Gradnja novih škola u Marinićima i Kastvu, koja su ujedno i dva najveća projekta Županije u povijesti, nove školske sportske dvorane u Moravicama, Rijeci i Triblju, dogradnja škola u Dobrinju, Omišlju i Čavlima, gradnja Doma za starije u Delnicama, Cresu, Klani i Kostreni, Doma zdravlja u Opatiji, nove zgrade HZJZ-a, završetak radova Zdravstvenog centra Rujevica zapad te Centra za obuku interventnih službi u Šapjanama tek su neki od velikih investicija Primorsko-goranske županije.
O novim projektima i mjerama Županije razgovarali smo sa županom Zlatkom Komadinom, koji nakon gotovo 24 godine vođenja Županije s velikim ponosom ističe da je ispunio svoju političku misiju – s građanima koji su ga izabrali šest puta pomaknute su mnoge granice u smislu infrastrukture, gospodarstva i kvalitete života. Više se neće kandidirati za župana, ali ostaje politički aktivan kao član Predsjedništva SDP-a te će vjerojatno aktivirati mandat u Saboru.
Koje najvažnije novine donosi proračun za 2025. godinu?
– Za ovu godinu donesen je proračun u iznosu od 353,1 milijuna eura što je gotovo 20 posto više nego lani. Najveći rast bilježe rashodi za zaposlene u zdravstvu i socijali dok je u narednim godinama planirana realizacija više kapitalnih projekata u zdravstvu, školstvu i socijali. Izdvojio bih projekte Doma zdravlja u Opatiji i Doma za starije u Delnicama, izgradnja novih škola u Marinićima i Kastvu, izgradnju sportske dvorane Željezničke tehničke škole Moravice i energetsku obnovu domova zdravlja i domova za starije.
Kakvo je stajalište vezano za porezne promjene?
– Što se tiče poreznih prijedloga, slažem se da je potrebno uspostaviti reda na tržištu nekretnina, na način koji će uistinu koristiti građanima. Predloženi porez na nekretnine nepovoljno će pogoditi male iznajmljivače koji daju važan doprinos smještajnim kapacitetima, a samim time i gospodarskoj stabilnosti. Trebalo bi što veći broj neiskorištenih nekretnina staviti u funkciju i boriti se protiv ilegalnog iznajmljivanja, što bi dugoročno koristilo svim građanima. Prihodi od poreza trebali bi biti usmjereni u projekte koji poboljšavaju životni standard, poput izgradnje stanova za priuštivi i socijalni najam. Važno je omogućiti mladim obiteljima da dođu do svoje prve nekretnine jer su cijene stanova i najma sada nerealno visoke, što mladima otežava početak samostalnog života.
Velike se investicije nastavljaju u Županiji, kao što ste i rekli… prvenstveno sufinancirani EU sredstvima, koji su to projekti?
– Dovršili smo zgradu Hrvatske gorske službe spašavanja, krećemo sa gradnjom zgrade Zavoda za hitnu medicinu, projekt Zdravstvenog centra Rujevica Zapad je u završnoj fazi, a već je pripremljen njegov nastavak Rujevica Istok. Radi se o generacijskom projektu koji će objediniti resurse i djelovanje interventnih službi na području Primorsko-goranske županije. Centar za obuku interventnih službi u Šapjanama svakim je danom sve bliže svom dovršetku, nabavljeni su deseci novih vozila za Dom zdravlja i Zavod za hitnu, otvorena je i žičara na Platku. Nastavili smo intenzivna ulaganja u izgradnju, sanaciju i rekonstrukciju lučke infrastrukture u Primorsko-goranskoj županiji. Spomenut ću Rab, Bašku, luku Martinšćica, Novi Vinodolski i luku Krk.
Kontinuiramo ulažemo u obnovu opreme, voznog parka i unaprjeđenja zdravstvene infrastrukture, ali i domova za starije osobe. Potpisan je ugovor vrijedan više od 1,4 milijuna eura kojim započinje realizacija uspostave dislocirane jedinice Doma za starije osobe “Kantrida” u Delnicama.
