Udjel izdvojenih sredstava iz proračuna kao i izdvojenih sredstava po stanovniku za kulturu najveći je lani bio u proračunima Istarske županije, Zadarske, Primorsko-goranske, Međimurske i Osječko-baranjske županija. Splitsko-dalmatinska, Bjelovarsko-bilogorska, Zadarska, Istarska, Zagrebačka, Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska i Dubrovačko-neretvanska među vodećima su po rastu izdvojenih sredstava na godišnjoj razini, u apsolutnom i postotnom iznosu. Pokazala je to naša nova proračunska analiza, izdvajanja županija za kulturu, napravljena na temelju izvješća o izvršenju proračuna za 2024. godinu.
Do 8. listopada otvoren je Javni poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi za 2026. godine, na koji se, između ostalih, mogu javiti i jedinice lokalne i područne samouprave. Istodobno su i županije krenule s raspisivanjem javnih poziva kroz koji će se odabranima financirati kulturni programi i projekti u sljedećoj godini. Nadalje, ustanove koje samostalno obavljaju knjižničnu djelatnost mogu se javiti na Poziv Ministarstva kulture i medija na dostavu projektnih prijedloga ‘Čitanjem do uključivog društva’, a financirat će se aktivnosti razvoja usluge pokretne knjižnice te provedba programa narodnih knjižnica namijenjenih pripadnicima ranjivih skupina u svrhu poticanja čitanja i razvoja čitalačke pismenosti. Ukupna raspoloživa financijska sredstva su 15.000.000 eura. Zahvaljujući osiguranim sredstvima u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020., hrvatska mreža pokretnih knjižnica proširena je i pojačana s 11 novih vozila. Snažan razvoj nastavljen je nacionalnim sredstvima, kojima su u 2024. godine osigurana 2 nova vozila u Koprivničko-križevačkoj županiji. Na području Hrvatske danas djeluje 16 bibliobusnih službi s 19 pokretnih knjižnica koje, u mreži od 194 općinske/gradske knjižnice te 115 njihovih podružnica i ogranaka, značajno doprinose rješavanju problema dostupnosti knjižničnih usluga na područjima svoga djelovanja. Novo izdanje Programa razvoja mreže pokretnih knjižnica predviđa dostupnost usluga u svim županijama, osobito u područjima gdje trenutno ne postoje bibliobusne službe. Brodsko-posavska, Dubrovačko-neretvanska, Istarska, Krapinsko-zagorska, Ličko-senjska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Šibensko-kninska, Varaždinska i Zagrebačka, županije su koje će u narednom desetljeću uvoditi i razvijati bibliobusne usluge prema usvojenim planovima razvoja županijskih bibliobusnih usluga i specifičnim lokalnim potrebama.
Posljednjih godina uz pomoć europskih sredstava puno se izdvaja i za obnovu ustanova u kulturi te lokalitete koji dobivaju i turističku dimenziju.
Za kulturu su županije lani izdvojile do 2 posto proračuna. Njih 13 je povećala sredstva u odnosu na godinu prije.
Po stanovniku je najviše za kulturu izdvojila u 2024. godini Istarska županija, blizu 19 eura, Zadarska županija izdvojila je 16 eura, Primorsko-goranska blizu 12 eura, Međimurska 11 eura i Osječko-baranjska županija blizu 11 eura. Prema udjelu iz proračuna predvodi također Istarska županija s izdvojenih blizu 2 posto, Zadarska s blizu 1,5 posto, a nešto više od 1 posto izdvojile su Međimurska, Primorsko-goranska i Osječko-baranjska županija. U apsolutnom iznosu na godišnjoj su razini sredstva za kulturu najviše povećale: Splitsko-dalmatinska županija za 963,4 tisuće eura, Bjelovarsko-bilogorska za 212,7 tisuća, Zadarska za 196,2 tisuće, Istarska za 153,3 tisuće i Zagrebačka županija za 152 tisuće eura. Najveći postotni rast sredstava za kulturu u odnosu na 2023. godinu imale su: Požeško-slavonska županija za 150 posto, Bjelovarsko-bilogorska za 105 posto, Splitsko-dalmatinska za 62 posto, Virovitičko-podravska za 52 posto i Dubrovačko-neretvanska za gotovo 50 posto.
