U veljači ove godine u odnosu na veljaču lani broj nezaposlenih osoba u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pao je za 12,8 posto. Najviše u Požeško-slavonskoj, Istarskoj, Sisačko-moslavačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji.
Potkraj veljače 2026. u Hrvatskome zavodu za zapošljavanje bile su evidentirane 83.992 nezaposlene osobe, što je za 3.943 osobe manje nego prethodnoga mjeseca, odnosno za 4,5 posto te za 12.321 osobu manje nego u veljači 2025., odnosno za 12,8 posto.
Tijekom veljače, pokazuju novi podaci HZZ-a, u evidenciju nezaposlenih prijavila se 10.641 osoba, što je za 1,8 % manje nego istoga mjeseca prošle godine. Ukupno su tijekom veljače 2026. iz evidencije nezaposlenih izašle 14.584 osobe, što je za 22,9 % više nego u veljači 2025. godine. Od toga su zaposlene 8.492 osobe, i to: 8.098 osoba na temelju radnoga odnosa (6,1 % više nego u veljači prošle godine) i 394 osobe na temelju drugih poslovnih aktivnosti. Temeljem radnoga odnosa većina se osoba zaposlila na određeno vrijeme (6.652 ili 82,1 %). Promatrano po djelatnostima, najveći se broj zaposlio u: prerađivačkoj industriji (1.297 ili 16,0 %), trgovini na veliko i na malo (1.157 ili 14,3 %), djelatnosti smještaja te pripremi i usluživanju hrane (1.107 ili 13,7 %), obrazovanju (873 ili 10,8%) te građevinarstvu (756 ili 9,3 %).
Istodobno su 6.092 osobe brisane iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga, npr. izlaska iz radne snage, nepridržavanja zakonskih odredbi, odjave s evidencije i dr. (65,5 % više nego istoga mjeseca prošle godine).
Tijekom veljače 2026. Hrvatskome zavodu za zapošljavanje prijavljeno je 20.776 slobodnih radnih mjesta, što je za 2,7 % više nego u veljači 2025. Najveći broj prijavljenih slobodnih radnih mjesta pristigao je iz djelatnosti: obrazovanje (3.620 ili 17,4 %), zdravstvena zaštita i socijalna skrb (3.228 ili 15,5 %), prerađivačka industrija (2.904 ili 14,0 %), smještaj te priprema i usluživanje hrane (2.532 ili 12,2 %) te građevinarstvo (2.018 ili 9,7 %).
Na godišnjoj i mjesečnoj razini nezaposlenost je pala u svim županijama.
Najveći pad nezaposlenosti na godišnjoj razini imale su: Požeško-slavonska županija za 23,9 posto, Istarska za 23,7 posto, Sisačko-moslavačka za 22,9 posto, Bjelovarsko-bilogorska za 19,3 posto i Krapinsko-zagorska županija za 18 posto. Na mjesečnoj razini, najveći pad, od 10,6 posto bio je u Koprivničko-križevačkoj županiji, za 9,6 posto u Ličko-senjskoj županiji, za 8,8 posto smanjen je broj nezaposlenih u evidenciji HZZ-a u Krapinsko-zagorskoj, za 7,7 posto u Bjelovarsko-bilogorskoj i 7,6 posto u Međimurskoj županiji.
Gledano po županijama, u zapošljavanju su predvodili: Splitsko-dalmatinska županija, Grad Zagreb i Osječko-baranjska županija, najveći rast zaposlenih s evidencije imala je Krapinsko-zagorska županija, za 29,5 posto, a predvodi i po rastu zaposlenih se evidencije na temelju radnog odnosa, za nešto više od 30 posto. Najveći broj traženih radnika bio je nakon Grada Zagreba, u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Istarskoj, Osječko-baranjskoj, Primorsko-goranskoj i Zagrebačkoj županiji. (L.K.)
