Imamo samo dvije županice, gotovo polovica županija zamjenice župana, ali u većini županija na pročelničkim pozicijama prevladavaju žene. Osim što većina županija podupire zapošljavanje žena u svojim ustanovama, rade na nizu mjera poboljšanja ženskog poduzetništva i pomažu im u balansiranju poslovnog i privatnog. Povodom Dana žena provjerili smo kolika je zastupljenost ženskog poduzetništva, zaposlenih i nezaposlenih žena po županijama te kojim mjerama županije pomažu ženama poduzetnicama.
Samo Karlovačka i Požeško-slavonska županija od njih 21, sa Zagrebom, imaju županice – Martinu Furdek Hajdin i Antoniju Jozić, a obje će se kandidirati za županice i na predstojećim lokalnim izborima. S obzirom na to da su u još nekim županijama žene objavile kandidaturu, možda već ove godine dobijemo pojačanje u vodstvu županija od strane žena. Gotovo polovica županija ima zamjenice župana/ice, a jedino je broj pročelnica veći u odnosu na muške kolege.
‘Spol bi trebao biti nevažan, jer jedini kriteriji uspjeha su rad, znanje, stručnost i poštenje. Međutim, tradicionalno, još i dalje, prevladavajuća su očekivanja da je žena ta koja preuzima veći dio obiteljskih i roditeljskih obveza, posebno u ranoj dobi djeteta. Tada žena počinje balansirati, a nekad i birati između karijere i obitelji. Tu je potrebna podrška šire obitelji, ali i društva u cjelini, primjerice dostupni vrtići i škole u jednoj smjeni. Mi u Karlovačkoj županiji upravo na tome sustavno radimo’ rekla nam je lani županica Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin, a naravno, isto stajalište dijeli i ove godine. Županija koja pomaže mladim majkama i kroz pomoć u naknadi za rođeno dijete te poklon paketu koji sadržava niz proizvoda lokalnih dobavljača, čime se i potiče domaće poduzetništvo.
”Kao žena nisam osjetila direktnu prepreku u svom radu, međutim, s obzirom na to da obnašam funkciju koju većinom obnašaju muškarci, vjerujem kako je bilo predrasuda. Smatram da je u svakom poslu najvažniji pristup, s kolikom strašću radite ono što radite, a onda dolaze i rezultati koji otklanjaju predrasude i prepreke. Izuzetno mi je drago što su žene korisnice svih potpora i mjera koje dodjeljuje Požeško-slavonska županija, a istaknula bih kako su od ukupnog broja stipendista, 64 % stipendistice što nam je itekako pozitivan signal. Na lokalnim izborima u svibnju 2025. godine bit ću kandidatkinja za županicu upravo zato što želim nastaviti raditi na razvoju Požeško-slavonske županije i to na temeljima pravednosti, a značajan dio toga čini i nastavak borbe za ravnopravnost spolova. Budimo ujedinjene i zajedno nastavimo rušiti predrasude, gradeći društvo u kojemu će svaka žena biti cijenjena i poštovana.’ – poručuje županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić.
Kao što i županice ističu, isto tako pita li se stručnjake pa i većinu žena poduzetnica, nije im prihvatljivo da poduzetništvo ili bilo koja druga vrsta rukovodeće pozicije bude rodno određena. Ali s obzirom na manju zastupljenost žena te činjenicu da je više nezaposlenih žena po županijama, svaka potpora namijenjena njima je dobrodošla.
Evo gdje je najviše poduzetnica i zaposlenih žena
Kako su pokazali nedavni podaci FINA-e, najveći udjel žena vlasnica u odnosu na ukupan broj poduzetnika u pojedinoj županiji, imala je u 2023. godini Bjelovarsko-bilogorska županija (23,9 posto), slijedi Karlovačka županija u kojoj je broj žena osnivačica tvrtki bilo 22,9 posto, (u Gradu Zagrebu 22,43 posto), Međimurskoj 22,41 posto, Zagrebačkoj županiji 22,2 posto te Primorsko-goranskoj županiji 22,06 posto žena vlasnica tvrtki. Pogleda li se pak udjel tvrtki koje su osnovale žene, u odnosu na zbroj tvrtki kojima su osnivači muškarci i žene, opet je udjel žena vlasnica, nakon Grada Zagreba, najveći u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (27,2 posto), Primorsko-goranskoj (27,1 posto), Karlovačkoj i Međimurskoj (26,8 posto), Istarskoj (25,7 posto) i Zagrebačkoj (25,3 posto). Nominalno, najveći broj trgovačkih društava isključivo u vlasništvu žena je u Gradu Zagrebu, a slijedi Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska županija, Istarska, Zagrebačka županija i Osječko-baranjska županija.
