Budi STEMpatičan, projekt Virovitičko-podravske županije, zatim projekt NewLight čiji je nositelj REGEA-e (Regionalna energetska zajednica sjeverozapadne Hrvatske), a koji se provodio u Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji, pa projekt Mala barka 2 Primorsko-goranske županije i projekt Održivi rast i razvoj malih i srednjih tvrtki s naglaskom na kulturne i kreativne industrije čiji je nositelj Razvojna agencija Splitsko-dalmatinske županije, četiri su pobjednika u četiri kategorije u izboru za najbolji EU projekt prema ocjeni peteročlanog stručnog žirija, dok je pobjedu po izboru javnosti zaslužio projekt PISMO čiji je nositelj Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županije SIMORA. 

Pod posebnim epidemiološikim mjerama u utorak su u Zagrebu proglašeni pobjednici našeg velikog izbora za najbolji EU projekt kojega smo organizirali u suradnji sa Jutarnjim listom, Hrvatskom zajednicom županija i Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj. U finale izbora plasirao se 21 projekt, a peteročlani žiri izabrao je četiri najbolja, po jedan u svakoj od propisanih kategorija.

U kategoriji Doprinos znanosti i inovacijama pobjedu je odnio projekt STEMpatičan Virovitičko-podravske županije. Drugo mjesto unutar te kategorije osvojio je projekt Made in Danube – Transnacionalna suradnja s ciljem transformacije znanja u utržive proizvode i usluge za održivo dunavsko društvo budućnosti koji se provodio u Vukovarsko-srijemskoj županiji i čiji je nositelj Steinbeis-Europa-Zentrum iz Njemačke. Treće mjesto odnio je projekt StartUp Factory Zagreb – Inkubator za visoke tehnologije Zagrebačkoj inovacijskog centra (ZICER).

U kategoriji Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici pobjedu je odnio projekt NewLight čiji je nositelj REGEA-e (Regionalna energetska zajednica sjeverozapadne Hrvatske), a koji se provodio u Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji. Drugo mjesto pripalo je projektu Varaždinske županija – Uključivanje učenika pripadnika romske nacionalne manjine s područja Varaždinske županije u odgojno-obrazovni sustav. Treće mjesto je pak pripalo projektu Povijest na zrnu soli kojem je nositelj Općina Ston i provodio se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

U kategoriji Doprinos prekograničnoj suradnji pobjeda je pripala projektu Primorsko-goranske županija Mala barka 2, koji je ujedno bio drugoplasiran po ocjeni publike. Slijedi ga na drugom mjestu projekt Istarske županije Blue Kep. Na trećem mjestu je unutar ove kategorije projekt Inovativnim umom do pametnih škola – PAMETNE ŠKOLE, projekt Brodsko-posavske županije i Tuzlanskog kantona (BiH), a kojem je nositelj Centar za razvoj i podršku (CRP) iz Tuzle. Inače, taj je projekt bio i po glasovima javnosti treći.

U kategoriji Doprinos poduzetništvu pobjednik je projekt Održivi rast i razvoj malih i srednjih tvrtki s naglaskom na kulturne i kreativne industrije čiji je nositelj Razvojna agencija Splitsko-dalmatinske županije­­­­­, a drugo je mjesto osvojio projekt Razvojne agencije Sisačko-moslavačke županije PISMO, koji je pak bio uvjerljivi pobjednik od strane publike.

Projekt PISMO je pak odnio pobjedu kao najbolji od svih 21 od strane javnosti.

Uz izbor za najbolji EU projekt, održan je i izbor najboljih gradova. Sudionike su pozdravili i ministrica regionalnog razvoja i europskih fondova Nataša Tramišak, predsjednik Udruge gradova i gradonačelnik Zaprešića Željko Turk i predsjednik Hrvatske udruge županija i župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk.

