Ukupna stopa odvojenog sakupljenog otpada i lani je najbolja bila u gradovima i općinama u Međimurskoj županiji, pa Koprivničko-križevačkoj, Varaždinskoj, Osječko-baranjskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Istih pet županija vodeće su i po vrijednosti procijenjene stope oporabe i recikliranja otpada, a za sada jedino Međimurska i Varaždinska zadovoljavaju cilj iz Okvirne direktive o otpadu i traženih 50 posto recikliranja. Najviše su u godinu dana povećale odvajanje sakupljenog otpada, nakon Grada Zagreba, Brodsko-posavska, Splitsko-dalmatinska, Vukovarsko-srijemska, Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska županija. Po stanovniku je lani najviše odvojeno skupljenog komunalnog otpada bilo u gradovima i općinama u Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Međimurskoj, Koprivničko-križevačkoj i Osječko-baranjskoj županiji. Pokazuju to najnoviji podaci Izvješća o komunalnom otpadu kojeg smo detaljnije analizirali.
Od 2015. do 2023. se bilježi porast odvojenog sakupljanja otpada za 24 postotna boda. Kod 65% jedinica lokalne samouprave, odnosno njih 363 je u 2023. rasla stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na 2022. Od 2017 godine se broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim sakupljanjem otpada povećao sa 457 na 531, odnosno do sad ih samo 25 nije uvelo odvojeno sakupljanje otpada.
Stopa odlaganja komunalnog otpada je u 2023. iznosila 52 %, a do 2035. godine je odlaganje komunalnog otpada potrebno smanjiti na svega 10 %.
Stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada iznosila je u 2023. godini 48 %, odnosno odvojeno je sakupljeno 878.436 t komunalnog otpada. U nacionalnom i europskom zakonodavstvu nisu propisani ciljevi za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada, ali jesu oni za njegovo recikliranje. Stopa recikliranja je u 2023. porasla za dva postotna boda u odnosu na 2022. i iznosila je 36%, čime u Hrvatskoj još uvijek nije dostignut cilj iz Okvirne direktive o otpadu koji iznosi 50%. Cilj su za sada ispunile samo dvije županije – Međimurska i Varaždinska. Za 2025. godinu taj cilj iznosi 55 %, za 2030. godinu 60 %, a za 2035. 65 %. Jasno je već sada da cilj na razini RH neće bit ispunjen.
U Međimurskoj je stopa recikliranja bila 53,5 posto, Varaždinskoj 52,5 posto, Koprivničko-križevačkoj 48 posto, Osječko-baranjskoj 43,2 posto i Primorsko-goranskoj 38,3 posto. Isti redoslijed je i za vrijednosti procijenjene stope oporabe otpada. Kao i prethodnih godina, najveća stopa zabilježena je u Međimurskoj županiji – 56%, Varaždinskoj 55%, Koprivničko-križevačkoj 49%, Osječko-baranjskoj 44 posto i Primorsko-goranskoj 42 posto.
Procijenjena stopa recikliranja i stopa oporabe po županijama u 2023. godini
Mi smo pak analizirali stope odvojenog sakupljanja komunalnog otpada. Kako smo naveli, najbolje stoji Međimurska županija u kojoj je čak 12 JLS-ova imalo stopu odvajanja otpada iznad 62%, a ukupna stopa odvojenog sakupljenog otpada iznosila je 54,7 posto, u Koprivničko-križevačkoj 48,9 posto, Varaždinskoj 40,5 posto, Osječko-baranjskoj 40,2 posto i Primorsko-goranskoj 35,1 posto. Po stanovniku je najviše odvojen skupljeni komunalni otpad u gradovima i općinama u Istarskoj županiji, 182 kg po stanovniku, u Primorsko-goranskoj 175 kg, Međimurskoj 156, Koprivničko-križevačkoj nešto više od 109 i Osječko-baranjskoj gotovo 109 kg po stanovniku. Ukupno je 19 županija povećalo odvajanje sakupljenog otpada, a najviše Brodsko-posavska županija, za 9,4 postotna boda, Splitsko-dalmatinska za 8 p.b., Vukovarsko-srijemska i Virovitičko-podravska za 7,4 te Požeško-slavonska za 6,3 postotna boda. Najviše je napredovao Grad Zagreb, s 28 na 42 posto, no njega uobičajeno izostavljamo iz naših županijskih analiza.
Kako pokazuju podaci u Gradu Zagrebu je došlo do povećanja odvojeno sakupljenog papira i kartona, plastike, stakla, glomaznog otpada i biootpada. U Brodsko-posavskoj županiji je došlo do povećanja količina odvojeno sakupljenog biootpada dok su Splitsko-dalmatinskoj županiji povećane količine odvojeno sakupljenog papira i kartona, plastike, stakla, metala, glomaznog otpada, tekstila i biootpada.
Stopa odvojenog sakupljanja u okviru javne usluge u razdoblju od 2021. do 2023. godine, po županijama
Razmatra li se razdoblje od 2020. do 2023., najbolji rezultati u recikliranju postignuti su kod otpadnog metala, papira i kartona te stakla, dok je značajne napore potrebno uložiti u unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom plastikom i biootpadom, ali i stakla, poručila je pri predstavljanju izvješća ministrica zaštite okoliša Marija Vučković.
U 2023. godini nastalo je 1.833.341 tona komunalnog otpada, što je u odnosu na 2022. smanjenje od tek 0,6%. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je 474 kilograma, kao i 2022. te je još uvijek značajno niža od prosjeka zemalja EU – 513 kilograma po stanovniku u 2022. godini. Najveću količinu komunalnog otpada po stanovniku imala je Zadarska županija, Istarska, Primorsko-goranska, Dubrovačko-neretvanska i Šibensko-kninska županija, a najmanju Brodsko-posavska, Bjelovarsko-bilogorska, Krapinsko-zagorska, Požeško-slavonska i Varaždinska županija.
Količina nastalog komunalnog otpada po stanovniku u 2023. godini, po županijama
Najviše otpada po stanovniku nastaje u primorskim županijama, odnosno u turističkim područjima. U ukupnim količinama komunalnog otpada na nacionalnoj razini, otpad iz turizma sudjeluje s udjelom od oko 10%.
Do kraja 2023. godine u Očevidnik reciklažnih dvorišta bilo je upisano ukupno 451 reciklažno dvorište od čega 261 stacionarno reciklažno dvorište i 190 mobilnih reciklažnih dvorišta. Ista se nalaze na području 414 JLS odnosno na 75 % postojećih JLS. Sukladno prijavljenim podacima 282 reciklažnih dvorišta (stacionarna i mobilna) su u 2023. godini zaprimala otpad, što je povećanje za 46 reciklažna dvorišta u odnosu na prethodnu godinu.
U 2023. godini reciklažna dvorišta prijavila su ukupno 78.430 t komunalnog otpada. Riječ je o povećanju od oko 14 % u odnosu na količinu komunalnog otpada preuzetog u 2022. godini. Sakupljeno je 39 vrsta komunalnog otpada, od čega najviše glomaznog otpada (43 %) i otpadnog drva (18 %)
Kako je i rečeno na predstavljanju izvješća, do kraja listopada očekuje se objava natječaja od 58 milijuna eura za recikliranje građevnog otpada, biootpada i otpadne plastike, a u okviru programa Konkurentnost i kohezija je osigurana omotnica od 167 milijuna eura iz EU izvora. (Lidija Kiseljak)