S 18,65 eura po stanovniku i proračunskom udjelu od 1,87 posto, Istarska županija je vodeća po izdvajanju za kulturu u 2024. godini. Četvrta je pak po rastu sredstava u odnosu na 2023. godinu, za 153,3 tisuće eura.
U ovogodišnjem proračunu je pak za kulturu i zavičajnost osigurano gotovo 5,8 milijuna eura što je za 1,5 milijuna eura ili 36 posto više u odnosu na 2024. godinu.
I ove godini uručeni su ugovori korisnicima sredstava iz područja kulture na temelju provedenih triju javnih poziva i to za poticanje individualnog umjetničkog projekta u području kulture i umjetnosti, zatim za poticanje stvaralaštva mladih u području kulture i umjetnosti te za dodjelu dodatnih financijskih potpora za projekte i programe iz područja kulture u 2025. godini.
„Posebno mi je drago što smo u ovogodišnjem županijskom proračunu za Javne potrebe u kulturi uspjeli osigurati 860.757 eura što je povećanje u odnosu na prošlu godinu od gotovo 19 posto, a od 2021. do 2025. godine, u mom četverogodišnjem mandatu, proračun Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije povećan je za čak 102 posto, dakle dvostruko, jer je kultura dio našeg identiteta i područje na koje smo izuzetno ponosni.“, poručio je župan Boris Miletić.
Istarska županija izdvaja sredstva i za izdavaštvo te je do sada objavljen niz kapitalnih djela, a jedno od novijih je dvojezično hrvatsko-talijansko izdanje „Istarski biografski leksikon/ Dizionario biografico istriano“.
Istarska županija sufinancira i proizvodnju kratkometražnih igranih, dokumentarnih, eksperimentalnih i animiranih filmova s posebnim naglaskom na razvoj i unapređenje djelovanja istarskih autora i poticanje stvaranja filmova inspiriranih Istrom i istarskim temama, uz prikaz zanimljivih lokacija koje promoviraju Istru kao mjesto radnje. Istarski filmski fond pokrenut je 2023. godine, a ovogodišnja novina je povećanje sredstava budući da je dio osiguran od strane Hrvatskog audiovizualnog centra, na 75 tisuća eura.
Županija nastavlja i s realizacijom ključnih projekata kulturne infrastrukture, a jedan od njih je projekt „Kuća orgulja – Casa dei Organi“ u Svetom Lovreču. Riječ je o ambicioznom projektu koji obuhvaća rekonstrukciju zgrade u starogradskoj jezgri i njezinu prenamjenu u znanstveno-istraživački centar, kao i prostor posvećen kulturnoj baštini Lovreštine.
Astronomskom društvu Višnjan i Općinama Cerovlje, Oprtalj i Grožnjan Istarska županija dodijelila je 201.017 eura iz ovogodišnjeg proračuna za očuvanje važnih kulturnih centara i vrijedne kulturne baštine.
Astronomsko društvo Višnjan iz županijskog proračuna dobilo je sredstva za sanaciju kupole na zgradi stare Zvjezdarnice u Višnjanu, uređaja za automatsko upravljanje na Zvjezdarnici Tičan i popravak prve robotizirane kućice za teleskop GRUNF te za restauraciju zgrade stare Zvjezdarnice u Višnjanu. Općina Cerovlje sredstva je dobila za završno opremanje višegodišnjeg projekta „Centar izvrsnosti Grimalda“ koji će imati dvije polivalentne dvorane, prezentacijsku kuhinju, urede i svu potrebnu infrastrukturu. Općina Grožnjan i u ovoj godini nastavit će s višegodišnjim projektom revitalizacije Završja, kojem je cilj obnova kaštela Contarini te pretvaranje u kulturni i multifunkcionalni prostor. Osigurana su i sredstva za „Muzej seobe i stradanja – MUSEOS u Oprtlju“ i tematiziranje jedne od karakteristika krajeva uz koje prolaze granice, odnosno migracije kroz stoljeća koje su se redovito događale i u Istri.