Ministrica Tramišak rekla je da je izbor najboljih gradova i EU projekata poticaj svima koji koriste novac iz Europske unije da nastave i dalje s tom praksom, a onima koji u tome dosada nisu bili tako uspješni, da se upoznaju s dobrim primjerima kako bi mogli razvijati projekte na korist svojoj zajednici. Osvrnuvši se na proračunsko razdoblje EU na izmaku koje je pak startalo 2014., ministrica Tramišak navela je kako vrijednost ugovorenih projekata iznosi 85 milijardi kuna što je, istaknula je, 104 posto odobrenih sredstava EU jer je našoj državi stavljeno na raspolaganje 10,7 milijardi eura. Osvrnuvši se na novu financijsku omotnicu EU namijenjenu Hrvatskoj od 22 milijarde eura, ministrica regionalnog razvoja i EU fondova najavila je da će prvi pozivi za korištenje novca iz nove omotnice biti upućeni početkom iduće godine.

Predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk označio je izbor najboljih gradova i EU projekata dijelom sveopće inicijative da se ponuđeni novac iz fondova Europske unije iskoristi za dobrobit građana.

– Zajedno s uspješnim povlačenjem novca iz EU fondova ide regionalni, uravnoteženi razvoj svih dijelova Hrvatske, što nam je svima želja i cilj – napomenuo je Pauk.

U sastavu stručnog peteročlanog žirija bila su dva predstavnika Hrvatske zajednice županija (Senka Bilać, pročelnica Ureda župana Šibensko-kninske županije, i Ilija Cota, ravnatelj Razvojne agencije Vukovarsko-srijemske županije), predstavnica Ureda Europskog parlamenta u Zagrebu (Violeta Simeonova Staničić, voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj), te predstavnici projekta Župan.hr (Zdravko Ivić) i Hanza Medije (Marko Biočina, glavni urednik gospodarskog sadržaja Hanza Medije).

Čitav projekt za cilj ima pojačavanje svijesti o važnosti i potencijalu EU projekat u poboljšanju životnih uvjeta lokalne zajednice, krajnjih korisnika te hrvatskih građana u cjelini, odnosno gospodarskog razvoja Hrvatske.

U kategoriji Doprinos prekograničnoj suradnji pobijedio je projekt Primorsko-goranske županije „Mala Barka 2: Očuvanje pomorske baštine sjevernog Jadrana“. Projekt je dio programa suradnje Interreg V-A Slovenija –Hrvatska 2014.-2020 te se i odnosi na lokaciju pograničnog područja koje obuhvaća Kvarner i Istru  te slovensko Primorje.

Projekt je trajao od 01.10.2016. do 31.03.2019. Nositelj projekta je Primorsko-goranska županija, a partneri Turistička zajednica Kvarnera, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, Udruga i Ekomuzej “Kuća o batani” Rovinj – Associazione Ecomuseo “Casa della batana” Rovigno, Občina Izola – Comune di Isola, Turistično združenje Izola – Ente per il turismo Isola, Občina Piran – Comune di Pirano te Pomorski muzej – Museo del mare “Sergej Mašera” Piran – Pirano.

Vrijednost projekta je 2.124.018,17 eura, od čega se iz Europskog fonda za regionalni razvoj pokriven iznos od 1.805.415,44 eura. Financijski dio koji se je odnosio na Primorsko-goransku županiju bio je 540.141,41 eura, a iz Europskog fonda za regionalni razvoj sufinanciran je iznos od 459.120,20 eura.

‘Nadogradili smo našu pomorsku mrežu stvorivši male ploveće „muzeje na otvorenom“ – obnovljene tradicijske drvene barke koje predstavljaju pomorske markacije našeg prekograničnog odredišta. Najveća atrakcija je ploveći Interpretacijski centar pomorske baštine otoka Lošinja, Loger Nerezinac. U Projekt smo uključili stručnjake za pomorsko naslijeđe koji su zabilježili tehničke karakteristike, snimili tijek obnove drvenih brodica kako bi omogućili buduću izradu replika u nekim novim brodograditeljskim poduhvatima. Nadalje, pozvali smo vješte majstore tradicijske gradnje koji su sudjelovali u procesu obnove, a  svoje znanje prenijeli su na mlađe generacije putem Akademije pomorskih zanata i vještina. Oni su se također pridružili tradicionalnim interpretacijskim manifestacijama te svoja znanja i vještine  prezentirali posjetiteljima i turistima. Nismo zaboravili označiti i ostalu važnu pomorsku baštinu, poput starih luka, muzeja, starih pomorskih tvornica, zanatskih radionica i drugih manjih pomorskih elemenata, jedinstvenim turističkim oznakama pomorske baštine. Cilj nam je bio da naša prekogranična destinacija Mala barka 2 bude vidljiva i prepoznatljiva.’ – kažu u Županiji.