Izvor: FINA
Podaci DZS-a za zadnje prošlogodišnje tromjesečje pokazuju da je najveća zaposlenost žena bila, nakon Grada Zagreba, u Splitsko-dalmatinskoj, Zagrebačkoj, Primorsko-goranskoj, Osječko-baranjskoj i Istarskoj županiji. No, kada je riječ o stopi nezaposlenosti, najmanje su nakon Grada Zagreba (2,7%), bile u Zagrebačkoj (3,1%), Krapinsko-zagorskoj i Istarskoj (3,2%), Varaždinskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji (3,5%), Karlovačkoj (4,3%) i Primorsko-goranskoj (4,4%).
Zavirili smo u pregled potpora koje pojedine županije imaju za žene poduzetnice (iako naravno mogu koristiti i sve ostale oblike potpora). Osim potpora postoje i neke druge mjere koje pomažu ženama u poslovnom okruženju, a kao što je primjerice MAMFORCE certifikat kojeg imaju Krapinsko-zagorska i Varaždinska županija, razne edukacije za žene poduzetnice do planirane gradnje Centra ženskog poduzetništva u Istarskoj županiji. Također, mogle bi se tome nadodati i demografske mjere koje pomažu obiteljima, pa onda i ženama zbog boljeg balansa privatnog i poslovnog.
Na području Osječko-baranjske županije oko 30 posto tvrtki vode žene. Županija provodi niz projekta koji su namijenjeni upravo ženama u poduzetništvu. To su krediti za žene u poduzetništvu, besplatne edukacije i nastupi na sajmovima, konferencije, doprinos svim ženama koje su se odlučile na pokretanje poslovnog poduhvata, ali i motiv svim ženama koje razmišljaju o ulasku u svijet poduzetništva.
Primjerice, na jesenskom sajmu organizirana je 11. Izložba ženskog poduzetništva. Kao direktna podrška ženama poduzetnicima, Županija je i lani osigurala 10.000 eura za zakup sajamskog prostora te opremanje štandova na kojima su žene poduzetnice besplatno izlagale svoje proizvode.
Osječko-baranjska županija prva je u Hrvatskoj uvela beskamatne kredite za male i srednje poduzetnike putem suradnje s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR). Krediti omogućuju ženama poduzetnicama financiranje projekata bez vlastitog učešća, što je velika prednost, osobito za početnice u poslovanju. HBOR je prilagodio uvjete financiranja koji se odnose i na program „Poduzetništvo mladih, žena, početnika i ostalih posebnih segmenata“ koji nudi fiksnu kamatnu stopu od 2% godišnje. Kako Županija može subvencionirati kamatu do 2 postotna boda, krediti mogu biti beskamatni. Ujedno, maksimalni iznos kredita povećan je na 400.000 eura, dok je program proširen i na mikro, male i srednje poduzetnike koji ulažu u razvoj posebnih područja Hrvatske te na one koji investiraju u komercijalizaciju projekata temeljenih na istraživanjima, razvoju i inovacijama (RDI).
Istu pogodnost dijele i žene poduzetnice u Virovitičko-podravskoj, Karlovačkoj, Ličko-senjskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, gdje također uz sufinanciranje kamate od strane županija kamata na HBOR-ove kredite je nula. Varaždinska sufinancira trošak HBOR-ovog kredita za Žene poduzetnice, početnike i mlade s 1,5 postotnih bodova, Šibensko-kninska do 75 posto ugovorene godišnje kamatne stope, a najviše do 1,5 postotnih bodova, dok Zagrebačka, Krapinsko-zagorska i Sisačko-moslavačka subvencioniraju kamatu s 1 postotnim bodom.