Kako se još navodi u ovogodišnjem proračunu sufinancirat će se projektna dokumentacija za sanaciju zgrade Stancije Tičan, koja je dio preventivno zaštićenog stambeno – gospodarskog kompleksa na Tičanu gdje bi se uredio Centar za posjetitelje pod nazivom „Sci-Tech-Eco“ koji bi se sastojao od dijela sa predavaonom, knjižnicom, izložbenim prostorom za zbirku dijelova asteroida, fotografija te arhivske građe
astronomske tematike, suvenirnica i prostor za rad astronoma s motiviranim posjetiteljima.
Osnovni cilj projekta Istarske županije, pod nazivom “Institucionalizacija zavičajne nastave“ je formiranje institucionalnog oblika očuvanja istarskog zavičajnog identiteta odnosno uvođenje zavičajne nastave u predškolske ustanove te osnovne i srednje škole na području Županije.
Splitsko-dalmatinska županija vodeća je po povećanju izdvojenih sredstava za kulturu u 2024. u odnosu na 2023. godinu, za 963,35 tisuća eura.
Početkom godine predstavljena je web stranica Mreža kulture gdje je po prvi put na jednom mjestu objedinjen sav kulturni sadržaj s područja Županije. Portal je interdisciplinaran, unutar njega je uključeno 80 županijskih kulturnih ustanova, te će podjednaku važnost posvećivati edukativnoj i informativnoj komponenti odnosa prema kulturi.
Cilj je da što veći broj ljudi bude informiran o kulturnim događanjima u toj najvećoj dalmatinskoj županiji, da svakom njenom stanovniku kultura bude jednako dostupna i da se posebno mladi uvijek mogu dodatno upoznati i educirati o bogatoj materijalnoj i nematerijalnoj baštini.
Županija ima najveći broj kulturnih dobara te je jedina koja ima čak tri konzervatorska odjela na svom području.
Ove su godine dodijeljeni ugovori udrugama na temelju Natječaja za financiranje projekata, programa i aktivnosti iz područja kulture i društvenih događanja u 2025. godini za koje je izdvojeno 150.000 eura, a dodatno će se odobriti još 140.000 eura. Već je i objavljen i završio Poziv za prijedlog programa i projekata koji će se financirati iz proračuna u sljedećoj godini.
Gradska knjižnica Marka Marulića potpisala je ugovor o nabavi bibliobusa u sklopu projekta „Za dobre vibre – čitaj libre“, kojemu je Županija partner.
Osigurana su sredstva za HNK, za redovni godišnji program u iznosu od 33.000 eura i za „Splitsko ljeto“ u iznosu od 52.000 eura, kao i za
manifestaciju „Marulićevi dani“ u iznosu od 15.000 eura. Nadalje, sufinanciranju tekućih aktivnosti Viteškog alkarskog društva i organizaciju Sinjske alke, sufinancira se Festival dalmatinskih klapa u Omišu kao i koncerti zabavne glazbe itd.
Međimurska županija izdvojila je po stanovniku 11,14 eura, odnosno iz proračuna 1,22 posto, što ju je svrstalo na četvrtu, odnosno treću poziciju među županijama u 2024. godini.
Ovaj je mjesec završena energetska obnova prostora Memorijalne zbirke slikara Ladislava Kralja Međimurca.
Župan Matija Posavec istaknuo je tom prigodom da je obnovom i zaštitom slikareve kuće zaštićena i njegova vrijedna ostavština: „Ovo je jedan od dana u kojem ističemo osobit ponos na našu kulturu, ali i na pažnju koju joj posvećujemo i načine na koji je čuvamo. Ladislav Kralj Međimurec je umjetnik koji je zavičaju ostavio vrijedno likovno blago, cijenjeno od struke i daleko izvan granica naše zemlje. Nismo dozvolili da Kraljeva kuća i zbirka koju čuva padne u zaborav, već smo pokrenuli projekt koji će slikarevu ostavštinu još snažnije otvoriti našim građanima i posjetiteljima. Ovaj projekt je dio ulagačkog niza u zaštitu baštine nastavljen revitalizacijom Feštetićeva dvorca u Pribislavcu koji će uskoro postati jedinstven promotor našega povijesnog nasljeđa, baš kao i novi interpretacijski centar u Donjoj Dubravi – kojeg uređujemo u čast blaga nematerijalne baštine – međimurske popevke. Očekujemo i početak gradnje interpretacijskog centra svetoga Jeronima u Štrigovi, koji će osvijetliti davnu i slavnu povijest našega zavičaja“, rekao je župan.
