Za turizam su po stanovniku najviše u 2023. godini u proračunu izdvojile Dubrovačko-neretvanska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Međimurska i Splitsko-dalmatinska županija, istih pet županija uz malo drugačiji poredak je imalo najveći udjel izdvojenih sredstava iz proračuna za turizam, a prvih četiri je uz Istarsku županiju najviše povećalo izdvajanja u apsolutnom iznosu na godišnjoj razini. Po postotnom rastu predvode Ličko-senjska, Sisačko-moslavačka, Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska i Dubrovačko-neretvanska županija. Pokazala je to naša proračunska analiza napravljena iz županijskih izvješća, za posljednje dostupnu, 2023. godinu.
Prema podacima DZS-a u komercijalnim smještajnim objektima u 2024. je ostvareno 20,2 milijuna dolazaka i 93,7 milijuna noćenja turista, a bez velikih iznenađenja, najposjećenije su i lani, kao i 2023. godine, bile jadranske županije – Istarska, Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Zadarska i Dubrovačko-neretvanska županija. U samo kontinentalnom dijelu zemlje, lani su, nakon Zagreba, turisti najviše posjetili Karlovačku, Krapinsko-zagorsku, Zagrebačku, Osječko-baranjsku i Varaždinsku županiju, a godinu prije u top pet županija svrstala se je umjesto Zagrebačke, Međimurska županija.
S gotovo 17 posto više dolazaka i 26 posto više noćenja nego 2023. godine, Sisačko-moslavačka županija predvodi po trendu rasta turističkog prometa u 2024., a slijedi Virovitičko-podravska županija sa 16 posto više dolazaka i 19 posto više noćenja.
Europskim novcem revitalizirani su mnogi objekti, poput niza dvoraca, uskoro i toplica, koji postaju važna turistička destinacija. U tijeku je naime ciklus nikad većih kapitalnih ulaganja u hrvatski turizam, sredstvima iz NPOO-a i VFO-a. Čak 75% alokacije iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti namijenjeno je za investicije na kontinentu.
Županije povećavaju sredstva potpora poduzetnicima na svojim područjima, a čime se pouspješuje ponuda kroz novi sadržaj. Jadranske županije su pretežito orijentirane na razvoj turizma u unutrašnjosti županija te poticanju cjelogodišnjeg turizma. U unutrašnjosti se nudi drugačiji oblik ponude, a prije svega kroz povećanje kapaciteta i dodatni sadržaj uslijed sve veće potražnje za kontinentalnim turizmom.
Sredstva su dostupna i kroz resorno Ministarstvo turizma, koji upravo ima otvoren Javni poziv za sufinanciranje projekata koji će doprinijeti podizanju konkurentnosti turističkog gospodarstva kroz zelenu i digitalnu tranziciju u turizmu ukupne vrijednosti 3,4 milijuna eura. Nedavno su Ministarstvo i HTZ uručili ugovore za projekte regionalnih turističkih zajednica na turistički nedovoljno razvijenom području i kontinentu, ukupno 4,1 milijun eura za ukupno 39 projekata te za projekte udruženih turističkih zajednica u 2025., ukupno 3,2 milijuna eura za 108 projekata.
Promocija i razvoj hrvatske kontinentalne ponude, odnosno promocija manje poznatih turističkih destinacija u središtu je ovogodišnjih promotivnih aktivnosti Ministarstva. Naime, i glavna kampanja za ovu godinu naziva „Get to know me“, osim poznatih destinacija i obale, promovira i ostale dijelove zemlje kao što su Slavonija, Gorski kotar, Zagorje…
Kako naša proračunska analiza pokazuje, po stanovniku je za turizam najviše u 2023. godini u proračunu izdvojila Dubrovačko-neretvanska županija (16 eura), Virovitičko-podravska županija je izdvojila 8,38 eura, Požeško-slavonska 7,16 eura, Međimurska 4,64 eura i Splitsko-dalmatinska županija 3,08 eura. Istih pet županija je najviše izdvojilo iz proračuna za turizam te također predvode Dubrovačko-neretvanska županija (1,05%), Virovitičko-podravska (0,58%) i Požeško-slavonska (0,41%). Četvrta je Splitsko-dalmatinska s izdvojenih 0,39 posto i Međimurska s 0,37 posto. Iste tri županije, Dubrovačko-neretvanska, Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska, su vodeće i po rastu izdvojenih proračunskih sredstava na godišnjoj razini za turizam u apsolutnom iznosu. Dubrovačko-neretvanska županija je u odnosu na 2022. godinu povećala izdvajanja za 911,5 tisuća eura, Virovitičko-podravska za 343,6 tisuća i Požeško-slavonska za 326,7 tisuća eura. Slijedi Istarska županija s povećanjem od 221,4 tisuća i Međimurska županija sa 121,3 tisuće eura. Po postotnom rastu proračunskih sredstava za turizam, najviše je u 2023. godini, u odnosu na 2022. izdvojila Ličko-senjska županija, za gotovo 892 posto, Sisačko-moslavačka za 666 posto, Požeško-slavonska za 247 posto, Virovitičko-podravska za 140 posto i Dubrovačko-neretvanska za 97 posto.
