Predstavljamo projekte koji su ušli u finale našeg izbora koji, treću godinu zaredom, provodimo u suradnji s Hanza Medijom, Hrvatskom zajednicom županija i Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj, a uz pokroviteljstvo Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Stručni žiri izabrat će pobjednike u četiri kategorije – Doprinos znanosti i inovacijama; Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici; Doprinos prekograničnoj suradnji, te Doprinos poduzetništvu, a svog pobjednika birat će i građani preko posebne platforme koju ćemo otvoriti nakon što predstavimo sve projekte. U sljedećih nekoliko dana predstavljamo 37 projekata. Proglašenje pobjednika i dodjela nagrada najboljim EU projektima bit će organizirana 25. listopada 2022. u Zagrebu.
Coastenergy projektom htjeli su se poboljšati okvirni uvjeti za inovacije u relevantnim sektorima plavog gospodarstva te se je nastavio razvijati model sustavnog pristupa energetskoj obnovi zgrada kulturne baštine. U Istarskoj županiji izabrana je Gradska Palača Grada Poreča
COASTENERGY – Blue energy in ports and coastal urban areas (Plava energija u lukama i obalnim urbanim područjima) projekt je koji se je provodio unutar programa INTERREG V-A Italija Hrvatska i njime su se htjeli poboljšati okvirni uvjeti za inovacije u relevantnim sektorima plavog gospodarstva u prekograničnom području Italija – Hrvatska. Naime, plava energija je rastući sektor u Europi koji je potencijalni pokretač zapošljavanja i inovacija, a koji nije dovoljno iskorišten.
Projekt je za izbor najboljeg EU projekta predložio Regionalni koordinator Istarske županije za europske programe i fondove u kategoriji Doprinos znanosti i inovacijama. Projekt se je provodio od siječnja 2019. godine do kraja 2021. godine.
Nositelj projekta bila je IRENA – Istarska Regionalna Energetska Agencija d.o.o., a partneri DURA – Dubrovačka Razvojna Agencija, SDEWES – International Centre for Sustainable Development of Energy, Water and Environment Systems – Sdewes Centre, UNICAM – Sveučilište u Camerinu, UNIUD – Sveučilište u Udinama, CMU – Zajednica mediteranskih sveučilišta, CHPE – Gospodarska komora Chieti Pescare i Grad Ploče.
Ukupna vrijednost projekta bila je 13.770.580 kuna, iznos isplaćenih bespovratnih sredstava 1.528.688 kuna, a vlastita sredstva 229.304 kune.
Projekt se je bavio analizom, procjenom i promocijom energetskog potencijala i infrastrukture u lukama i obalnim urbanim područjima na Mediteranu kako bi se poduzećima, organizacijama i ostalim zainteresiranim stranama olakšao razvoj inovacija te poslovnih ulaganja, primarno fokusiranih na termalnu energiju i energiju morskih valova. Riječ je o dvije tehnologije za koje je pretpostavljen najveći ugradbeni potencijal u jadranskim regijama, ali i tehnologijama sa značajno različitim stupnjem tržišne spremnosti (TRL).
Tehnologija korištenja dizalica topline je tržišno zrela, ali slabo zastupljena u projektnim područjima te je iz tog razloga prvenstveni projektni cilj bio njena promocija, a posebno promocija specifičnih koristi koje može osigurati područjima u kojima je populacija u velikoj mjeri koncentrirana u obalnom području. S druge strane, TLR konvertera energije valova je relativno nizak. Radi se u velikoj mjeri o eksperimentalnoj tehnologiji koja u velikoj mjeri egzistira u sferi brojnih prototipa upitnog komercijalizacijskog potencijala.
Osnovano je 9 obalnih energetskih čvorišta s najvećim potencijalom ulaganja, koja su aktivno uključila 40 talijanskih i hrvatskih poduzeća s ciljem promocije i udruživanja s javnim upravama u svrhu investiranja u pilot projekte. U sklopu obalnih energetskih čvorišta održane su međunarodne i lokalne radionice te predstavljene tehnologije koje su primjenjive u obalnim područjima, a čija bi realizacija pridonijela uporabi OIE i smanjenju emisije CO2. Važan doprinos projekta ogleda se i u kreiranju online COASTENERGY platforme (https://coastenergy.unicam.it/index.php ) koja predstavlja alat dostupan svim dionicima koji žele biti u tijeku s razvojem Plave energije, posebice u Jadranskom moru.
Implementacijom projekta nastali su i brojni drugi dokumenti koji mogu poslužiti za buduće projekte usmjerene na iskorištavanje energije mora.
Oformljen je i talijansko-hrvatski obalni energetski klaster, koji je omogućio poboljšanu suradnju i prijenos znanja između ključnih aktera.
Nakon uspješno završenih EU projekata EH-Cmap i ENERJ, putem kojih se IRENA fokusirala na rješavanje problematike energetske obnove zgrada kulturne baštine, Coastenergy projektom nastavio se je razvijati model sustavnog pristupa energetskoj obnovi zgrada kulturne baštine. S učesnicima lokalnih radionica, tzv. Local Coastal Energy Hub, predstavnicima gradova Novigrada, Poreča, Umaga i Rovinja te Konzervatorskog odjela u Puli utvrđena su uža pilot područja za implementaciju pilot projekta. Po objavljenom javnom pozivu te na temelju rezultata izrađene analize, odabrano je pilot područje, odnosno zgrada za provedbu pilot projekta za koju se izradila projektno tehnička dokumentacija ugradnje obnovljivog izvora energije, dizalice topline morska voda/voda. Zbog položaja neposredno uz morsku obalu i statusa zaštićenosti kao dio kulturno-povijesne cjeline Grada Poreča, izabrana je Gradska Palača Grada Poreča. Za istu je izrađen strojarski projekt termotehničkih instalacija i elektrotehnički projekt ugradnje dizalice topline morska voda/voda za potrebe grijanja/hlađenja objekta. Status zaštićenosti kao dijelom kulturno-povijesne cjeline Grada Poreča jest i jedan od razloga odabira upravo tog objekta iz razloga što, u pravilu, energetska obnova takvih objekata predstavlja izazovan i kompleksan zadatak.
IRENA je kroz projekt izradila Analizu potencijala iskorištavanja toplinske energije mora i energije valova na području zapadne Istre koja obzirom na prikupljene podatke doprinosi implementaciji plave tehnologije na obalnom području za uključene gradove Umag, Novigrad, Poreč i Rovinj te općine Brtonigla, Tar-Vabriga, Funtana, Vrsar i Bale. Talijanski projektni partneri usmjerili su se na tehnologije koje pretvaraju energiju valova u električnu. Projektni partner UNICAM je predložio ugradnju pretvarača na pristanište u luci Ancona, koji bi proizvodili električnu energiju za zgrade u luci, dok se CMU odlučio za integraciju sustava u postojeće pristanište luke Mola di Bari uz opciju postavljanja offshore sustava na maloj udaljenosti od obale, što bi omogućilo dodatni udio energije. Takva rješenja bilo bi moguće iskoristiti i duž hrvatske obale, ugradnjom istih u postojeće lukobrane. Na taj način omogućila bi se proizvodnja električne energije za opskrbu obalnih zgrada, za potrebe ribolova, javne rasvjete i dr. (L.K.)
