Brodsko-posavska, Šibensko-kninska, Karlovačka, Požeško-slavonska i Istarska županija imale su u 2022. godini najveći udjel izdvojenih sredstava iz proračuna za zdravstvo. Po stanovniku najviše su izdvojile Požeško-slavonska, Šibensko-kninska, Varaždinska, Dubrovačko-neretvanska i Brodsko-posavska županija. U odnosu na 2021. godinu, najveći rast izdvojenih sredstava imale su Dubrovačko-neretvanska, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Vukovarsko-srijemska, Karlovačka i Virovitičko-podravska županija. Pokazala je to naša nova proračunska analiza o izdvajanju županija za zdravstvo u 2022. godini, zadnjoj za koju su za sada dostupni podaci o izvršenju proračuna. Analizirani su konsolidirani proračuni.

Od ove godine izdvajanja za zdravstvo u županijskim proračunima su manja, s obzirom na to da su opće bolnice prešle u ruke države, pa je tako i država preuzela brigu o financijama bolnica, javnoj nabavi, listi čekanja… I dok dio župana negoduje zbog te odluke, neki smatraju da se tako ipak otvara veći prostor za ulaganja u kadrove.

Kako su za bolnice velika izdvajanja, u konsolidiranim proračunima za 2022. u čak 11 županija je proračun za zdravstvo bio iznad 50 posto, a u jednoj – Brodsko-posavskoj, i više od 60 posto. Ukupno su za zdravstvo županije, bez Grada Zagreba, izdvojile gotovo 11 milijardi kuna tj. 1,5 milijuna eura. No osim decentraliziranih sredstava u proračunu, mnogi ulažu u nadstandard.

Velik broj županija ima razne mjere iz izvornih proračuna kojima želi zadržati liječnike, a kreću već od izdašnih stipendija za vrijeme studiranja, subvencioniranja kamata na stambene kredite, plaćanje najma itd. Istarska županija je primjerice ovih dana nabrojala čak 24 mjere za zadržavanje liječnika. Nekoliko je županija također ovih dana najavilo i pojačana dežurstva tijekom vikenda i blagdanima.

Proračuni su u 2022. godini bili izraženi još u kunama, pa smo u analizi preuzeli podatke u kunama.

Po stanovniku najviše je za zdravstvo u 2022. godini izdvojila Požeško-slavonska županija, gotovo 6,2 tisuće kuna (822 eura), Šibensko-kninska blizu 6 tisuća kuna (788 eura), Varaždinska 5,8 tisuća (766 eura), Dubrovačko-neretvanska 5,6 tisuća (743 eura) i Brodsko-posavska županija 5,5 tisuća kuna (725 eura). Gleda li se udjel u proračunu, najveći je usmjeren za zdravstvo bio u Brodsko-posavskoj županiji, 63,30 posto, Šibensko-kninskoj 58,67 posto, Karlovačkoj 57,77 posto, Požeško-slavonskoj 57,30 posto i Istarskoj 56,89 posto.

Najviše je sredstava za zdravstvo u godinu dana povećala Dubrovačko-neretvanska županija, za gotovo 70 milijuna kuna, Koprivničko-križevačka za 42,6 tisuća kuna, Krapinsko-zagorska za 39,4 milijuna, Vukovarsko-srijemska za 36,4 milijuna i Karlovačka za 35,1 milijun kuna. U postocima, najveći rast u godinu dana imala je Koprivničko-križevačka županija, za 12,47 posto, Dubrovačko-neretvanska za 12,06 posto, Virovitičko-podravska za 10,28 posto, Vukovarsko-srijemska za 8,13 posto i Krapinsko-zagorska za 7,77 posto.

Šibensko-kninska županija izdvojila je 5.940 kuna (788 eura) za zdravstvo po stanovniku u 2022. godini, odnosno gotovo 59 posto udjela proračuna.

Najveći predstojeći projekt u Županiji je nova bolnica. Lani je potpisana studija izvodljivosti za što je u financiranju sudjelovala i Županija. Od ostalih proračunskih stavaka izdvajaju financiranje pripravnosti kardiologa i trijažnu pedijatrijsku ambulantu u OB ŠKŽ, sufinanciranje djelatnosti domova zdravlja, sufinanciranje djelatnosti Zavoda za hitnu medicinu , financiranje pripravnosti u dentalnoj medicini vikendom, blagdanom i praznikom, stipendiranje 10 studenata medicine s 340 eura mjesečno (u suradnji s JLS- ovima), stipendiranje 2 studenta logopedije i 2 studenta medicinske biokemije s 340 eura mjesečno…

U 2024.g. nastavlja se financiranje stipendija, leasing sanitetskih vozila, sufinanciranje djelatnosti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, turističke ambulante. Planira se također ponavljanje natječaja za nabavu dva vozila za hitnu medicinu te sufinanciranje kamata na stambene kredite zdravstvenim djelatnicima.