Gradimo nove osnovne škole u Viškovu i Kastvu, dva najveća projekta od osnutka Županije, školske sportske dvorane u Moravicama, Rijeci i Trbilju, dograđujemo škole u Dobrinju, Omišlju i Čavlima, a nabavljamo i novi brod za Pomorsku školu Bakar.
No i iz proračuna se značajna sredstva izdvajaju u obrazovanje.. Naša je analiza pokazala da ste među vodećim na tom području. Uvodite stipendije za darovite..
– Poduzeli smo velike mjere za poboljšanje uvjeta u školama, puno ulažemo u kvalitetu obrazovanja i nastojimo našim školarcima omogućiti najbolje. Osigurali smo da gotovo sve osnovne škole rade u jednoj smjeni, što omogućava bolju organizaciju nastave i više vremena za izvannastavne aktivnosti. Škole smo opremili specijaliziranim sportskim dvoranama koje omogućuju učenicima bavljenje sportom u uvjetima prilagođenima njihovim potrebama.
Odobreno nam je više od 21 milijun eura za izgradnju i opremanje nove područne škole u Marinićima, dok će gotovo 18 milijuna eura biti uloženo u projekt nove područne škole OŠ „Milan Brozović“ Kastav u Rešetarima koja će imati i sportsku dvoranu. Ova dva projekta najveći su infrastrukturni pothvati od osnutka Županije.
Osim toga, u Moravicama, Rijeci i Triblju grade se školske sportske dvorane, dograđuju se škole u Dobrinju, Omišlju i Čavlima, nabavlja se novi brod za Pomorsku školu Bakar čime se poboljšavaju uvjeti za pomorsko obrazovanje.
Uz sve to, po prvi put u povijesti PGŽ, u Prvoj hrvatskoj sušačkoj gimnaziji uvedeni su novi umjetnički programi – suvremeni balet i klasični ples.
Proračunom Primorsko-goranske županije planirana su sredstva za financiranje 25 stipendija darovitim učenicima, 25 stipendija darovitim studentima i 37 stipendija studentima deficitarnih zanimanja.
Potaknuli ste demografsku mjeru za mlade rješavanjem stambenog pitanja, ali s malo drugačijim pristupom nego ostali koji tu mjeru imaju.. Omogućavate obnovu gradskih i općinskih stanova koji se daju u najam.. Koliko se je mjera pokazala uspješnom?
– Kao što sam već rekao, važno je mladima olakšati dolazak do prve nekretnine i tom mjerom stvorili smo uvjete za stambeno zbrinjavanje mladih obitelji kroz davanje stanova u vlasništvu jedinica lokalnih samouprava u dugoročni, društveno dostupan najam kako bi doprinijeli pozitivnoj demografskoj slici i pomogli našim građanima. Kroz demografsku mjeru sufinancirana je adaptacija i uređenje 12 stambenih jedinica na području gradova Rijeke, Vrbovskog, Čabra i Cresa te općine Mrkopalj.
Puno se ulaže u ravnomjeran razvoj, odnosno da što više zaživi Gorski kotar i otoci.. Koje su to mjere?
– Posebno smo kroz brojne projekte i programe pomagali i pomažemo razvoju Gorskog kotara i otoka, kroz doslovno sve županijske resore, kroz programe sufinanciranja projekata razvoja otoka, sufinanciranjem projekata lokalnih jedinica na području Gorskog kotare u kojem se provodi i program razvoja mreže sanjkališta. Za Gorski kotar imamo poseban Fond namijenjen goranskim gradovima i općinama za projekte koje sami planiraju, a koji je nastao kao odgovor na razvojne prioritete lokalne razine i predstavlja podršku u unaprjeđenju komunalne, socijalne i javne infrastrukture te stvaranje preduvjeta za nova ulaganja i gospodarski oporavak Gorskog kotara.
Kako bi pridonijela održivom razvoju, poboljšanju dostupnosti lokalne infrastrukture te gospodarskoj, socijalnoj i demografskoj revitalizaciji područja Gorskog kotara, Primorsko-goranska županija je u 2019. godini pokrenula poseban program namijenjen jedinicama lokalne samouprave.
