Po broju ukupno rođenih beba u prošloj godini u plusu su samo bile četiri županije, no gleda li se broj živorođenih beba tek dvije županije su zabilježe rast na godišnjoj razini – Karlovačka i Virovitičko-podravska. Sve županije imale su negativan prirodni prirast, a najmanje negativan imala je Međimurska županija, koja je ujedno imala i najbolji vitalni indeks. Pokazuju to objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku o prirodnom kretanju stanovništva.
Negativna demografska slika se nastavlja, pad broj rođenih beba nastavio se je i u prošloj godini.
U 2023. u odnosu na prethodnu godinu broj živorođene djece pao je za 5,1%, tj. rođeno je 1.713 djece manje nego u 2022., a u odnosu na 2019. godinu gotovo 4.000 manje. Ukupan broj rođenih u 2023. bio je 32.325 djece, od toga 32.170 živorođene djece i 155 mrtvorođene. Od 32 170 živorođene djece rođeno je 16 355 ili 50,8% muške djece i 15 815 ili 49,2% ženske djece.
Stopa nataliteta (živorođeni na 1 000 stanovnika) u 2023. iznosila je 8,3.
Rast ukupno rođenih beba u odnosu na 2022. godinu imale su četiri županije – Virovitičko-podravska, Karlovačka, Sisačko-moslavačka i Dubrovačko-neretvanska. No, gleda li se broj živorođenih beba u plusu su bile samo dvije županije, Karlovačka s 53 više rođenih beba i Virovitičko-podravska s 33 beba više nego 2022. godine.
U 2023. je broj umrlih osoba smanjen u odnosu na prethodnu godinu, tj. umrlo je 5 704 osoba ili 10,0% manje nego u prethodnoj godini. Od ukupnog broja umrlih osoba (51 275) u 2023. godini 25 617 ili 50,0% bile su muške osobe, a 25 658 ili 50,0% ženske osobe.
Stopa mortaliteta (umrli na 1 000 stanovnika) u 2023. iznosila je 13,3.
Stopa prirodnog prirasta u 2023. u Republici Hrvatskoj bila je negativna i iznosila je -5,0 (-19 105 osoba). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), koji je iznosio 62,7. U svim županijama prirodni prirast bio je negativan, a najveći negativni prirodni prirast bio je u Primorsko-goranskoj županiji, i to -2 092, uz vitalni indeks 45,1. Najmanje negativne prirodne priraste bilježe Međimurska, Dubrovačko-neretvanska, Virovitičko-podravska, Ličko-senjska i Požeško-slavonska županija. U odnosu na 2022. godinu, prirodni prirast se najviše popravio u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Osječko-baranjskoj, Sisačko-moslavačkoj, Vukovarsko-srijemskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Da bi prirodni prirast bio pozitivan, vitalni indeks mora biti veći od 100. Takav indeks nema ni jedna županija, a najbolji je bio u Međimurskoj županiji (83,8), Gradu Zagrebu (77,5), Dubrovačko-neretvanskoj (77,1), Splitsko-dalmatinskoj (73,3), Zagrebačkoj (72,5) i Zadarskoj županiji (71,2).
Po ukupnom broju rođenih predvodi nakon Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinska županija gdje je lani rođeno 3.627 beba, u Zagrebačkoj 2.612, Osječko-baranjskoj 2.099, Primorsko-goranskoj 1.718 i Zadarskoj 1.448 beba.
U odnosu na broj stanovnika, najviše je rođenih bilo u Međimurskoj županiji, 9,7 beba na 1.000 stanovnika, Dubrovačko-neretvanskoj i Zadarskoj 9,1, Zagrebačkoj 8,7 i Bjelovarsko-bilogorskoj 8,6 beba na 1.000 stanovnika.
Pozitivan prirodni prirast imala su 43 grada/općine, a negativan 508 gradova/općina i Grad Zagreb, dok su četiri općine imale nulti prirodni prirast. (L. Kiseljak)