Feštetićev kaštel bit će u potpunosti obnovljen te revitaliziran čime će postati dio jedinstvenog međimurskog koncepta interpretacijskih centara kojima prezentiramo našu povijest i kulturnu baštinu. Riječ je o projektu sufinanciranom iz europskih fondova, vrijednom 6,6 milijuna eura. Završetak radova planiran je do kraja godine, uredit će se gotovo 2.000 četvornih metara prostora na više etaža, uz vidikovac u kuli kaštela, a okoliš, u kojem će dominirati zaštićeno raskošno stablo magnolije, postat će perivoj. Revitalizirani dvorac svjedočit će o povijesnom nasljeđu Međimurja muzejskim postavom posvećenim obitelji Feštetić, s naglaskom na njezin utjecaj na gospodarstvo Međimurja i razvoj autohtone kuhinje. Stoga će dio novih sadržaja u kaštelu biti posvećen autohtonoj kuhinji, tradiciji i načinu života u prošlosti.
Podno crkve svetoga Jeronima podići će se reprezentativan interpretacijski centar posvećen svetom Jeronimu, jednom od najvažnijih kršćanskih svetaca, svecu koji je rođen upravo u Štrigovi. Interpretacijski centar okupljat će vjernike iz ovog dijela Europe, ali i povjesničare i znanstvene istraživače te postati vrelo novih spoznaja i saznanja o ostavštini svetoga Jeronima.
Međimurska županija ove godine sa čak 70.000 eura podržava 49 projekata u kulturi. Najveći dio odobrenih programa odnosi se na projekte usmjerene na očuvanje nacionalne baštine i folklornog nasljeđa, poticanje amaterskog bavljenja tim djelatnostima, te rad s djecom, mladima, ali i starijima.
Županija sa 100 tisuća eura sufinancira treću fazu uređenja izgradnje Doma kulture u Općini Sveti Martin na Muri.
Primorsko-goranska županija je izdvojila 11,80 eura po stanovniku te 1,16 posto iz proračuna za kulturu u 2024. godini što ju je svrstalo na treće, odnosno četvrto mjesto među županijama.
Kako je rečeno na početku godine, za financiranje javnih potreba u kulturi u Proračunu Primorsko-goranske županije za 2025. godinu osigurana su sredstva u iznosu od 341.000 eura kojim će se financirati 158 programa koji su prošli na natječaju za razne kulturne djelatnosti i aktivnosti: za književnost i nakladništvo 31 program, za područje dramske i plesne umjetnosti 18 programa, glazbenu i glazbeno-scensku umjetnost 28 programa, vizualne umjetnosti i interdisciplinarne i nove umjetničke i kulturne prakse 29 programa, zatim za kulturno-umjetnički amaterizam 22 programa, međunarodnu kulturnu suradnju 4 programa, muzejsku i arhivsku djelatnost 9 programa te očuvanje i zaštitu nematerijalne kulturne baštine 17 programa.
Ljetos je potpisan ugovor o početku radova na projektu „Energetska obnova Guvernerove palače“, jednom od najvažnijih kulturno-infrastrukturnih projekata u Primorsko-goranskoj županiji. Guvernerova palača, sagrađena 1896. godine kao rezidencija guvernera u doba Habsburške Monarhije, već više od stoljeća dominira riječkim urbanim pejzažom. Danas je dom Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, a unatoč bogatoj povijesti i značaju, dosad nije doživjela cjelovitu obnovu.