Virovitičko-podravska županija je po stanovniku izdvojila 8,38 eura, iz proračuna 0,58 posto za turizam, a u odnosu na 2022. godinu povećala sredstva za 343.580 eura, odnosno za 140 posto.
Jedan od važnih turističkih aduta u Virovitičko-podravskoj županiji je Centar za posjetitelje – Dvorac Janković u Suhopolju koji je nedavno dobio potpuno novu dimenziju.
Centar je obnovljen u nekoliko faza. Prva faza obuhvaćala je obnovu i opremanje zgrade dvorca, izradu studije valorizacije obitelji Janković, opremanje multimedijalnog izložbenog prostora Centra s kreativnim laboratorijem za radionice, te osiguravanje interaktivnih sadržaja za posjetitelje i lokalnu zajednicu. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 5,3 milijuna eura. U okviru posljednje faze provedena je energetska obnova podruma glavne zgrade dvorca, ukupne vrijednosti 76,5 tisuća eura, od čega je 61,2 tisuće eura osigurano iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, dok je 15,3 tisuće eura sufinancirala Virovitičko-podravska županija. Izvedeni su i radovi na rekonstrukciji grijanja, hlađenja i ventilacije zgrade, koja ima svojstvo kulturnog dobra.
Osim toga, realiziran je projekt poticanja razvoja gospodarskih aktivnosti kroz jačanje turističke ponude Centra za posjetitelje Dvorac Janković u Suhopolju, čija je vrijednost iznosila 793,2 tisuće eura. Izvršenim radovima omogućeni su dodatni sadržaji kao što su multifunkcionalna dvorana i vinoteka te spojni hodnik s pripadajućim sanitarijama. U podrumskom dijelu istočnog krila uređeni su recepcija wellnessa, zajedničke sanitarije (muške, ženske i za osobe s invaliditetom), wellness (soba za masaže, muške i ženske svlačionice sa sanitarijama, saune s pred prostorom, relax zonom i tuševima) te prostor za bazen.
Nekad ruševno zdanje, Dvorac Janković u Suhopolju, treći je dvorac na području Virovitičko-podravske županije spašen od propadanja (Hotel Kurija Janković Kapela Dvor, Dvorac Pejačević u Virovitici), obnovljen je i Ljetnikovac grofa Draškovića koji je danas “Dravska priča”, kao i rodna kuća Petra Preradovića, a obnavlja se Dvorac Janković u Cabuni koji će u budućnosti biti Centra za kulturu zdravlja…
Suhopoljski dvorac, kroz godine, postao je kulturno i turističko središte općine Suhopolje, ali i jedno je od glavnih turističkih središta Virovitičko-podravske županije te se 2023. godine “okitio” prestižnom nacionalnom turističkom nagradom, Šampionskom titulom “Veliki zlatni suncokret ruralnog turizma” Hrvatske.
Lani su dodijeljena sredstva potpore za unaprjeđenje kvalitete smještajne ponude, a iznosile su od 966 do 7.000 eura. Ukupno je 23 prijavljenih poduzetnika dobilo 97 tisuća eura.
Međimurska županija je po stanovniku izdvojila 4,64 eura za turizam, iz proračuna 0,37 posto, a u odnosu na 2022. godinu sredstva povećala za 121.276 eura.
