospodarstvima u iznosu od 820.000 kuna. Unatoč kriznoj godini koja je i lani bila pod teretom protuepidemijskih mjera u PGŽ-u bilježimo pozitivan gospodarski trend koji se između ostalog vidi i iz podatka da je zabilježen rast broja novoregistriranih tvrtki i obrta. Lani je tako registrirano 200 novih tvrtki te 220 novih obrta što je svakako dobar trend.
Prvi ste usvojili Plan razvoja do 2027. godine koji sadrži niz strateških projekata od Luke Rijeka do zaštite okoliša…
– Riječ je o srednjoročnom aktu koji je usklađen s globalnim ciljevima, politikom razvoja EU-a i nacionalnom strategijom razvoja. Temeljni stupovi razvitka Primorsko-goranske županije bit će konkurentno gospodarstvo, djeca i mladi, zelena tranzicija, obrazovanje, ravnomjerni razvoj i dostizanje europskog standarda. PGŽ se trenutno po parametrima razvijenosti nalazi na 74 posto EU prosjeka, što je 10-ak posto iznad prosjeka RH, a u narednom srednjoročnom razdoblju nastojat će se ostvariti ambiciozan cilj dostizanja punih 100 posto prosječnog EU standarda. Narednih pet godina poticat će se gospodarstvo temeljeno na znanju i inovacijama, jačati izvoz, energetska učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije, podržavati osnivanje obitelji, visokokvalitetne poslove i dostupno stanovanje modelima dugoročnog najma i pametnih naselja, povezati visokoškolske ustanove s potrebama regionalnog gospodarstva i ulagati u ljudske resurse cjeloživotnim obrazovanjem. Nastavkom potpore projektima digitalne i otvorene podatkovne infrastrukture i širokopojasnog interneta, PGŽ će postati gigabitna županija, a svoje prvo mjesto kao izbor direktnih stranih investicija u RH u području turizma i nekretnina proširiti na prerađivačku industriju i napredne tehnologije. Donesene mjere odnose se na sve gradove i općine, a u naročitom fokusu je ravnomjerni razvoj mikroregija. Posebno za Gorski kotar izradit će se dodatni plan sa zajedničkim, integriranim projektima koji adresiraju specifične izazove i mikro potrebe toga kraja, ali i njegov razvojni potencijal.
Velika ulaganja predstoje i na Platku..
– Često ističem da je Platak generacijski projekt u čiji smo razvoj, cjelogodišnje sadržaje i brendiranje do sada uložili preko 70 milijuna kuna i već sada je područje Platka atraktivan sportsko-rekreacijski i turistički centar s nizom sadržaja za zimske i ljetne aktivnosti. Za nastavak investicija dobili smo jednoglasnu podršku Županijske skupštine, a trenutno je najveća investicija izgradnja nove četverosjedne žičare. Do sada su izvršeni radovi sječe šume i zemljani radovi na donjoj stanici žičare. Nastavak slijedi u proljeće nakon zimske sezone, dovršetak gradnje planiran je krajem ove godine i očekujemo da nova žičara, kapaciteta 2400 osoba na sat, bude u funkciji u zimskoj sezoni 2023.godine.
U sljedećem razdoblju planiran je i nastavak uređenja okoliša akumulacije s postavom komunalne i sportske opreme, kao i uređenje šetnice prema Malom domu što je prijavljeno na natječaj Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske. Također nam je preostala rekonstrukcija oko dva kilometra pristupne ceste do Platka. Dio sredstava planiramo uložiti u dodatnu opremu kao što je montažna podloga za košarkaško igralište i manualni biciklistički nastavci za invalidska kolica. Za potrebe projekta RSRTC Platak nastavljena je suradnja s Državnim hidrometeorološkim zavodom (DHMZ) koji su prethodno izradili Meteorološku podlogu za područje Platka. DHMZ sada provodi projekt Modernizacija meteorološke motriteljske mreže u RH – METMONIC za preko 100 postaja, a u projekt i to u prvu grupu uključena je i lokacija na Platku. U tijeku je postupak javne nabave građevinskih radova, a oprema je dobavljena. Projekt traje do 2023. godine kad se i očekuje postavljanje i umjeravanje opreme.
Često naglašavate da prijedlog centralizacije zdravstvenog sustava nije prihvatljiv…
– Za nas je to loš i neprihvatljiv prijedlog koji će dovesti do urušavanja dostignutog zdravstvenog standarda za naše građane. Naime, sve županije, a mislim da naša županija tu prednjači, u posljednjih dvadeset godina, koliko smo osnivači, izvršile su opsežna ulaganja u zgrade, standard i opremu. Samo u posljednje četiri godine u PGŽ smo u osam zdravstvenih ustanova kojima smo osnivači PGŽ-u uložili 250 milijuna kuna, od čega 80 milijuna kuna izvornih prihoda PGŽ-a iz poreza na dohodak. Svaka treća kuna koja je u ovoj županiji uložena u zdravstvene ustanove, bila je kuna naših građana i tim su sredstvima doprinosili povećanju standarda te izgradnji i opremanju zdravstvenih ustanova. Prema prijedlogu novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji predviđa centralizaciju zdravstvenih ustanova PGŽ će ostati osnivač samo Doma zdravlja, i to bez saniteta, te Lječilišta Veli Lošinj. Obje thalasotherapije, Nastavni zavod za javno zdravstvo, Zavod za hitnu, Specijalna bolnica Rab sve bi to prema zamisli predlagača trebala preko noći preuzeti država što te ustanove dovodi i u pravnu nesigurnost. Ne vidimo niti jedan argument za takav potez pogotovo što znamo da su sve državne bolnice u kroničnim gubitcima.
Takav prijedlog donesen je potpuno izvan fokusa stručne javnosti, bez ikakve prethodne analize, a ako se izglasa u Saboru, period prilagodbe bit će najdulje šest mjeseci od stupanja na snagu zakona, što je teško provedivo u sustavu koji samo u našoj županiji zapošljava oko 2.000 ljudi. Isto tako, nije uključena ni opća javnost, što smatram posebno problematičnim jer se radi i o primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Iz dosadašnjih primjera vidimo da kad država centralizira, ne gospodari kako treba. Zadnji primjer je bivši Ured državne uprave koji je PGŽ-u prepušten prije gotovo dvije godine i koji je zatečen u vrlo lošem stanju kad je riječ o opremi i standardu zgrada u koje građani dolaze svaki dan. PGŽ je samo u ove nepune dvije godine, u povećanje standarda usluga državne uprave uložio 2,5 milijuna kuna, koliko država nije uložila u dvadeset godina. Vidimo kako država upravlja i na primjeru našeg KBC-a koji se ne bi ni realizirao da Grad Rijeka i PGŽ za to nisu izdvojili znatna sredstva. (Lidija Kiseljak)
