Ličko-senjska, Sisačko-moslavačka, Istarska, Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska najviše su u protekle četiri godine izdvojile u prosjeku iz proračuna za socijalnu skrb. Po rastu izdvajanja predvodi Vukovarsko-srijemska županija, a slijede ju Istarska, Sisačko-moslavačka, Varaždinska i Primorsko-goranska županija. Rezultati su to analize napravljene na temelju dobivenih proračunskih izvješća sa zadnje dostupnom 2024. godinom.
Otvaranjem programa iz europskih fondova, ponajprije Europskog socijalnog fonda krenule su i pojačane pomoći, a zasigurno je najzapaženiji program Zaželi. NPOO je pak omogućio bespovratna sredstva za nove Centre za starije, odnosno ne samo domove, nego i mjesta u kojima je omogućen i dnevni boravak. Razvijaju se i novi programi za mlade, a europska sredstva omogućila su i pojačani rad asistenata.
Podsjetimo se, krajem 2023. godine donesena je odluka o financiranju projekata gradnje i opremanja 18 centara za starije, u 11 gradova i 7 općina. Potpisani su ugovori vrijedni gotovo 160 milijuna eura, od čega je Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO) za gradnju domova osigurano 50 milijuna eura bespovratnih sredstava, a ostatak će osigurati lokalne i regionalne vlasti te država.
Velik je to pomak u unapređenju socijalne skrbi za starije s obzirom na to da se u proteklih tridesetak godina nije sustavno ulagalo u javne domove.
U ovome mandatu je, ponajprije iz spomenutih razloga, čak 16 županija povećalo izdvajanja za socijalnu skrb, a dvije čak preko 100 posto. U 15 županija izdvajanja po stanovniku za socijalnu zaštitu bila su veća od 100 eura. Ipak, gradovi i općine su najveći nositelji mjera i projekata, a županije pomažu financijski ili dodatno same uvode dodatne mjere pomoći. Prosječna izdvajanja u četiri godine za socijalnu skrb iznosila su do najviše 6 posto proračuna, koliki je bio u Ličko-senjskoj županiji.
Za socijalnu zaštitu najveći skupni indeks (prosječni udio izdvajanja iz proračuna i izdvajanje po stanovniku)* imala je u četverogodišnjem razdoblju aktualnog mandata Ličko-senjska županija (124,4), slijedi Sisačko-moslavačka županija (109,2), Istarska (108,1), Primorsko-goranska (107,6) i Splitsko-dalmatinska (106,5). Pri tome je prosječni udio izdvajanja u četiri godine za socijalnu zaštitu u proračunima Ličko-senjske županije bio 6,37 posto, a po stanovniku 348,26 eura, iz proračuna Sisačko-moslavačke županije u prosjeku je izdvojeno 4 posto, po stanovniku 240,88 eura, u Istarskoj županiji 4,54 posto, a po stanovniku 195,11 eura, iz proračuna Primorsko-goranske županije u prosjeku je u četiri godine izdvojeno za socijalnu skrb 5,01 posto tj. 167,54 eura po stanovniku i Splitsko-dalmatinskoj 5,07 posto iz proračuna i 150,19 eura po stanovniku.
Rangiraju li se ta dva pokazatelja, tada su najveći prosječni udio izdvajanja iz proračuna za socijalnu zaštitu kroz četiri godine imale redom Ličko-senjska županija, Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Istarska i Sisačko-moslavačka županija. Po izdvajanju po stanovniku u top pet opet predvodi Ličko-senjska županija, a slijede Sisačko-moslavačka, Požeško-slavonska, Dubrovačko-neretvanska i Istarska županija.
Najveći postotni rast izdvajanja za socijalnu zaštitu u četiri protekle godine imale su: Vukovarsko-srijemska županija (+156%), Istarska županija (+102), Sisačko-moslavačka (86%), Varaždinska (+63%) i Primorsko-goranska (+56%). (L.K.)
*Skupni tj. kompozitni indeks napravljen je temeljem dva pokazatelja – izdvojena sredstva po stanovniku za razdoblje 2021-2024 te udio izdvojenih sredstava za određenu stavku u ukupnom proračunu za razdoblje 2021-2024
Za izradu indeksa korištene su metode standardizacije i agregacije kakvu koristi Ministarstvo regionalnog razvoja za izračun indeksa razvijenosti JLS-a. U prvom koraku dva navedena pokazatelja su standardizirana tj. normalizirana koristeći z-score metodu. U finalnom koraku su standardizirane vrijednosti ova dva pokazatelja agregirane metodom aritmetičke sredine na koju je primijenjen koeficijent penalizacije (standardna devijacija × koeficijent varijacije)