Program sufinanciranja projekata razvoja otoka usmjeren je na poboljšanje životnih uvjeta na otocima kroz ulaganje u ključnu infrastrukturu i javne usluge. Cilj programa je jačanje kapaciteta za održiv gospodarski i društveni razvoj, čime se povećava kvaliteta života stanovnika. Kroz javne pozive, sufinancirani su brojni projekti koji uključuju modernizaciju elektroenergetske infrastrukture, poput obnove javne rasvjete u općini Punat te unaprjeđenje prometne infrastrukture u gradovima Cresu, Puntu, Loparu, Omišlju i Vrbniku, gdje su izgrađene ili obnovljene ceste, nogostupi i odbojne ograde. Također, ulagalo se u društvenu infrastrukturu, uključujući izgradnju i rekonstrukciju objekata poput pristupnih rampi za osobe s invaliditetom, dječjih igrališta, pješačkih površina i objekata zdravstvenih stanica, s projektima u gradovima Mali Lošinj i Cres te općinama Omišalj, Lopar, Punat, Vrbnik i Baška. Program je obuhvatio i sanaciju obalnog zida u Loparu, što doprinosi zaštiti i očuvanju komunalne infrastrukture.
Kreće i gradnja Doma za starije u Delnicama, na koju se dugo čekalo..
– Realizacija doma za starije osobe u Delnicama dio je mozaika, strategije Primorsko-goranske županije u okviru socijalne politike. Cilj nam je osigurati dodatna mjesta za smještaj starijih osoba, kako bi usluga bila dostupna što bliže njihovim domovima i obiteljima, naročito na područjima kao što je Gorski kotar. Projekt se temelji na visokom standardu kvalitete i modernim konceptima skrbi, poput modela E-Qalin koji se koristi i u drugim domovima, a koji omogućava korisnicima visoku kvalitetu života u kućanskim zajednicama.
U planu je izgradnja doma za starije osobe na otoku Cresu s kapacitetom od 80 korisnika, u Klani kapaciteta 200 korisnika, dok je u Domu za starije u Kostreni, projekt na kojem smo partneri, predviđen kapacitet 150 korisnika.
Važni projekti su i Zdravstveni centar Rujevica i Centar za civilnu zaštitu u Šapjanama, revitalizacija Lječilišta Veli Lošinj..
– Izgradnjom Zdravstvenog centra Rujevica omogućit ćemo objedinjavanje svih interventnih službi na jednom mjestu u Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji, čime će se značajno unaprijediti zdravstveni standard za naše sugrađane, ali i za brojne posjetitelje. Ovim projektom stvaramo bolje uvjete za rad naših zdravstvenih djelatnika, što će rezultirati kvalitetnijom uslugom i učinkovitijom intervencijom u hitnim situacijama.
Nastavljamo ulagati u sigurnost naših građana, nastavljamo s ulaganjima u Centar za civilnu zaštitu u Šapjanama koji je poprimio međunarodni karakter. Poligon koji se tamo nalazi koriste interventne službe drugih država pa tako dolaze iz Švedske, Španjolske, čak i Australije i Južne Koreje. U ovoj godini očekuje se dovršetak izgradnje vježbovnog tornja za što je osigurano 422 tisuća eura iz županijskog proračuna. Zajedno s ulaganjima u glavnu zgradu, ukupna investicija u Centru tijekom 2025. godine iznosit će oko 450 tisuća eura, ali da bi se osigurala održivost i daljnji razvoj Centra nužno je da se država uključi u njegovo financiranje.
Revitalizacijom Lječilišta u Velom Lošinju, jednoj od 8 županijskih zdravstvenih ustanova, značajnim je ulaganjima Županija udahnula novi život. S tom investicijom stvorili smo uvjete za širenje specijalističkih usluga za građane Lošinja. Ovakvi projekti doprinose brendiranju regije Kvarnera kao centra zdravstvenog turizma, destinacije zdravlja i kvalitete.
U zdravstvu se i vi susrećete s problemom nedostatka kadra… Krećete s gradnjom stanova za medicinski kadar?