Nadalje, provedena je snažna promotivna kampanja temeljenu na mnogim tradicijskim interpretacijskim manifestacijama, uključujući tradicionalne regate malih barki, izložbe obnovljenih starih drvenih barki itd. Razrađene su i atraktivne turističke prekogranične itinerere koji su zaokružili prekograničnu destinaciju Mala barka 2. Kreiran je i virtualni muzej https://muzejmalabarka.com, koji omogućava dostupnost cjelokupne materijalne i nematerijalne pomorske baštine svim skupinama društva.

Investicija uređenja Interpretacijskog centra pomorske baštine otoka Lošinja – Lošinjski loger „Nerezinac“ odnosila se na obnovu posljednjeg primjerka plovila tipa Lošinjski loger i njegove prenamjene u interpretacijski centar na otvorenom. Drveni motorni brod “Dražica” je posljednji primjerak tradicionalne brodogradnje tipa Lošinjski loger i kao takav je upisan 2010. godine na listu zaštićenih kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Riječ je o jedrenjaku impozantnih dimenzija, dugačkom preko svega 20,60 m (na palubi 17,60 m), a s prikosnikom 24,04 m, širokom 4,63 m i gazom od 2,34 m. Ima dva jarbola od kojih je pramčani jarbol visok 16,94 m, a krmeni 17,82 m. Loger je opremljen s dva sošna i dva vršna jedra te četiri letna jedra ukupne površine od preko 150 m².

Svi zacrtani ciljevi kroz projekt su i ostvareni, a to su očuvanje pomorske baštine, osnivanje nove turističke destinacije i razvoj zajedničkih prekograničnih kulturno-turističkih proizvoda. Dakle, povećao se očekivani broj posjeta podržanim odredištima kulturne baštine i ostalim atrakcijama kroz postignute ishode poput osnivanja nove zajedničke destinacije, provedene promotivne kampanje, uređenja interpretacijskih centara u Nerezinama-Malom Lošinju, Krku i Izoli te info centara u Izoli i Portorožu, koji ujedno predstavljaju i investicije u posjetiteljsku infrastrukturu i očuvanje kulturne baštine. Također, razvijena je nova prekogranična turistička destinacija održivog turizma integrirane kulturne pomorske baštine i modelirani novi zajednički prekogranični  turistički itinerari (10), koji će i dalje voditi turiste i posjetitelje po putovima priče o Maloj barci. Naposljetku, povećao se broj osoba koje sudjeluju u aktivnosti jačanja kapaciteta kroz djelovanje Centara izvrsnosti i Centara promocije.

Virovitičko-podravska županija pobjednik je  s projektom ‘Budi STEMpatičan’  u kategoriji Doprinos znanosti i inovacijama. Vrijednost projekta bila je 926.091,10 kuna, prijavitelj je bila Virovitičko-podravska županija sa 21 partnerom, 14 osnovnih i sedam srednjih škola.  Projekt je trajao 16 mjeseci (od lipnja 2017. do listopada 2018. godine).

Projekt „Budi STEMpatičan“ je jedan od 11 odobrenih projekata za koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo Odluku o financiranju na temelju Poziva – Poticanje rada s darovitom djecom i učenicima na predtercijarnoj razini iz Europskog socijalnog fonda u financijskom razdoblju 2014.-2020.

Virovitičko-podravska županija je prva županija u Hrvatskoj koja u suradnji s Institutom Ivo Pilar, provela projekt kojim se potiče rad s darovitom djecom i učenicima u predtercijarnoj razini, s izradom jedinstvenog modela za prepoznavanje, identifikaciju i rad s darovitim učenicima. Time se poboljšava razvoj potencijala darovitih učenika i omogućava rana identifikacije darovitih u odgojno-obrazovnim ustanovama, njihovo individualizirano poučavanje i učenje tako da ono odgovara njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima.