Varaždinska županija izdvojila je iz proračuna 5.768 kuna (766 eura) po stanovniku.

– Završili smo brojne investicije, kao što su Spinalni centar u Varaždinskim Toplicama, Objedinjeni hitni bolnički prijem, Dnevna bolnica i jednodnevna kirurgija u sklopu Opće bolnice Varaždin, otvorili smo Regionalni centar kompetentnosti inovativnih zdravstvenih tehnologija pri Medicinskoj školi u Varaždinu, u sklopu Opće bolnice Varaždin gradimo Centralni operacijski blok, pred izgradnjom je nova zgrada Zavoda za javno zdravstvo…, nabrojio je nedavno župan Anđelko Stričak najvažnije projekte u zdravstvu.

U cilju zadržavanja postojećih te poticanja dolaska novih liječnika u Varaždinsku županiju, osigurana su sredstva za troškove najamnina za stanove koje će koristiti liječnici Doma zdravlja i Opće bolnice Varaždin. Nastavnom zavodu za hitnu medicinu osigurana su sredstva za financiranje troškova školarina radnika s ciljem zaustavljanja negativnog trenda odlaska liječnika i ostalog medicinskog osoblja iz Varaždinske županije i podizanja razine njihove stručnosti.

Kako stoji u prijedlogu proračuna, izdvajaju se sredstva za heliodrom na novom objektu Centralnog operacijskog bloka, za uređenje bazena Specijalne bolnice Varaždinske Toplice te 3,7 te izgradnju Zavoda za javno zdravstvo.

Hotel Minerva, objekt u sklopu Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice, u sljedeće dvije godine dobit će novi izgled. Uz rekonstrukciju i opremanje unutrašnjosti hotela, rekonstruirani će biti unutarnji i vanjski bazeni, a predviđena je i obnova trga s amfiteatrom. Ovo veliko ulaganje napokon će početi jer su Specijalnoj bolnici u gotovo 100-postotnom iznosu odobrena bespovratna sredstva za projekt pod nazivom „Unaprjeđenje kvalitete smještaja i sadržaja hotela Minerva“. Projekt je ukupne vrijednosti 17,2 milijuna eura. Lani je unutar Specijalne bolnice otvoren objekt Nacionalnog rehabilitacijskog centra za osobe s bolestima i oštećenjima kralježnične moždine.

Brodsko-posavska županija izdvojila je čak  63,30 posto udjela proračuna za zdravstvo u 2022. godini, najviše u odnosu na ostale županije, a po stanovniku 5,5 tisuća kuna (725 eura).

Nedavno je predstavljeno proširenja mreže Hitne medicine na području Brodsko-posavske županije te novog vozila za potrebe Hitne medicinske službe, a u skladu s novom  Odlukom o Mreži hitne medicine i sanitetskog prijevoza.  Zavod je  pojačan s  dva dodatna Tima od kojih će Jedan tim s dva tehničara biti smješten u sjedištu Zavoda u Slavonkom Brodu, dok će drugi biti smješten u Novoj  Gradiški. Na ovaj način podiže se razina zdravstvene usluge iz područja hitne medicine na području cijele županije te se otvara dodatan prostor za rad specijalista prvostupnika sestrinstva od kojih je 6 trenutno na specijalizaciji  te se  planira specijalističko usavršavanje za njih još 9.

Inače, studentima integriranog preddiplomskog i diplomskog studija zdravstvenog usmjerenja- smjer doktor medicine u  2023.godini dodijeljeno je 6 stipendija u mjesečnom iznosu od 220 eura.

Centar za hitnu i interventnu medicinu (CEHIM) unutar slavonsko-brodske bolnice te izgradnja nove zgrade Zavoda za hitnu medicinu BPŽ,  projektno-tehnička dokumentacija za izgradnju zgrade mikrobiologije i dnevne onkologije u Općoj bolnici.. predstojeći su projekti.

Karlovačka županija izdvojila je iz proračuna gotovo 58 posto za  zdravstvo te u odnosu na godinu prije povećala sredstva za 35,1 milijun kuna.

Prošle godine dovršena je rekonstrukcija zgrade Poliklinike Suvag.  U proteklih nekoliko godina više od 825 tisuća eura uloženo je u tu ustanovu. U županijskom proračunu već se 12 godina osigurava i 40 tisuća eura čime se financira rad dodatnog tima u SUVAG-u. Karlovac je, uz Zagreb i Osijek, jedan od tri grada u Hrvatskoj koji imaju Polikliniku za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG, a na dan ova ustanova ima oko 130 pacijenata, kažu nam u Županiji.