Do 3. travnja otvoren je natječaj u Splitsko-dalmatinskoj županiji za potpore poduzetnicima, a među kojima je mjera za žene poduzetnice početnice, ali i one koje posluju najmanje dvije godine te koje se mogu javiti za potporu u trošku čuvanja djece, troškove vrtića, troškove odgajatelja te za treće i svako sljedeće dijete…te najviše mogu dobiti do 796,34 eura godišnje. Za žene početnice u poslovanju uvjet su godine, područje djelatnosti i sjedište.
U Primorsko-goranskoj županiji do 20. ožujka je na javnom savjetovanju program ovogodišnjih potpora poduzetnicima. Jedna od mjera odnosi se na žene. U svrhu promjene trenda manje zapošljivosti žena od muškaraca, PGŽ je od 2023. uvela mjeru za poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja žena sufinanciranjem troškova osoblja i materijalnih troškova za što je u protekle dvije godine izdvojeno oko 300 tisuća eura. Posljednje statistike pokazuju da se smanjuje broj nezaposlenih žena u odnosu na muškarce, što pokazuje da provedba ovakvih mjera svakako pokazuju rezultate.
‘Istra danas ne bi bila to što jest da nema kvalitetno razvijeno žensko poduzetništvo. Na prijedlog BPW Pula dat ćemo punu podršku inicijativi o osnivanju prvog Centra ženskog poduzetništva u Hrvatskoj, ovdje u Puli’, poručio je prije neki dan istarski župan Boris Miletić.
BPW (Business and Professional Women) je nevladina međunarodna organizacija osnovana 1931. godine u Genevi, s federacijama i afilijacijama u 112 zemalja svijeta, te ima konzultativan status prve kategorije u tijelima UN. BPW – Prvi hrvatski klub Pula je prva udruga u Hrvatskoj i na području jugoistočne Europe.
Krapinsko-zagorska županija primjer je dobre prakse po pitanju brige o zaposlenicama, zahvaljujući MAMFORCE certifikatu. “Osluškivali smo potrebe i vidjeli da je zaposlenicima jako važan balans između privatnog i poslovnog života, stoga je jako dobro odjeknulo uvođenje fleksibilnog radnog vremena, ali i slobodni radni dani za prvi dan škole ili vrtića. Također, otvoreni smo oko edukacija i kad zaposlenici misle da na nešto treba otići, podržavamo. Sami organiziramo različite edukacije koje su potrebne tako da radimo pomake i sitne stvari koje čine život lakšim, no postoji puno prostora za napredak”, naglasila je lani zamjenica župana Jasna Petek te tom prilikom dodala kako je istraživanje provedeno prije nekoliko godina pokazalo da je zaposlenicima osobni razvoj na prvom mjestu, međuljudski odnosi na drugom, a novac je zauzeo treće mjesto.
MAMFROCE certifikat ima i Varaždinska županija.
– Današnji stil života je iznimno brz, pa je podrška poslodavca važna kako bi se zaposlenicima olakšalo usklađivanje privatnog i profesionalnog života. Varaždinska županija nastoji izaći u susret građanima i svojim zaposlenicima, gdje god je to moguće. Izgradnjom i obnovom škola uveli smo jednosmjensku nastavu u 96 % škola, imamo produženi boravak, osigurali smo besplatno pohađanje Centara izvrsnosti za osnovnoškolce i srednjoškolce za koje snosimo troškove prijevoza i obroka, potičemo širenje mreže dječjih vrtića. Isto tako, promoviramo žensko poduzetništvo, redovito provodimo analizu rodne strukture sastava predstavničkih i izvršnih tijela, kontinuirano provodimo projekt „Zaželi“ za zapošljavanje žena, kao i ovaj projekt kojim radimo na jednakim prilikama za žene i muškarce na poslu i u obitelji. Također, u Kolektivni ugovor djelatnika Varaždinske županije ugrađena su brojna prava koja zasigurno olakšavaju roditeljima balansiranje privatnog i poslovnog, među kojima su pravo na plaćeni dopust kod bolesti djeteta, redovita suglasnost za korištenje prava na roditeljski dopust očeva, suglasnost za rad s polovicom radnog vremena zbog njege djeteta – rekao je lani župan Anđelko Stričak, prilikom uručenja certifikata. (L.K.)