– Nedostatak kadra u zdravstvenom sektoru, nažalost ne pogađa samo nas, već cijelu državu. Nastojimo brojnim načinima privući i zadržati liječnike pa smo tako prvi u Hrvatskoj, u suradnji s Gradom Cresom, krenuli s pilot-projektom izgradnje četiriju stanova za zdravstvene radnike. Grad Cres je osigurao građevinsko zemljište s dozvolom za gradnju, a za financiranje same gradnje u proračunu Primorsko-goranske županije osigurano je 250.000 eura koliko osigurava i Grad Cres. Nadamo se da će ovo poslužiti kao smjernica i drugim sredinama u svrhu podizanja kvalitete zdravstvenog sustava.
Prema istraživanju, kvaliteta života u PGŽ je iznad RH prosjeka.. Što to još nudi Županija, što građanima povećava razinu kvalitete života?
– Jedna smo od najrazvijenijih županija u Hrvatskoj, a ovo istraživanje samo potvrđuje da su naši građani prepoznali brojne prednosti života u našoj sredini. Kvaliteta života u našoj županiji premašuje državni prosjek, a posebno smo ponosni na postignuća u zdravstvu i obrazovanju. Svjestan sam i izazova s kojima se suočava značajan broj naših sugrađana, osobito kad je riječ o pristupačnom stanovanju i sigurnim radnim mjestima. Kao županija, imamo odgovornost razvijati javne politike koje će pružiti konkretna rješenja za ove izazove. To znači da ćemo nastaviti ulagati u projekte koji će poboljšati pristup priuštivom stanovanju, kao i stvaranje povoljnog gospodarskog okruženja koje omogućava stabilna i dobro plaćena radna mjesta.
Naravno, i po turističkim rezultatima ste pri vrhu.. Ljetna sezona završena, a krenula je i zimska na Platku. Koliko je bitna i koliko radite na ponudi za cjelogodišnji turizam?
– Osobito nas veseli kontinuirani rast broja dolazaka i noćenja tijekom predsezone i posezone, što potvrđuje da je naša strategija razvoja cjelogodišnjeg turizma ispravna. Posvećenost kvaliteti u svim segmentima turizma daje konkretne rezultate, a motivi dolaska koje smo razvili – prirodna ljepota, kulturna baština, eno-gastronomska ponuda i zdravstveni turizam – ključni su faktori koji doprinose odličnim rezultatima u predsezoni i posezoni. Ovaj uspjeh jasno pokazuje da smo na dobrom putu i da naš turistički sektor ima dugoročnu održivost.
Najavili ste da se nećete više kandidirati za župana..
– Kako sam se bavio sportom dugi niz godina, to me naučilo mnogočemu, za poštivanje suparnika, za timski rad, zajedništvo, ali i tome kad je vrijeme za objesiti kopačke o klin. Nakon gotovo 24 godine vođenja naše županije, s velikim ponosom mogu reći da sam ispunio svoju političku misiju. Tijekom svih ovih godina, imao sam čast i privilegiju biti župan, i to čak šest puta zaredom, što je dokaz povjerenja koju su mi građani pružali. Zajedno smo ostvarili mnoge uspjehe, izgradili i unaprijedili našu županiju, pomakli mnoge granice u smislu infrastrukture, gospodarstva i kvalitete života.
Međutim, dolazi trenutak kada je potrebno donijeti teške, ali odgovorne odluke. Želim se i ovo prilikom, kao što sam to učinio na božićno-novogodišnjem prijemu koji smo organizirali, zahvaliti svim djelatnicima županije s kojima sam surađivao tijekom ovih godina kao i mojim zamjenicima, članovima svih saziva Županijske skupštine. Važno je prepoznati pravi trenutak kada treba prepustiti prostor mlađim ljudima, novim idejama i novim liderima koji će nastaviti razvijati našu županiju. S time da ostajem politički aktivan kao član Predsjedništva SDP-a Hrvatske i s obzirom da sam izabran u Sabor, mandat mi je u mirovanju, vjerojatno ću ga aktivirati. (Lidija Kiseljak)