Upravo je to bio i cilj projekta – jačanje kapaciteta odgojno-obrazovnih djelatnika za prepoznavanje i identificiranje potencijalno darovitih učenika kojima će se pristupiti s razvijenim modelom rada prilagođenim potrebama darovitih učenika. Kroz projekt su održane aktivnosti, primjerice, studijsko putovanje u Beč i posjet Centru za darovitu djecu  s ciljem razmjene iskustva i uspostave suradnje – ravnatelja osnovnih i srednjih škola partnera, predstavnika VPŽ te razvojne agencije Vidra, zimski i ljetni kamp u Noskovačkoj Dubravi za deset učenika srednjih škola i trinaest učenika osnovnih škola izabranih na temelju empirijskog testiranja, tri puta po pet jednodnevnih radionica za učitelje i nastavnike te tri puta po tri jednodnevne radionice za stručne suradnike škola partnera. Na radionicama je provedeno osposobljavanje za stručne poslove identifikacije STEM darovitih učenika u obrazovnom sustavu, usmjeravanje i profesionalno usmjeravanje STEM darovitih u obrazovnom sustavu te osmišljavanje i primjena modernih metoda rada sa STEM darovitim i talentiranim učenicima u školskom i izvanškolskom okruženju.

Jedan od važnijih elemenata održivosti projekta bilo je upravo i jačanje kapaciteta stručnih suradnika, učitelja i nastavnika koji su kroz edukacije stekli znanja i vještine za identifikaciju, primjenu novih metoda i oblika rada te praćenje napretka učenika darovitih za STEM područja.

Radionice u okviru zimskog i ljetnog kampa te radionice za učitelje, nastavnike i stručne suradnike organizirane su od strane Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba koji je po postupku javne nabave dobio aktivnosti vezane uz program.

Bilo je uključeno 26 učitelja i nastavnika –  jedan iz svake škole partnera i pet stručnjaka iz područja matematike, fizike, biologije, kemije i informatike, te 21 stručni suradnik,  jedan iz svake škole partnera.

Projekt je napisala VIDRA Agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije u suradnji s Upravnim odjelom za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu VPŽ i provodio se je u 14 osnovnih i sedam srednjih škola s područja Virovitičko-podravske županije.

U kategoriji Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici pobjednik od strane žirija je projekt NEWLIGHT kojeg je razvila Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) za dvije hrvatske županije – Krapinsko-zagorsku i Zagrebačku županiju s ciljem inovativnog financiranja i pokretanja većeg opsega investicija u području javne rasvjete. Vrijednost provedenih investicija kreće se oko 100 milijuna kuna, a projekt je generirao i uštede energije od oko 60 posto u odnosu na sadašnje stanje, odnosno oko 20 GWh te smanjenje emisije ugljičnog dioksida za 5200 tona godišnje.

To je prvi  projekt u Republici Hrvatskoj ikada sufinanciran iz programa ELENA, zajedničkog programa tehničke pomoći Europske komisije i Europske investicijske banke. Program ELENA namijenjen je za pripremu većih infrastrukturne projekata europskih regija i gradova u području čiste energije, prometa i zgradarstva.

Putem projekta NEWLIGHT pokrenute su investicije u rekonstrukciju javne rasvjete u čak 57 gradova i općina što je jedinstven slučaj u Hrvatskoj i široko prepoznati rezultat i širom Europske unije. Riječ je o modernizaciji preko 35.000 svjetiljki kojom se ostvaruju financijske uštede veće od deset milijuna kuna godišnje.

Projekt je bio velik izazov  jer je trebao objediniti toliko gradova i općina oko jedne ideje i vizije– energetski učinkovita javna rasvjeta za podizanje kvalitete života građana.

Provedba projekta počela je 2017. godine prijavom za sredstva tehničke pomoći. U pripremi projekta obavljen je pregled više od 72 tisuće rasvjetnih tijela, a GIS baza, koja je razvijena za potrebe projekta i koju gradovi i općine nastavljaju koristiti i u budućnosti, sadrži više od dva milijuna mogućih podataka o javnoj rasvjeti na njihovu području. U sklopu projekta REGEA tim je razvio i vlastitu metodologiju energetskih pregleda, koja polako postaje i novi nacionalni standard, a razvijen je i inovativni model “Projektiraj i izgradi” na kojem se temelje ugovori za rekonstrukciju. Na taj se način povezuju dvije važne faze projekta, a to su projektiranje i rekonstrukcija rasvjete, čime se bitno smanjuju rizici za javnog naručitelja.