Lani je otvorena Kuća halubajskega zvončara, kapitalni projekt Općine Viškovo čiju je izgradnju pomogla i Primorsko goranska županija. Prva je to ustanova na području Hrvatske koja zvončarsku tradiciju kao nematerijalno kulturno dobro zaštićeno od strane UNESCO-a, obrađuje sustavno i temeljito, koristeći interaktivne elemente te suvremeni pristup u prezentaciji eksponata i tema obuhvaćenih postavom.
Osječko-baranjska županija je po stanovniku izdvojila 11 eura, odnosno udjel od 1,13 posto iz proračuna.
Krajem prošle godine završeni su radovi na obnovi objekata kulturne baštine u Našicama – u Dvorcu Pejačević (Velikom dvorcu) obnovljeni prostor Zavičajnog muzeja Našice. Ranije je obnovljen Mali dvorac u okviru projekta „Rekonstrukcija dvoraca Pejačević – Velikog i Malog“.
U ožujku je donesena ovogodišnja odluka o dodijeli financijskih sredstava prema Programu javnih potreba u kulturi na području Županije. Odobreno je 237.500 eura za sufinanciranje 258 programa i projekata ustanova u kulturi, udruga, umjetničkih organizacija, umjetnika, drugih fizičkih i pravnih osoba te jedinica lokalne samouprave koje svojom djelatnošću doprinose razvoju kulture na području cijele Osječko-baranjske županije.
Kada je riječ o strateškim projektima, značajno je spomenuti projekt rekonstrukcije zgrade HNK u Osijeku, planiran u dva dijela, jedan u okviru ITU mehanizma, a drugi u okviru poziva “Obnova javne kulturne infrastrukture” iz Europskog fonda za regionalni razvoj, programa Konkurentnost i Kohezija 2021.-2027. godine. Na dva projekta podijeljena je i rekonstrukcija postojeće i izgradnja nove zgrade Muzeja likovnih umjetnosti: projekt “Energetska obnova zgrade Muzeja likovnih umjetnosti”, ukupne vrijednosti 1,35 milijuna eura krenuo je s provedbom u travnju 2024. godine, s rokom završetka u lipnju 2026. Projekt “MUZA 21.” tijekom 2024. godine prijavljen je na Poziv na dostavu projektnih prijedloga “Obnova javne kulturne infrastrukture” i vezan je za obnovu i opremanje Muzeja.
Đakovački vezovi ili pak Osječko ljeto kulture neke su od važnijih manifestacija.
Virovitičko-podravska županija povećala je u godinu dana sredstva za kulturu u proračunu za gotovo 52 posto.
Lani je za javne potrebe u kulturi Županija izdvojila 41.600 eura za 32 programa i projekata. Osim tog iznosa sufinancira se i rad Gradskog kazališta Virovitica, Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica, Pučkog otvorenog učilišta, odnosno ukupno za kulturu se izdvaja oko 420 tisuća eura godišnje.
Ove je godine počeo projekt “Rekonstrukcija i opremanje Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica” vrijednog oko 1,2 milijuna eura. Radovi na rekonstrukciji i ulaganju će omogućiti dostupnost kulturnih sadržaja širokom krugu korisnika, osigurati pristupačnost usluge, energetsku održivost i automatizaciju. Kasnije, kao rezultat te obnove i dogradnje fizičkog prostora za novih oko 200 četvornih metara planira se uvesti koncept pametne knjižnice i suvremeni koncept “Open libraries”, odnosno otvorene knjižnice .
U Virovitici je pak otvoren Državni arhiv, na kojem se na jednom mjestu objedinjuje sva arhivska građa svih ustanova s područja županije do 1990. godine. Time će svi koji se bave istraživanjem povijesti imati bolji i lakši pristup vrijednom, kvalitetnom i dostupnom istraživačkom materijalu.
Prije dvije godine službeno je osnovana Bibliobusna služba, „knjižnica na kotačima“ koja je prošla 32 tisuće kilometara s rastućim brojem stajališta i sve više korisnika svih dobnih skupina, njih oko 1 150. Povećavao se je i sam fond knjižničnih jedinica, pa tako sada raspolažu s 3.000 naslova, od kojih njih 1.000 stane u bibliokombi. (L. Kiseljak)