Predstavljajući turističke rezultate za 2024. godinu, koji su opet bili u rastu, župan Međimurske županije Matija Posavec istaknuo je kako porast broja noćenja i dolazaka dokazuje dobar smjer županijske strategije razvoja. U Donjoj Dubravi realizira se projekt Hiža međimurske popevke, a Županija nastavlja dalje s obogaćivanjem mreže interpretacijskih centara, te će se urediti centar sv. Jeronima u Štrigovi, koji će, poput vidikovca na Mađerkinom bregu, biti stjecište turista. S Centrom dr. Rudolfa Steinera ove godine se obilježava godišnjica rođenja tog velikog znanstvenika, nastavlja se uređenje okoliša kompleksa Staroga grada Zrinskih, prijavit će se projekt Zelene oaze Čakovca – reprezentativnog parka na 15 hektara površine…
Rekonstrukcija i prenamjena dvorca Feštetić u interpretacijski centar u Pribislavcu u punom je jeku, završetak radova planiran je do kraja godine, kada će dvorac započeti novi život. Uredit će se gotovo 2.000 četvornih metara prostora na više etaža, uz vidikovac u kuli kaštela, a okoliš, u kojem će dominirati zaštićeno raskošno stablo magnolije, postat će perivoj. Budućim posjetiteljima interpretacijskog centra bit će ponuđena interakcija s međimurskom poviješću i nasljeđem te će dvije dvorane kaštela biti namijenjene stvaranju iskustvenih doživljaja gostiju, uz mogućnost pripreme delicija autohtone međimurske kuhinje.
Prostor će nuditi i smještajne kapacitete čiji će interijer također pratiti baštinu ovoga kaštela te posjetiteljima predstavljati svojevrsni vremeplov. Uredit će se i ugostiteljski lokal, ugraditi dizalo, te će svi prostori dvorca biti dostupni i osobama teže pokretljivosti.
U kaštelu će postojati i interpretacijski kutak koji će govoriti o prirodnoj baštini našega kraja uz poseban odjeljak posvećen fauni te tradiciji lovstva koju naš kraj baštini još od staroga međimurskog plemstva. I višeetažna kula na južnom pročelju, s koje se pruža predivan pogled, također će biti dio novog koncepta dvorca.
Ove je godine film „Međimurje Green Destination with Ben Fogle“, osvojio je prestižnu nagradu na 25. međunarodnom natjecanju turističkih filmova i multimedije „The Golden City Gate“ 2025., koje se tradicionalno održava u sklopu najvećeg turističkog sajma u Europi, ITB Berlin. U velikoj konkurenciji filmova iz cijelog svijeta, film je osvojio srebro u kategoriji „Eco Touirsm/ Rural Tourism/ Sustainability“, dodatno otvarajući vidike prema Međimurju, prvoj Green Destination regiji Hrvatske.
Županija je početkom godine raspisala novi natječaj za dodjelu bespovratnih potpora u turizmu i to s rekordnim budžetom od 80 tisuća eura. Županija je program bespovratnih potpora u turizmu pokrenula 2011. godine, a zaključno s ovom godinom bit će dodijeljeno ukupno više od 600.000 eura za gotovo 200 različitih turističkih projekata. Prijave su otvorene do 14. travnja. Županija će sufinancirati do maksimalno 50% ukupnih prihvatljivih troškova projekta, pri čemu minimalno sufinanciranje iznosi 2.500 eura, a maksimalni iznos sufinanciranja iznosi 10.000 eura.
Splitsko-dalmatinska županija izdvojila je 3,08 eura po stanovniku za turizam i 0,39 posto iz proračuna.
Splitsko-dalmatinska županija daje bespovratna sredstva iz Programa potpore događanjima u turizmu od interesa za Splitsko – dalmatinsku županiju u 2025. godini, za gradovima i općinama, turističkim zajednicama, javnim ustanovama te obrtima i turističkim društvima.
Bespovratna financijska sredstva dodjeljivati će se za sufinanciranje sljedećih projekata: Projekti razvoja novih turističkih proizvoda i selektivnih oblika turizma s ciljem podizanja kvalitete i dodane vrijednosti te produženje sezone (zdravstveni, kulturni, ruralni, eno-gastro, pustolovni turizam, IT i znanstveni turizam), Potpore TOP događanjima – prepoznatljiva događanja, održana najmanje dva puta u posljednjih pet godina za koja se procjenjuje da su motiv dolaska velikog broja posjetitelja te imaju jak promidžbeni učinak Splitsko – dalmatinsku županiju, Međunarodna događanja – međunarodna događanja za koja se procjenjuje da su motiv dolaska najmanje 5.000 posjetitelja.