Kruna projekta NEWLIGHT je novi i jedinstveni Ugovor o energetskom učinku izrađen u skladu s Eurostatovim smjernicama i ne smatra se povećanjem javnog duga za gradove i općine.

Koliko je projekt uspješan govori činjenica kako je u veljači 2019. primio prestižnu Europsku nagradu za energetske usluge (EESA) u Bruxellesu. Iste godine je predstavljen i na Investicijskom forumu Sporazuma gradonačelnika u Bruxellesu kao primjer dobre prakse gdje je uvršten u jedan od 20 najuspješnijih EU investicijskih projekata. Još 2017. godine projekt i hrvatski model provedbe rekonstrukcije javne rasvjete predstavljen je i na Energy Show2017 u Dublinu nakon čega je prihvaćen i kao referentni model za slične aktivnosti u Republici Irskoj.

Splitsko-dalmatinska županija pobjednik je unutar kategorije Doprinos poduzetništvu s projektom Održivi rast i razvoj malih i srednjih poduzeća (MSP) s naglaskom na kulturne i kreativne industrije (KKI).

Nositelj projekta je Javna ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko – dalmatinske županije. Projekt je započeo 2. svibnja 2018. godine, a završio 2.11.2019. godine. Ukupna vrijednost projekta je 702.106,27 kuna, od čega su bespovratna sredstva bila 567.318,71 kuna, a vlastita  100.122,25 kuna. Projekt je sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija” 2014.-2020.

Malo i srednje poduzetništvo je najdinamičniji sektor razvijenih gospodarstava te ujedno generator njihovog razvoja i zapošljavanja, a u EU čini čak 98,8% ukupnog broja poduzeća. Do zatvaranja malih i srednjih tvrtki često dolazi zbog nedostatka kapaciteta i potrebnih resursa u cilju zadovoljenja sve zahtjevnije potražnje za proizvodima visoke dodane vrijednosti. Zato je i RERA Splitsko-dalmatinske županije provela projekt edukacija za male i srednje tvrtke koje su za krajnji cilj imale stvaranje proizvoda veće dodane vrijednosti.

Jedna od aktivnosti koja se provela u okviru projekta bila je i izrada te provedba programa edukacije budućih edukatora koji su pružili šest razvijenih programa edukacije malim i srednjim tvrtkama.

To su bili edukacija o mogućnostima i načinima zaštite intelektualnog vlasništva, edukacija o izradi poslovnih planova i projektnih prijedloga, edukacija o inovativnim alatima za razvoj inovacija, s naglaskom na kulturne i kreativne industrije, edukacija o razvoju poduzetničkih vještina malih i srednjih tvrtki, s naglaskom na KKI, edukacija o mogućnostima sinergijskog razvoja malih i srednjih tvrtki interdisciplinarnih sektora i edukacija o podsektorima kulturne i kreativne industrije koji omogućavaju najpovoljnije okruženje za razvoj žena poduzetnica.

Projekt je rezultirao time da su male i srednje tvrtke koje se bave kreativnom i kulturnom industrijom došle do informacija o mogućim izvorima financiranja, razvoju poslovnih vještina nužnih za uspješno vođenje poduzeća i odgovarajuće prepoznavanje tržišnih prilika i prijetnji, stvaranju i unaprjeđenju znanja u pogledu izrade poslovnih planova, projektnih prijedloga i učenja o mogućnostima i načinima ostvarenja prava intelektualnog vlasništva, razvoju inovativnih alata, tehnika i metoda nužnih za stvaranje proizvoda s većom dodanom vrijednosti, umrežavanju malih i srednjih poduzeća interdisciplinarnih djelatnosti u svrhu stvaranja konkurentnijih proizvoda i brži rast i razvoj ženskog poduzetništva u sektoru kulturnih i kreativnih industrija.