Jedna od najvećih investicija u zdravstvu svakako je uređenje i opremanje Doma zdravlja Ozalj. U posljednjih nekoliko godina u to je  uloženo je oko 800 tisuća eura, što su osigurali sam Dom zdravlja, grad Ozalj, Karlovačka županija i država. Usto, uglavnom iz europskih fondova, osigurano je dodatnih 260 tisuća eura za nabavku opreme i uređaja. Ozalj tako sada ima suvremenu polikliniku sa svim potrebnim sadržajima: od dentalne i fizikalne medicine do oftamologa, te ginekološke ambulante i ambulanti obiteljske medicine.

U ljeto 2022. godine završen je i značajan projekt uređenja i opremanja fizikalne terapije u Domu zdravlja Slunj. Viši standard zdravstvene usluge time su dobili stanovnici s područja Grada Slunja, Općina Cetingrad i Rakovice te gravitirajućih dijelova Ličko-senjske i Primorsko-goranske županije. Investicija fizikalne terapije vrijedna je oko 700 tisuća eura, pri čemu je Karlovačka županija osigurala gotovo polovicu potrebnog novca, a ostatak Ministarstvo zdravstva.

Vojnić je 2022. godine dobio vlastitu ispostavu Zavoda za hitnu medicinu Karlovačke županije.

Sada u svakom kutku županije postoji ambulanta opće medicine, ljekarna, a prema potrebi i stomatolog.

U periodu 2021 i 2022.g. ukupna ulaganja u područje zdravstva putem decentraliziranih sredstava bila su u iznosu od 4 i pol milijuna eura. Ulagalo se, među ostalim,  i u uređenje pojedinih odjela Opće bolnice Karlovac, kao i u nabavku najsuvremenijih medicinskih uređaja za Opću bolnicu Karlovac, te Opću bolnicu i bolnicu branitelja Domovinskog rata Ogulin.

Iz izvornih sredstva Karlovačke županije (iznad minimalnog standarda) za potrebe zdravstva uloženo je u periodu od 2021.-2022. godine ukupno oko 1,5 milijun eura vlastitih sredstava Karlovačke županije. Prosječno ulaganje Karlovačke županije u zdravstvo na godišnjoj razini  (zakonski standard i iznad minimalnog standarda) iznosi gotovo 3 milijuna eura.

Istarska županija izdvojila je gotovo 57 posto proračuna za zdravstvo u 2022. godini.

Inače i podaci za sada još plana proračuna u 2023. godini pokazuju da je Istarska županija lider po ulaganju u zdravstvu.

Upravo je jučer predstavljeno pet novih mjera od ukupno 24 koliko ih ima u Istarskoj županiji u cilju privlačenja zdravstvenog kadra. To su: Sufinanciranje troškova stanovanja, jednokratna naknada za kupnju prvog stana ili kupnju/izgradnju kuće, financijski bonus vjernosti poslodavcu, financijski bonus dobrodošlice i financijska naknada za pojačani rad u turističkoj sezoni.

Mjere obuhvaćaju devet zdravstvenih i socijalnih ustanova čiji je osnivač Županija, ali dvije mjere se odnose i na Opću bolnicu Pula, koja je od 1. siječnja 2024. vraćena pod ingerenciju države. Vrijednost ovih pet mjera za 2024. godinu iznosi 1,5 milijuna eura.

Već ranije pokrenuta je Burza zdravstvenih radnika, koja je doista pokazala uspjeh u prošloj godini jer se djelatnicima, koji su to željeli, omogućilo da dodatno rade i zarade u drugim ustanovama čiji smo osnivači. Unutar UO za gospodarstvo provodi se program ISTRAMEDIC putem kojeg se sufinancira kamata na stambene kredite za deficitarni zdravstveni kadar, novina u ovogodišnjem proračunu je 3 milijuna eura za rekonstrukciju djela zgrade, koja se nalazi u sklopu nekadašnje Mornaričke bolnice, s ciljem smještaj medicinskog osoblja, odnosno uređenja 24 stana.

Svemu tome treba dodati i izdašne stipendije za buduće zdravstvene djelatnike. Za akademsku godinu 2023./2024. dodijelit će se ukupno 20  stipendija redovnim studentima u mjesečnom iznosu od 292 eura.

„Za aktivnosti u sklopu Operativnog plana za zdravlje i socijalno blagostanje, u 2024. godini osigurali smo čak 422 % više sredstava, u odnosu na 2023. godinu, odnosno s 4,5 milijuna eura sredstva su povećana na preko 18,8 milijuna eura. Najveće povećanje odnosi se upravo na ljudske resurse, koje je povećano za 1.127 %, odnosno s preko 138 tisuća eura na preko 1,5 milijuna eura. Mislim da time dajemo vrlo jasnu poruku koliko su nam zdravstveni i sustav socijalne skrbi bitni, ne samo riječima već vrlo konkretno financijama i brojevima, kaže župan Boris Miletić.