Raspisan je početkom godine i natječaj za bespovratna sredstva iz Programa sufinanciranja projekata arheološkog turizma, a u cilju jačanja konkurentnosti kulturnog (arheološko-povijesnog) turizma destinacije srednja Dalmacija razvojem novih turističkih proizvoda proizašlih iz integracije arheologije s turizmom. Program se odnosi na pripremu i provedbu aktivnosti vezanih uz sadržaje usmjerene na demonstraciju vještina i obrta te uprizorenje događaja i pojedinih aspekata života slijedeći vremensku liniju od prapovijesti do novog doba (zaključno sa Viški bojem 1866. godine). Također, Program podupire pripremu i provedbu aktivnosti koji se odnose na arheološka istraživanja, zaštitu i prezentaciju lokaliteta iz razdoblja prapovijesti, antike, srednjeg i novog vijeka (zaključno sa Viški bojem 1866. godine) na srednjodalmatinskom području.
Korisnici Programa mogu biti muzeji i javne ustanove (kojima nije osnivač Splitsko-dalmatinska županija) te znanstveno-nastavne institucije (sveučilište i fakulteti) registrirane na području Splitsko-dalmatinske županije.
Ličko-senjska županija bila je vodeća po rastu izdvajanja za turizam u odnosu na 2022. godinu, za 892 posto.
Programom potpora u turizmu i ugostiteljstvu na području Ličko-senjske županije za razdoblje od 2024. do 2027. godine dodjeljuju se potpore pravnim i fizičkim osobama kroz četiri mjere Potpora za ulaganja u razvoj i unaprjeđenje turizma, Potpora za ulaganja u razvoj i unapređenje ruralnog turizma, Potpora za autohtonu eno i gastro ponudu te Potpora za organizaciju i sudjelovanje na sajmovima i manifestacijama.
Kako stoji u prijedlogu proračuna, za redovne aktivnosti poticanja ruralnog razvoja planiran je ove godine iznos od 189.000 eura, za program poticanja razvoja novih oblika turizma i zeleni turizam 26,5 tisuća eura, za pokroviteljstva, sponzorstva i donacije 8 tisuća, a za projekt MINI ZIP LINE Vrhovine 62.000 eura.
Županija je lani bila dobitnik nagrade Ministarstva turizma i sporta “Hrvatska, prirodno tvoja”. U kategoriji aktivni turizam priznanje je otišlo Pustolovno-izletničkom centru Rizvan City.
‘Bilo je mnogo investicija u priobalne dijelove, uključujući ulaganja u luke i plaže. Nacionalni park Plitvička jezera planira investicije i rekonstrukciju postojećih smještajnih objekata i hotela, a treba istaknuti i privatni sektor, u koji se sve više ulaže, kako u priobalnom, tako i u kontinentalnom dijelu’, rekao je nedavno župan Ličko-senjske županije Ernest Petry.
Istarska županija povećala je u odnosu na 2022. godinu sredstva za turizam za 221.388 eura.
Županija je najrazvijenija turistička destinacija u zemlji, a Županija želi mjerama produljiti sezonu i pojačati turističku ponudu u manje razvijenim područjima Županije.
Ove godine dodjeljuje potpore u okviru Programa poticanja turističkih manifestacija u 2025. godini osigurala 110 tisuća eura, s ciljem ravnomjernog razvoja Istre, odnosno razvoja turistički manje razvijenih područja, kao i poticanja održivog razvoja turizma temeljenog na kvaliteti usluge i autentičnim sadržajima, te razvoja cjelogodišnjeg turizma. Programom se kroz 2 mjere potiče razvoj turističkih manifestacija. Prva je mjera Poticanje turističkih top manifestacija, a druga poticanje manifestacija na turistički manje razvijenim područjima.
Također se potpore dijele u okviru Programa poticanja projekata i proizvoda na turistički manje razvijenim područjima u 2025. godini, s ciljem ravnomjernog razvoja Istre i stvaranja cjelovitog iskustva Istre kao turističke destinacije, te poticanja održivog turizma temeljenog na kvaliteti usluge i autentičnim sadržajima, razvoja cjelogodišnjeg turizma, razvoja kulturnih i prirodnih resursa u funkciji turizma i zelene tranzicije, te razvoja pristupačnog turizma i prilagođavanja postojeće turističke ponude inkluzivnom turizmu.