Naime, u uvjetima otvorenog europskog i svjetskog tržišta, sve veće tržišne konkurencije i sve zahtjevnije tržišne potražnje koja se bazira na proizvodima s većom dodanom vrijednosti, male i srednje tvrtke se često susreću s nepotpunim tržišnim informacijama, nedostatkom financijskih resursa, ali i ograničenošću vlastitih kapaciteta koji bi mogli stvoriti proizvode koji su tržišno konkurentni, mjereno razinom dodane vrijednosti koja se ostvaruje efikasnim korištenjem inovativnih alata, tehnika i metoda. Provedbom aktivnosti u okviru projekta, prije svega je osigurana integrirana pomoć malih i srednjih tvrtki u svim stupnjevima razvoja te na odgovarajući način adresirani identificirani tržišni nedostatci na području Splitsko-dalmatinske županije.

Od edukacija održanih u okviru projekta korist je imalo 97 poduzetnika, od kojih je 40 % bilo žena poduzetnica, a provedbom edukacije budućih edukatora osigurala se održivost rezultata projekta nakon njegovog završetka.

Uvjerljivo pobjednik po izboru javnosti je projekt Razvojne agencije Sisačko-moslavačke županije PISMO, a po izboru žirija plasirao se na drugo mjesto u kategoriji Doprinos poduzetništvu.

Zagreb, 201020.
Hotel Hilton Garden Inn, Radnicka cesta 21
Svecano proglasenje i dodjela priznanja najuspjesnijim gradovima i najboljim EU projektima prema izboru Jutarnjeg lista.
Na fotografiji: dodijela priznanja, Ivo Zinic, zupan Sisacko moslavacke zupanije.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Riječ je o poduzetničkom inkubatoru za video igre smještenom u Novskoj, koji je postao prepoznatljiv i izvan granica zemlje, a nakon kojega se  planira i gradnja kampusa gaming industrije. Projekt je vrijedan oko 30 milijuna kuna, a u našem natjecanju prijavljen je inkubator, projekt vrijedan gotovo 20,3 milijuna kuna, od čega su 19,9 milijuna bespovratna EU sredstva. S izgrađenim kampusom, vrijednost projekta će se nekoliko puta uvećati. Partneri na projektu su Sisačko-moslavačka županija i Razvojna agencija Zagreb.

PISMO je od početka djelovanja pružio priliku mnogima za ulazak u najbrže rastuću industriju na svijetu, pa stoga i ne čudi što sve veći broj nezaposlenih osoba iz svih krajeva RH stiže u Novsku na šestomjesečnu prekvalifikaciju. Osim edukacije, gdje velik broj polaznika uči kako napraviti video igru, a prolazi ju već četvrta generacija, inkubator PISMO nudi i pristup najmodernijoj tehnologiji i opremi za izradu računalnih igara, financijsku potporu za samozapošljavanje i pokretanje vlastitog start-upa.

Hrvatski zavod za zapošljavanje napravio je posebne mjere samo za PISMO, pa isplaćuje minimalnu hrvatsku plaću i putne troškove svima koji se odluče doći u Novsku iz svih dijelova Hrvatske na edukaciju u trajanju od 6 mjeseci.

Startupe koje osnivaju mladi developeri koji završe srednju školu ili edukaciju u okviru inkubatora, od HZZ-a za pokretanje posla dobivaju poticaje u visini do 100.000 kuna, grad Novska im daje  20.000 kuna, a Sisačko moslavačka županija 35.000 kuna.

U Poduzetničkom inkubatoru djeluje 33 startupova, više nego što je prvotno bilo očekivano, jer sve više polaznika edukacija u Novskoj i ostaju u osnovanim startupovima. Uskoro će se otvoriti 12 novih tvrtki.

U prvoj fazi projekta PISMO omogućeno je besplatno učenje engleskog jezika za svu djecu u vrtićima u Županiji.  Druga faza su radionice za osnovne i srednje škole o softverskim alatima koji se koriste za izradu video igara, dok je treća faza bila poduzetnički inkubator. U četvrtoj fazi je uvedeno srednjoškolsko zanimanje ‘tehničar za razvoj video igara’, dok su u petoj financijske potpore za nove startupe koji se osnivaju nakon  navedenih edukacija i škola. (Lidija Kiseljak, fo: Vjeran Stilinović, Goran Mehkek/CROPIX, arhiva)