Koncem prošle godine  predstavljen je mobilni mamograf i ultrazvuk,  koje je Istarska županija kupila za potrebe Istarskih domova zdravlja, a sve kako bi mamografske preglede učinila dostupnijima građankama svih dijelova Istre. Također, započeo je i Projekt adaptacije i opremanja Odjela za dječju rehabilitaciju u Specijalnoj bolnici za ortopediju i rehabilitaciju „Martin Horvat“ Rovinj-Rovigno, kojeg zajednički sufinanciraju Istarska županija te svi istarski gradovi i općine. Osigurana sredstva za rad Tima za ranu intervenciju za djecu s neurorizičnim teškoćama, u iznosu od 32 tisuće eura. Nadalje, Istarska županija je, svjesna važnosti rane intervencije kod djece s razvojnim odstupanjima i poteškoćama u razvoju, provela sveobuhvatnu analizu stanja i potreba djece i njihovih obitelji, te je kao prva u Hrvatskoj izradila Plan rane intervencije u djetinjstvu u Istarskoj županiji.

Županija je nedavno nabavila nova dva ambulantna vozila za potrebe Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije, namijenjena Ispostavama Poreč i Umag, čime nastavlja kontinuiranu obnovu voznog parka ove ustanove, čiji je i osnivač. Inače, 2021. godine nabavljena su dva ambulanta vozila za Ispostavu Pula, a 2022. godine dodatna tri vozila za Ispostave u Labinu i Buzetu.

Nadalje,  osiguran je nadstandard u zbrinjavanju pedijatrijske populacije, nedjeljom i blagdanom, kroz ambulantu posebnog pedijatrijskog dežurstva u sklopu Odjela za pedijatriju pri Općoj bolnici Pula. Istarska županija je jedina županija koja je organizirala ambulantu posebnog pedijatrijskog dežurstva, te osigurala značajna dodatna financijska sredstva za njezin rad, a da to nije njezina zakonska obveza. Naime, navedenu obvezu imaju županije na čijem je području više od 60.000 predškolske djece.

Krapinsko-zagorska županija povećala je u godinu dana sredstva za zdravstvo za 7,77 posto, odnosno za 39,4 milijuna kuna.

Prošle godine je u zdravstvo na području Županije uloženo 5,1 milijun eura, od čega 2,5 milijuna u zdravstvene ustanove (u Opću bolnicu Zabok nešto više od milijun eura, u Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice 637.000 eura, u Zavod za hitnu medicinu  495.000 eura,  u Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice 258.800 eura te u županijski Dom zdravlja 124.760 eura).

U Razvojnom sporazumu Sjever još je niz projekata koji se odnose na zdravstvo, a to su jačanje zdravstvenih kapaciteta Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice. Nedavno je predstavljen 17,6 milijuna eura vrijedan projekt obnove vanjskih bazena i gradnje hotela Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice. Projekt obuhvaća natkrivanje vanjskog bazena koji će moći biti u funkciji svih 365 dana u godini i gradnju novog lječilišnog hotela na razini 5 zvjezdica, na dva kata i 36 soba. Usluge hotela će biti namijenjene i korisnicima bolnice koji će htjeti platiti nadstadnard, odnosno komforniji smještaj, kao i turistima i svim građanima.Zatim projekt  Centar zdravlja, srca i mozga, jačanje zdravstvene infrastrukture za medicinsku rehabilitaciju u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice. Projekt je vrijedan 52,5 milijuna eura, a predviđa proširenje kapaciteta i proširenje kvalitete medicinske usluge vezano za cerebralne pacijente s ozljedama mozga i za kardiološke pacijente. Treći projekt je izgradnja sjedišta Zavoda za hitnu medicinu Krapinsko-zagorske županije koji će se graditi na zemljištu Doma zdravlja. Vrijednost projekta je 4 milijuna eura te se izrađuje projektno-tehnička dokumentacija, rečeno je početkom godine.

Za 2024. godinu za zdravstvo je osigurano je 3,5 milijuna eura, što je 1,5 milijuna eura manje nego lani, s obzirom na to da je u decentraliziranim sredstvima  milijun eura manje koje se odnosi na Opću bolnicu Zabok i pola milijuna manje za Zavod hitne medicine za Klanjec i Konjščinu te i100.000 eura manje koji se odnose na materijalno-financijske rashode koji su lani bili pomoć.

Krapinsko-zagorska županija tradicionalno donira Odjel ginekologije i porodništva Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana, a i lani je to bila opreme za novorođenčad u vrijednosti od 9,3 tisuće eura. Prilikom prošlogodišnje donacije župan Željko Kolar istaknuo je da se ulaže i u medicinsku opremu kroz kupnju ginekoloških stolaca, CTG uređaja, porođajnih kreveta, respiratora i monitora za praćenje vitalnih funkcija… (L.K.)