Programom se kroz 2 mjere potiče razvoj turističkih proizvoda i projekata. Prva mjera je Poticanje razvoja selektivnih oblika turizma, kao što su outdoor, aktivni i sportski turizam, izletnički (touring), kulturni i vjerski turizam, eno-gastronomski, kongresni i wellness turizam, s pripadajućom javnom turističkom infrastrukturom. Kroz ovu mjeru sufinanciraju se troškovi uređenja, opremanja i označavanja šetnica, pješačkih, planinarskih, poučnih i drugih tematskih staza, izletišta, penjališta, vidikovaca, špilja i sl., zatim postavljanje brojača bicikala na uređenim biciklističkim i pješačkim stazama, te nastavak uređenja i opremanja tematskih kuća, muzeja i interpretacijskih centara u svrhu privođenja turističkoj funkciji, te osmišljavanja, promocije i marketinga konkretnog turističkog proizvoda.
Druga mjera je Poticanje razvoja pristupačnog turizma prilagodbom postojeće ili kreiranjem nove inkluzivne turističke ponude. Kroz ovu mjeru sufinanciraju se troškovi prilagodbe i osiguranja pristupačnosti turističke ponude potrebama osoba s različitim vrstama invaliditeta, odnosno otklanjanje arhitektonskih barijera postavljanjem odgovarajućih rampi, liftova, platformi ili rukohvata, smanjenjem nagiba, prilagodbom javnih prostora i površina, parkirališnih mjesta, sanitarija i dr., uvođenje odgovarajućih tehničkih pomagala i opreme, kao što su jednostavni znakovi, ikone, putokazi ili natpisi s tekstom na Brailleovom pismu, vibrirajući i vizualni uređaji, taktilni planovi prostora i dr., prilagodba mrežnih stranica i mobilnih aplikacija slijepim i slabovidnim osobama i osobama s drugim ograničenjima, kao i edukacija dionika iz turističkog sektora o značaju razvoja pristupačnog turizma i inkluzivne turističke ponude te o pravilima ponašanja, komunikacije i pristupu prilikom interakcije s osobama s invaliditetom. Ove je godine osigurano 104,1 tisuća eura.
Sisačko-moslavačka županija povećala je u odnosu na 2022. godinu za 666 posto sredstva za turizam.
Radi povećanja standarda i kvalitete turističke ponude postojećih turističkih subjekata na području županije, Sisačko-moslavačka županija je prošle godine pokrenula projekt „Turizam plus“ gdje se putem javnog poziva dodjeljuju bespovratne potpore za sufinanciranje turističkih projekata radi podizanja konkurentnosti turističkih subjekata.
„Za ovu godinu povećali smo sredstva sa 160 na 200 tisuća eura i to je naš doprinos ulaganju u razvoj turizma i povećanje kvalitete sadržaja na području Sisačko-moslavačke županije”, izjavio je župan Ivan Celjak te dodao kako je u tijeku i veliki projekt ulaganja od skoro 30 milijuna eura u Lječilište Topusko koji će Topusko pozicionirati u vodeće mjesto u zdravstvenom turizmu u ovom dijelu kontinentalne Hrvatske.
„Topusko na izvoru zdravlja – lječilišni i wellness turizam na održiv način“ je i najveći kapitalni projekt.
Ukupna vrijednost ovog projekta, čiji je nositelj Lječilište Topusko, a projektni partneri TOP-TERME d.o.o. i Sisačko-moslavačka županija, je oko 27,5 milijuna eura. Za projekt je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti odobreno 17,2 milijuna eura bespovratnih sredstava, a nešto više od 10 milijuna eura osigurano je iz Hrvatske banke za obnovu i razvoj. Plan je obnova hotelskog kompleksa i uvođenje novih wellness i sportsko-rekreacijskih sadržaja.
Nakon završetka projekta kapacitet hotela Lječilišta Topusko iznosit će 302 ležaja raspoređenih unutar 175 smještajnih jedinica od kojih su 112 dvokrevetne sobe, 54 jednokrevetne sobe, 5 hotelskih apartmana te 4 pristupačne sobe. Uredit će se i prostori za dodatne sadržaje u skladu s trendovima razvoja wellness turizma koji raste brzinom od 6,5 % godišnje.
Uvođenjem zelenih i digitalnih elemenata, Topusko će dobiti turizam visoke dodane vrijednosti kao i održiv, inovativan i otporan turizam. (L.K.)
